Gradonačelnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine Esed Kadrić danas je obišao izvršene radove na stambenim jedinicama u okviru programa stambenog zbrinjavanja Roma u BiH koji Vlada Distrikta – Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja implementira udruženim sredstvima sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH.

U okviru programa izvršeni su radovi na ukupno 11 stambenih jedinica u 2022. godini, od kojih su 2 novoizgrađene u naseljima Prutače i Grbavica, i 9 saniranih stambenih jedinica u naseljima Suljagića Sokak i Broduša. Za potrebe radova izdvojeno je oko 400.000,00 KM, a korisnici programa su odabrani po javnim pozivima iz prethodnih godina.

Obilasku su također prisustvovali predstavnici Odjeljenja i državnog ministarstva, koji su ujedno izvršili nadzor nad izvršenim radovima.

Tužilaštvo Brčko distrikta BiH okončalo je postupak protiv Gorana Stjepanovića iz Brčkog (47)* optuženog da je u avgustu ove godine u gradskoj pješačkoj zoni u Brčkom nedozvoljeno nosio automatsku pušku i ozbiljno prijetio gostu jednog lokala. Za krivična djela nedozvoljenog držanja oružja ili eksplozivnih materija i ugrožavanja sigurnosti, Stjepanović je pred Osnovnim sudom Brčko distrikta BiH nepravosnažno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dva mjeseca.

Goran Stjepanović procesuiran jer je 04. avgusta u večernjim satima, u vidno pijanom stanju, došao ispred ugostiteljskog objekta Amazon, u gradskoj pješačkoj zoni,
ušao u lokal i tražio E. A. Našavši ga, Stjepanović je najprije pitao A. da li mu njegov sin duguje neki novac, a pošto mu je A. to potvrdio, rekao mu je: „Sad ću se ja vratit', da se obračunamo“. Zatim se udaljio u nepoznatom pravcu, da bi poslije par minuta ponovo traživši A. došao do lokala noseći u ruci automatsku pušku s pripadajuća dva okvira municije u kojima se nalazilo 30 metaka. Vidjevši ga kako dolazi naoružan, A. je iz straha za svoj život pobjegao na zadnja vrata lokala - navodi se u optužnici.

Odmah po prijavi incidenta, Tužilaštvo je u skladu sa svojim nadležnostima, a u saradnji s Policijom Brčko distrikta BiH, brzo interveniralo otvorivši krivičnu istragu i pokrenuvši postupak protiv osumnjičenog. Za tri mjeseca, Tužilaštvo je već okončalo istragu podigavši pred sudom, 2. novembra, optužnicu za krivično djelo Ugrožavanje sigurnosti (iz člana 180 stav 1 Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH). Kako je držao automatsko oružje, čija nabavka građanima uopće nije dozvoljena, Stjepanović je istovremeno optužen i za krivično djelo Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija (iz člana 365 stav 1 Krivičnog zakona).

U postupku pred brčanskim Osnovnim sudom, optužnica je najprije potvrđena, a nakon prihvatanja sporazuma o priznanju krivice, Stjepanović je nepravosnažno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od dva mjeseca. Prije izricanja jedinstvene kazne sud mu je utvrdio pojedinačne zatvorske kazne od 30 dana za ugrožavanje sigurnosti, odnosno od jednog mjeseca i 15 dana za nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija.

Usto, sud je od optuženog, radi uništenja, oduzeo automatsku pušku M70, dva okvira za automatsku pušku i 30 metaka kalibra 7,62 mm, a izuzev odluke o sankciji, presuda se može pobijati žalbom pred Apelacionim sudom Brčko distrikta BiH.

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine raspolaže infomacijom da se u Bosni i Hercegovini trenutno nalazi grupa od oko 50 državljana Rusije, uglavnom sa područja Čečenije, javlja Anadolu Agency (AA).

"Ove osobe su na legalan način ušle u našu državu na osnovu bezviznog režima i mogu boraviti do 30 dana", saopšteno je iz ministarstva.

