Menu

InfoBrcko.com - Petak, 15 Januar 2021

GODIŠNJICA ROĐENJA: Alija Isaković bio je vizionar daleko ispred svojeg vremena

  • Objavljeno u BiH

aliAlija Isaković rođen je 15. januara 1932. u Bitunji kod Stoca. Bio je romanopisac, pripovjedač, dramatičar, esejista, putopisac, lingvist, leksikograf. Bio je i geološki tehničar, TV-scenarist, urednik časopisa "Život", urednik edicije Kulturno naslijeđe BiH u sarajevskoj "Svjetlosti" i jedan od vinovnika bošnjačkog kulturnog preporoda u drugoj polovici 20. stoljeća. Na bolji svijet je preselio 14. marta 1997. godine. Povodom godišnjice njegovog rođenja pripremili smo izjave naših uglednih univerzitetskih profesora koji sa velikim uvažavanjem ističu njegov doprinos i Bošnjacima i Bosni i Hercegovini.

Više...

Kako je Husein ef. Đozo postao bliski saradnik Josipa Broza Tita

  • Objavljeno u BiH

dzoNakon poslaničke inicijative Damira Arnauta iz Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH, koja je izazvala javnu sablazan zbog pokušaja da izjednači istinske ratne zločince iz reda srpskog i hrvatskog naroda s ličnostima poput Huseina Đoze i Mustafe Busuladžića, donosimo priču o tome u kojim je okolnostima Josip Broz Tito vratio „časna građanska prava“ Huseinu Đozi - nakon čega je on postao njegov povjerljivi prevoditelj s arapskog jezika, a kasnije zauzimao važne funkcije u sistemu IZ-a s dozvolom i uz povjerenje komunističkih vlasti.

Više...

Kraj karijere: Rooney je rekao zbogom!

  • Objavljeno u Sport

rooneyNajbolji je strijelac 'crvenih đavola' u istoriji s kojima je osvojio pet naslova prvaka Engleske uz po jedan naslov prvaka Evrope, Evropsku ligu i FA Kup. Igrao je i za DC United u američkoj MLS ligi

Više...

Pada broj novozaraženih koronavirusom u Distriktu

  • Objavljeno u Brcko

koronavirus plucno 780x470U posljednjih tjedan dana u Distriktu se oporavilo preko 700 pacijenata, dok je zabilježeno oko 150 novih slučajeva zaraze koronavirusom, što inicira na pojavu trenda smanjenja slučajeva zaraze. Samim time, smanjen je i broj pacijenata hospitaliziranih na COVID odjelima brčanske Bolnice.

 

Više...

Koliko godina stanovnici svjetskih metropola treba da štede da kupe stan

 

Portal Bright Side je napravio hipotetičku situaciju i izračunao koliko godina bi ljudi koji žive u različitim zemljama morali da rade kako bi uštedjeli dovoljno novca za kupovinu stana u svom gradu. Posmatrali su neto prosječne mjesečne zarade (nakon poreza), i prosječne cijene za kupovinu stana od 50 kvadrata van centra grada, a računali da se cijela plata daje za stan.

Moskva – 12,5 godina
U ovoj zemlji, kako Bright Side navodi, prosječna plata je oko 797 dolara, dok je cijena stanova u prosjeku oko 118.852 dolara.

Berlin – 5,5 godina
Kako sajt ističe, prosječna plata u glavnom gradu Njemačke je oko 2.206 dolara. Cijene stanova van centra prosječno ovde iznose 145.596 dolara.

London – 18 godina

U glavnom gradu Velike Britanije prosječna plata iznosi oko 2.927 dolara, dok su prosječne cijene stanova 638.100 dolara, piše Bright Side.

Dubai – 3,5 godine

Prema navodima, prosječna plata u ovom gradu iznosi oko 3.340 dolara, a prosječna cijena stana je 143.850 dolara.

Pariz – 12 godina
Prosječna plata u glavnom gradu Francuske iznosi oko 2.531 dolar, dok su cijene stanova u prosjeku 359.100 dolara.

Peking – 17,5 godina

Prosječna plata u ovom gradu je oko 1.370 dolara, dok je prosječna cijena stana oko 289.150 dolara.

Madrid – 7 godina
Prosječna plata u glavnom gradu Španije je 1.571 dolar. Cijena stana u prosjeku je 132.250 dolara.

Stockholm – 9 godina
Prosječna plata je 2.857 dolara. Cijena stana je u prosjeku 311.850 dolara.

Atina – 9 godina

Prosječna plata u glavnom gradu Grčke je 803 dolara. Cijena stana ovdje je u prosjeku 88.950. Prag – 8 godina Prosječna plata je oko 1.019 dolara, dok se cijena stana može prosječno platiti 102.650 dolara.

Rim – 11 godina
Prosječna plata u glavnom gradu Italije iznosi oko 1.783 dolara. Cijena stana je 230.600 dolara

Više...

