Menu

BF0DF8D7 698E 4208 84D6 5133D35205E8

Utorak, 16 Februar 2021

Brčanski reper Edo Maajka: Kultura je zadnja rupa na sviralu

edo maajkaSvakoga zanima što taj čovjek sad radi, kakve mu se ideje motaju ovih nesigurnih dana. Online život ima svoje dimenzije drugačijih interesa, a Maajka... Naizgled ono, ništa se ne događa, a onda vidite da se mnogo što započelo.

 

Živi u Zagrebu posljednjih godina, obiteljskim životom u kojemu se, kao svima drugima, čeka proljeće da bude bolje. Posljednji album mu je bio prekretnica u muzičkom smislu, a sad se Maajka taktički priprema - vrlo je oprezan, ali uporan - za novu medijsku platformu podcasta, gdje će s različitim ljudima, svojim poznanicima, razgovarati. O čemu, to je suspens i njemu i nama, a raduje.

 

Dao je intervju za magazin Express, čije dijelove prenose 24sata.hr...

 

Express: Pitanje kako ste ima posebnu težinu u posljednje vrijeme. Nije tek kolokvijalno. Pa ako je to ‘benefit’ ove globalne situacije, seizmološke situacije, neizvjesnosti koju živimo, možda i nije loše, humanosti radi? Kažete da ste dobro i da su vam više u fokusu oni kojima je sad mnogo gore. Kako rezonirate ljude oko sebe?

 

Suosjećanje, obračun s egom tipa ‘samo mi’ ili ‘samo ja sam bitan’ predstavlja globalnu školu ove pandemije. Empatija. Trebalo je ljudima vremena da skontaju zašto treba zaštititi stariju i slabiju populaciju, napora da osvijestimo to u sebi. Pokušavam što manje pratiti medije jer se lako rastužim i ostanem ukopan u lošoj situaciji, teškoj vijesti ili ovoj bespomoćnosti koju osjetim na svakom koraku i kod većine. Svi smo prestrašeni. Nema sigurnosti kao u matematici dva plus dva je četiri: sve je ne znamo, sve je - može biti, a i ne mora, tko zna! Totalna nesigurnost. Sve što sam do sada radio sad je nemoguće nastaviti. Umjetnici, a i mnogo drugih, osjećaju se nepotrebnima, nije lako. Kontaktiram s mnogo ljudi iz različitih zemalja i svi su manje više u istom: ovi cijepljeni su malo, ali samo malo optimističniji. Ali jednako zbunjeni jer su im brojke jednako loše kao i prije, mjere opreza su jednake. A potresi su mi bili najstresniji, iako su me na trenutak makli od pandemije. Sad pokušavam pomoći, na bilo koji način, ljudima oko sebe. A i sebi. Čekam da ova zima završi pa da sunce barem malo popravi situaciju.

 

Express: Zanimanje muzičar u našem narodu nikad nije dobilo status javnog posla, ako nije riječ o akademskom zvanju. Da se pita domaćeg čovjeka gdje bi rezao budžet u krizi, ne bi puno razmišljao. Ne volimo govoriti u kategorijama mentaliteta, ali kako da smjestimo, primjerice, muzički rad u širi društveni pojam? Bolje da o tome ne razmišljamo?

 

Ma da, kultura je zadnja rupa na svirali. Glumcima je također zafrknuto, u kontaktu sam s puno njih. I da ne ponavljam ono što su mnogi već rekli, velika je industrija oko glazbe i svi su u velikoj pauzi. Organizatori, tehničari, promoteri, izvođači, glazbenici, većina je u potrazi za nekim drugim privremenim poslovima. Pokušavaju se u zadnje vrijeme pokrenuti festivali i razne virtualne svirke, karte se prodaju za online varijantu, a svi čekamo da vidimo kako će to proći. Nada postoji i pokušavaju se smisliti novi načini za svirku i zaradu. Svi smo svjesni da to nije to, ali radimo u nadi da će se otvoriti neka nova mogućnost, neki novi prozor. Neki rade nove materijale i izbacuju ih bez obzira, drugima se to ne da. Ja provodim dosta vremena po tutorijalima za produkciju i programe za koje nisam prije imao vremena. Pišem razne stvari, zapisujem ideje i koncepte, sve je to baš dobro - ali je za vrijeme bez korone. Tako da sam fokusiran na ono što je sad izvedivo, a izvedivo je jedino ono što se može raditi preko Zooma ili zahtijeva malo ljudi, bez obzira na to jesu li u pitanju razgovori, skečevi, kratki filmovi, video ili glazba. Druga profesija u kojoj imam nekih vještina i diplomicu je kuhanje, ali ni to sad ne ide... Ugostiteljima je možda malo bolje nego glazbenicima, ali nije to neka alternativa. U ovoj situaciji i u ugostiteljskom lancu jedini koji profitiraju su Wolt i nekoliko sličnih servisa dostave hrane. A mislim da u ovoj situaciji nikome ozbiljno ne pada na pamet investirati u ugostiteljstvo: eventualno kao catering, pa se onda prepustiti ovisnosti o Woltu. Talentirani kuhari isprobavaju stvari kod kuće jer nema restorana, nema ni proslava bilo kojeg tipa. Ljudi stalno pokušavaju pronaći neki model kojim će preživjeti COVID vremena.