Dodaje se da se većina ovih osoba nalazi u blizini graničnog prelaza Maljevac, te da žele nastaviti put ka Evropskoj uniji, jer prema vlastitim izjavama žele izbjeći mobilizaciju u Rusiji.

"Ministarstvo sigurnosti BiH zajedno sa Graničnom policijom BiH i Službom za poslove sa strancima BiH poduzet će sve mjere iz svojih zakonskih nadležnosti te nastaviti pratiti situaciju na terenu", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da će Ministarstvo sigurnosti zatražiti od nadležnih sigurnosnih agencija i detaljnu analizu trenutne situacije, nakon čega će sačiniti prijedlog mjera s ciljem očuvanja sigurnosne situacije u BiH.

Izvor: Anadolu Agency

U krivičnom postupku koji se vodi protiv Nikole Kokanovića zbog produženog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti i krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija Osnovni sud Brčko distrikta BiH donio je i javno objavio prvostepenu presudu kojom je optuženog oglasio krivim po tačkama 1,3 i 4 optužnice i istom izrekao kaznu zatvora u trajanju od (2) dvije godine i (2) dva mjeseca.

Pod tačkom 1. optužnice optuženom Kokanović Nikoli je stavljeno na teret da je osobi inicijala T.N ponudio iznos od 500,00 KM da zapali vozilo licu sa inicijalima U. V., na šta je ovaj pristao, gdje se nakon izvršenja ovog krivičnog djela našao sa optuženim Nikolom Kokanovićem da preuzme novac.

Pod tačkom 3. da je maloljetnom licu inicijala M. N. u periodu od 14-17.08.2021. godine predao ručnu bombu M 52 sa udarnim upaljačem sa kašikom i zahtijevao da isti baci bombu na ugostiteljsku objekat „Dos Manos“ za što mu je ponudio iznos od 1.000,00 KM, na što je M.N. pristao.

Pod tačkom 4. da je tokom avgusta 2021. godine, u Brčkom, svjestan da je građanima zabranjeno nabavljanje i posjedovanje eksplozivnih materija, neovlašteno nabavio i držao ručnu bombu M 52 sa udarnim upaljačem sa kašikom.

Dok je pod tačkom 2. optužnice oslobođen optužbe da je maloljetnom licu inicijala M. N. posudio novac u iznosu od 800,00 KM, koje dugovanje M.N. nije bio u mogućnosti vratiti u okviru mjesec dana, svjestan te činjenice, iskorištavajući njegovu obavezu, te svjestan i sa namjerom da izazove opasnost za imovinu većeg obima podmetanjem požara, tražio od M.N. da zapali vozilo P. M. i tako otplati svoje dugovanje prema njemu.

Optuženom se u kaznu zatvora ima uračunati vrijeme provedeno u pritvoru od dana lišenja slobode 27.08.2021. godine, a koji je trajao do donošenja rješenja o ukidanju pritvora 19.05.2022.godine. Optuženi je još obavezan da plati troškove krivičnog postupka u iznosu od 2.027,00 KM i paušalni iznos za rad suda u iznosu od 100,00 KM.

Podsjećamo, prema principu presumpcije nevinosti, svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivica, a ova presuda je nepravosnažna i protiv iste je dozvoljena žalba Apelacionom sudu Brčko distrikta BiH.

Kina je u posljednje četiri decenije bila tvornica svijeta i bila je najznačajnija država u globalnom lancu snbdijevanja, ali to se počelo mijenjati i prije pandemije koronavirusa. U takvim okolnostima svoju priliku traži pet država.

Stvari su se počele mijenjati nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump 2018. pokrenuo trgovinski rat protiv najmnogoljudnije države svijeta. Tako da su investitori bili primorani da preispitaju geopolitičke rizike. Pojedini investitori su u to vrijeme premjestili proizvodne pogone iz Kine. Međutim, upravo je pandemija pokazala koliko je važno da proizvodnja ne ovisi o jednoj državi.