Pet istina o imunitetu: Sistem koji je teško natjerati da uvijek radi besprijekorno

 

Imunološki sistem upravo je to – sistem koji je teško natjerati da uvijek radi besprijekorno. Kako bi funkcionirao, to zahtijeva ravnotežu i sklad. Iako medicina svakim danom napreduje, i dalje postoji mnogo toga što istraživači ne znaju o zamršenosti i međusobnoj povezanosti imunoloških odgovora. Zasad ne postoje ni naučno dokazane izravne veze između načina života i poboljšanja imunološke funkcije, ali to ne znači da efekti načina života na imunološki sistem nisu intrigantni. Brojni naučnici istražuju učinke prehrane, vježbanja, starosne dobi, psihičkog stresa i drugih faktora na imuno odgovor. Ne pušite, redovno jedite voće i povrće, redovno vježbajte, održavajte zdravu težinu, alkohol pijte samo umjereno, osigurajte svojem tijelu odgovarajući san, poduzmite sve da izbjegnete infekcije (da, važnost pranja ruku nije precijenjena!) te pokušajte smanjiti stres na najmanju moguću mjeru, opšte su smjernice koje možete poduzeti kako biste prirodno održali svoj Imunološki sistem snažnim i zdravim. Na portalu Harvard Health naučnici su iznijeli pet istina o imunitetu koje bismo svi trebali uzeti u obzir kako bismo se lakše nosili sa svim onim izazovima koji nam prijete i narušavaju zdravlje.
Pokušaj poticanja stanica imunološkog sistema posebno je kompliciran jer postoji toliko različitih vrsta stanica u imunosnom sistemu koje na toliko različitih načina reagiraju na različite mikrobe. Koje biste stanice trebali potaknuti kako biste ostali zdravi, kompleksno je pitanje. Ono što je poznato jest da tijelo stalno stvara imunološke stanice. Svakako stvara mnogo više limfocita nego što ih je, laički rečeno, moguće iskoristiti. Višak stanica se uklanja prirodnim procesom smrti stanice ili apoptozu. Niko ne zna pravi “sastav stanica” imunološkog sistema koji bi garantovao funkcioniranje ljudskog organizma na optimalnom nivou. Nauka još nije jasno definisala zašto se to događa i napada li možda imunološki sistem sam sebe, međutim sasvim je sigurno da stres, naš životni stil i loša prehrana izazivaju neprimjerene reakcije našeg imunološkog sistema, zbog čega se u konačnici razbolijevamo.

1. Starenje

Sposobnost naše imunološke reakcije starenjem se smanjuje, što zauzvrat doprinosi većem broju infekcija pa i pojavnosti raka. Kako se očekivano trajanje života u razvijenim zemljama povećalo, tako se povećava broj bolesti povezanih sa starenjem. U usporedbi s mlađim ljudima, starije osobe imaju veću vjerojatnost obolijevanja od nekih zaraznih bolesti i, što je još važnije, da će umrijeti od njih. Infekcije respiratornog sistema, gripa, a posebno upala pluća, vodeći su uzrok smrti kod osoba iznad 65 godina starosti širom svijeta. Naučnici primjećuju da je taj povećani rizik povezan sa smanjenjem T stanica, vjerojatno zato što timus atrofira s godinama i proizvodi manje T stanica, što otežava borbu protiv infekcije. Naime, žlijezda timus od vitalnog je značenja za cjelokupno zdravlje pa i imunološki sistem. Ona proizvodi T stanice koje štite od infekcija, ali nakon puberteta njegova efikasnost počinje opadati. Neke teorije govore kako bi to mogao biti razlog zašto su stariji ljudi osjetljiviji na rak. Je li to smanjenje funkcije timusa doista presudno kod pada imuniteta ili i neke druge promjene igraju ulogu, nije još potpuno razumljivo ni naučnicima. Druga je teorija da je krivac za smanjenje obrambene snage organizma koštana srž koja postaje manje učinkovita u proizvodnji matičnih stanica. Smanjenje imunološkog odgovora na infekcije vidi se i po reakciji starijih ljudi na vakcine. Naprimjer, iako je kod osoba starijih od 65 godina vakcina protiv gripe mnogo manje efikasna u odnosu na zdrave školarce, vakcinisanje je ipak znatno smanjilo stope bolesti i smrti kod starijih osoba. Ddalje, čini se kako postoji veza između prehrane i imuniteta kod starijih osoba. Neuhranjenost, koja je iznenađujuće česta čak među tom populacijom čak i u bogatim zemljama, poznata je kao “malnutricija mikronutrijenata” ili poremećaj nutritivnog statusa. Stariji ljudi obično jedu količinski manje, a često i ne jedu raznoliku prehranu. Stoga je njima nužna nadopuna prehrane kroz dodatke prehrani, no obvezno uz konzultaciju s ljekarom, jer već i male promjene mogu imati ozbiljne posljedice u ovoj dobnoj skupini.