"Geopolitičke tenzije možda nisu same po sebi rezultirale promjenama u lancu snabdijevanja, ali je koronavirus svakako tome doprinio", izjavio je za poslovni portal Business Insider (BI) Ashutosh Sharma iz američke kompanije koja se bavi i istraživanjem tržišta Forrester.

Još se osjete posljedice trgovinskog rata. Aktuelni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden nema ništa protiv visokih carina koje je Trump nametnuo Kini. Biden je u oktobru ove godine donio odluku o kontroli izvoza opreme za kineske kompanije koje proizvode unaprijeđene logičke čipove. Time su dodatno zategnuti američko-kineski odnosi.

Multinacionalne kompanije se u takvim okolnostima žele zaštititi. Pet je država koje bi mogle ugroziti status Kine kao najvažnije države u globalnom lancu snabdijevanja.

Indija

S ogromnom teritorijom i velikim brojem mladih, Indija je logična alternativa Kini. Prema podacima Ujedinjenih nacija iz juna ove godine, ova zemlja bi već od sljedeće godine trebala biti najmnogoljudnija zemlja svijeta.

Američka tehnološka kompanija Apple je već dio proizvodnje iPhonea premjestila u indijske savezne države Tamil Nadu i Karnataka. Nastoji da proizvodnju iPada također premjesti u ovu državu.

Prema podacima američke investicijske banke JPMorgan, Apple će pet posto proizvodnje iPhonea 14 do kraja ove godine premjestiti u Indiju. Pretpostavlja se da će jedan od pet iPhonea do 2025. biti proizveden u Indiji.

"Indija ima veliku radnu snagu, dugu historiju proizvodnje i vladu koja podržava rast industrije i izvoza. Zbog toga mnogi u indijskoj proizvodnji vide održivu alternativu Kini", ukazala je direktorica američke analitičke kompanije Everstream Julie Gerdeman.

Premijer ove države Narendra Modi radi na privlačenju direktnih stranih investicija. Direktne strane investicije (FDI) prošle godine iznosile su 83,6 milijardi dolara, što je rekordan iznos od 2014. od kada je Modi premijer. No, prepreke i dalje postoje, zbog čega je u Indiji i dalje teže poslovati nego u Kini. Razlog za to jeste i birokratski sistem.

Vijetnam

U Vijetnamu se od 1986. dešavaju velike ekonomske reforme. Posljedica toga jeste da je zemlja bila jedna od najsiromašnijih na svijetu, a sada je zemlja sa srednjim dohotkom. U Svjetskoj banci (WB) su naglasili da se ta promjena desila u samo jednoj generaciji.

Prema podacima Ministarstva za planiranje i investicije, direktne strane investicije u Vijetnamu su prošle godine iznosile 31,15 milijardi dolara, što je za devet posto više u odnosu na 2020. Skoro 60 posto investicija odnosilo se na proizvodno-prerađivačke djelatnosti. Vijetnamci su postali ključni u proizvodnji odjeće, obuće, elektronike i elektroničkih uređaja.

Apple je također dio proizvodnje iPhonea premjestio u Vijetnam i u ovu državu planira premjestiti proizvodnju MacBooka. U Vijetnamu tvornice imaju i brendovi Nike, Adidas i Samsung.

Tajland

Tajland je druga najveća ekonomija jugoistočne Azije i u njemu se nalaze velike tvornice automobilskih dijelova i elektroničkih uređaja. Između ostalih, proizvodne pogone imaju Sony i Sharp.

Iz Sonyja su 2019. saopćili da zatvaraju tvornicu pametnih mobitela u Pekingu kako bi snizili troškove proizvodnje i kako bi tvornice premjestili u Tajland. Iz Sharpa su saopćili da premještaju proizvodnju u Tajland zbog američko-kineskog trgovinskog rata.

Prema pisanju Business Insidera, čak su i neke kineske kompanije proizvodnju premjestile u Tajland. Među njima je i šangajski proizvođač solarnih panela JinkoSolar.

Iz Odbora za investicije u Tajlandu objavili su da su direktne strane investicije između 2020. i 2021. porasle na 13,1 milijardu dolara.

Bangladeš

Bangladeš je i prije pandemije bio zvijezda u usponu kada je u pitanju proizvodnja odjeće. Taj uspon je prvenstveno bio posljedica rasta troškova rada u Kini, a koji se desio i prije nego što će Trump postati američki predsjednik.

Mostafiz Uddin, vlasnik kompanije koja se bavi proizvodnjom odjeće Denim Expert, ukazao je da prosječna mjesečna plata u Bangladešu iznosi 120 dolara, dok prosječna mjesečna plata u kineskom Guangzhou iznosi 670 dolara.

"Osim toga, rastući materijalni troškovi primoravaju proizvođače odjeće da traže alternativne lokacije, kao što je Bangladeš gdje su troškovi proizvodnje relativno niski", naglasio je Uddin.

Uprkos urušavanju proizvodnog pogona 2013. usljed kojeg su poginule 1.132 osobe, proizvodnja odjeće je ostala ključna djelatnost ekonomije Bangladeša. Skoro 85 posto odjeće proizvedene u ovoj državi se izvozi. Vrijednost tog izvoza je prošle godine iznosila 42 milijarde dolara. Bangladeš je nakon Kine najveći izvoznik odjeće na svijetu.

Ova zemlja sada radi na privlačenju investicija u farmaceutskoj industriji i poljoprivredi.

Malezija

Malezijske vlasti su 2020. saopćile da su najmanje 32 projekta izmještena iz Kine u Maleziju. Nisu precizirali o kakvim je projektima riječ ili o kojim kompanijama je riječ.

Tehnološke investicije u Maleziji su rasle i prije pandemije zbog nižih troškova rada i trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Među najznačajnijim investicijama jesu investicije u proizvodnju čipova. Veliki američki proizvođač čipova Micron je od 2018. investirao 339 miliona dolara. Jabil, američka kompanija koja proizvodi maske za iPhone, poslovanje je proširila na Maleziju.

Prema podacima malezijske vlade, prošle godine je ostvaren petogodišnji maksimum u direktnim stranim investicijama - iznosile su 48,1 milijardu dolara. Najviše se investiralo u proizvodnju elektroničkih uređaja i vozila, piše Business Insider.

Izvor: Klix

Zbog visokih temperatura, ali i činjenice da snijeg nije još pao na bh. planinama, turistički radnici trpe velike gubitke.

Ljubitelje zimskih sportova u našoj zemlji, ali i širom regiona sigurno će rastužiti posljednja objava na Facebooku bosanskohercegovačkog meteorologa Nedima Sladića, koji je školovanje prije nekoliko mjeseci nastavio u Velikoj Britaniji.

- Visine snijega u prvom satu 01. januara 2023. godine širom Europe. Snijeg jedino na Alpama, mada i tamo ne u velikim količinama i ponovo tek od centralnog dijela Skandinavije prema Euroaziji – napisao je Sladić uz fotografiju.

Izvor: Faktor

Prva hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine zakazana je za danas, s početkom u 11 sati.

Kako je najavljeno, na dnevnom redu sjednice samo je jedna tačka dnevnog reda.

Radi se o potvrđivanju imenovanja Borjane Krišto kao predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Predstavnički dom, a potvrda imenovanja mora biti završena u roku od 30 dana od dana imenovanja.

Inače, prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kod svakog novog mandata. Odluka o imenovanju potom se odmah dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na odobravanje.

Podsjetimo, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u četvrtak, 22. decembra, usvojilo je Odluku o imenovanju Borjane Krišto (HDZ) za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH.

Za tu odluku glasali su predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD) i član Predsjedništva Denis Bećirević (SDP), dok je član Predsjedništva Željko Komšić (DF) bio protiv.

Izvor: Radio Sarajevo