2. Prehrana i suplementi

Zdrav imunološki sistem treba dobru, redovnu hranu, premda ima relativno malo istraživanja o učincima prehrane na imunološki sistem ljudi – čak je više istraživanja koje povezuju učinke prehrane na liječenje nego na prevenciju bolesti. Ipak, postoje neki dokazi da nedostaci u mikronutrijima, posebice nedostatak cinka, selena, željeza, bakra, folne kiseline i vitamina A, B6, C i E, mijenjaju imunosne reakcije. Ako sumnjate da prehranom ne unosite sve potrebne nutrijente (a većina ljudi ne unosi, ne samo zbog pogrešne prehrane nego i zbog kvalitete hrane!), korisno je uzimati suplemente. Oko beta-glukana niko ne dvoji; oni su dokazano naši najbolji obrambeni saveznici. Ljudsko tijelo ne može sintetizirati beta-glukan i ne može metabolizirati beta-glikozidne veze prisutne u beta-glukanu. Stoga beta-glukan unesen oralno u organizam stiže nepromijenjen do tankog crijeva, gdje se pomoću M stanica prenosi do limfnog tkiva lociranog u Peyerovim pločama (nakupine limfnih stanica u submukozi tankog crijeva). Beta-glukani posredno povećavaju otpuštanje i pojačanu aktivnost enzima lizozima, elastaza, kolagenaza i opuštanje citokina. Sve to doprinosi bržem i jačem odgovoru organizma na patogene što se očituje povećanom otpornošću organizma na infekcije, ali i smanjenje simtpoma i brži oporavak kod već postojećih infekcija.

3. Izloženost stresu

Savremena medicina često raspravlja o povezanosti uma i tijela, odnosno utjecaju psihe na obrambene funkcije organizma. Široka paleta bolesti, posebice želučane i kožne tegobe te srčane bolesti, povezani su s posljedicama emocionalnog stresa. No stres je teško definisati, jer ono što može izgledati kao stresna situacija za jednu osobu, nije toliko stresna za neku drugu. Kada su ljudi izloženi situacijama koje smatraju stresnim, teško je mjeriti koju količinu stresa osjećaju u tom trenutku, a liječniku je teško znati je li subjektivni dojam pacijenta o visini stresa doista točan. Naučnik može samo mjeriti stvari koje mogu odražavati stres, kao što je broj otkucaja srca u minuti, ali to također mogu odražavati i drugi faktori.

4. Hladnoća

Gotovo svako od nas jednom je čuo savjet majke: “Obuci se da se ne prehladiš!” Normalna izloženost umjerenoj hladnoći ne povećava osjetljivost na infekciju. Većina naučnika slažu se u tome da krivac za učestalost prehlade i gripe baš u zimskim mjesecima nije hladnoća već činjenica da ljudi sve više vremena provode u zatvorenom prostoru, u bliskom kontaktu s drugim ljudima koji mogu prenijeti svoje klice. Kod prekomjernog grijanja suhi zrak suši sluznicu dišnih putova pa ona više nije u stanju uništavati potencijalne napadače. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira pojačanim lučenjem sekreta, čime se pojačava učinak čišćenja nosa. I kretanje ubrzava disanje, a time i čišćenje dišnih puteva. Naime, dok mirno sjedite, zrak se izmjenjuje tek u jednoj trećini pluća, dok se u preostalom dijelu nakuplja sekret i ustajali zrak, što pogoduje razvoju bakterija. Naučnici su se bavili problematikom povećanjem gornjih respiratornih infekcija kod skijašica koje su trenirale na hladnoći, no nisu mogli sa sigurnošću ustanoviti jesu li ove infekcije uzrokovane hladnoćom ili drugim čimbenicima kao što je intenzivna vježba ili suhoća zraka. Neki naučnici čak tvrde i to da izloženost hladnoći može smanjiti sposobnost suočavanja s infekcijom. Dakle, ako ste se malo smrznuli, vaš jedini problem može biti hipotermija – o imunitetu ne brinite.

5. Vježba

Redovna vježba je jedan od stupova zdravog života. Poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sistema, smanjuje krvni pritisak, pomaže u kontroli tjelesne težine i štiti od raznih bolesti. Baš kao i zdrava prehrana, vježba može pridonijeti općem zdravlju, pa stroga i zdravom imunološkom sistemu. Vježba potiče i cirkulaciju, što omogućava stanicama imunološkog sistema slobodno kretanje po tijelu i učinkovito obavljanje svoje funkcije.

Više...

Brčko: U 2020. godini evidentirano 96 migranata

  • Objavljeno u Brcko

 

Na području Brčko distrikta je prošle godine boravilo gotovo stotinu migranata koji su potom upućeni u druge imigracione centre u BiH. Od početka ove godine nije zabilježeno prisustvo migranata u Distriktu.

Terenski centar Službe za poslove sa strancima BiH je tokom 2020. godine na području Brčko distrikta evidentirao 96 ilegalnih imigranata od kojih je 16 bilo maloljetno.

„Većini njih je izdata potvrda o izraženoj namjeri za dobijanje azila dok su za šest lica preduzete mjere protjerivanja i smještaja u imigracioni centar“, istakao je Jovan Stojičić, šef Terenskog centra u Brčkom.

U Brčko distriktu je prošle godine najveći broj imigranata evidentiran iz Maroka njih 30, Palestine 17 i Iraka 15, te iz Alžira, Egipta, Libije, Sirije i Bangladeša.

Tokom 2019. godine na području Brčko distrikta je boravilo 179 migranata.

Izvor: Radio Brčko

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com