 

Express: Kažete da ne možete raditi u muzici bez jake unutarnje motivacije. Pa je li krenulo va bank prema novom albumu? Krećete od beata ili od teme, ideje?

 

Sad krećem od same muzike. Počeo sam slagati nešto na svoju produkciju, radim s dva jako dobra sinta koji daju zanimljiv i tvrd zvuk. Prijatelji mi pokazuju kako da se snađem u DAW načinu rada, a sve sam do sada radio na mašinama i lagano zakaskao. Imam nešto već napisano za pjesme s bendom koji mi jako fali. Nemamo proba, a to su zbilja genijalci s kojima se može uraditi odličan album za nekoliko tjedana. Ipak, čekam manje restrikcija za probe u miru. Veliki mi je izazov raditi i s novim producentima s kojima nisam do sada radio, ima ih jako puno, skupljam beatove na koje pišem i s te strane. A dugo već planiram napraviti mjuzikl: o promjenama sredina, gluposti predrasuda i svemu onome o čemu repam od početka karijere. Tako da, što se muzike i pisanja tiče, nije dosadno nikad. Mislim da ću do kraja godine uspjeti imati spreman materijal, baš puno toga. Evo, upravo sam završio pjesmu, odnosno svoj dio za album Mateja Miloševa, i pokušavam snimiti još neke beatove koje prije nisam nikako stizao. Počela me jako privlačiti i video produkcija pa pokušavam uraditi i jedan podcast. E taj mi se medij sad čini savršen jer je dobar i zanimljiv razgovor lako uraditi i online... Planovi, planovi. Sadim sjemenje pa ću vidjet’ što će od toga izrasti.

Više...

Emotivna ispovijest medicinske sestre Aide Petonjić: Plakali smo ispod vizira, nekima nismo mogli pomoći

  • Objavljeno u BiH

 

Bijeljinski medicinski radnici iskazali su u proteklih jedanaest mjeseci ogroman entuzijazam i požrtvovanje, hrabro i neustrašivo se suočivši s pandemijom koronavirusa.

Među onima najhrabrijima, svakako je i Aida Petonjić (38), medicinska sestra, dobrovoljac u COVID bolnici, koja je od prvog dana, negdje od sredine marta prošle godine, iskazala veliku hrabrost i požrtvovanje, dobrovoljno se uključivši u medicinske ekipe koje su u neprestanom kontaktu sa zaraženim pacijentima. Aida već deset godina radi u bijeljinskoj bolnici i među prvima je primila i vakcinu protiv koronavirusa

Nisam ni jednog trenutka imala dilemu, treba li to da radim ili ne. Rekla sam sama sebi, idem da pomognem ljudima. Prvo sam bila u infektološkoj ambulanti s doktoricom Aleksandrom Radojčić, da bih od novembra bila prebačena na Endoskopiju – Odsjek za hirurške grane, gdje sam konstantno u COVID uvjetima – rekla nam je Petonjić.

Kako je istakla, nije se plašila zaraze, iako su njeni roditelji dijabetičari, a i roditelji njenog muža Senada su u poznim godinama.

- Hvala Bogu, niko od njih nije imao problema s koronom. Poštovala sam socijalnu distancu, kod kuće, sa mužem i sinom sve je normalno funkcioniralo. Iz ovog jedanaestomjesečnog iskustva najviše su me pogađale situacije kada smo imali mlade ljude koji su bili zaraženi i koji su tretirani kao teži slučajevi. Znale su suze same poteći ispod maske i ispod vizira. Ponekad, uz svo naše požrtvovanje i pomoć, nekima objektivno nismo mogli pomoći. Mnogi to, koji nisu bili u prilici vidjeti, ne mogu ni shvatiti – dodala je Petonjić.

Pohvalila je rukovodstvo i menadžment bijeljinske bolnice, koje je dobro organiziralo rad ove ustanove u uvjetima pandemije, ali je znalo i da nagradi one koji su se žrtvovali i dali sve od sebe u pružanju zdravstvenih usluga pacijentima.

Više...

Nizozemski sud naložio vladi da ukine policijski sat

 

Nizozemski sud naložio je u utorak vladi da prekine policijski sat koji je uvela prošlog mjeseca u namjeri da zaustavi širenje koronavirusa, navodeći da vladajuća koalicija nema pravo da koristi hitna ovlašćenja za sprovođenje restriktivne mjere, prenosi Anadolu Agency (AA).

U pisanoj izjavi, Haški okružni sud nazvao je policijski sat “dalekosežnim kršenjem prava na slobodu kretanja i privatnosti” koje indirektno umanjuje prava na slobodu okupljanja i demonstracija.

“Ovo zahtjeva veoma pažljiv proces donošenja odluka”, navodi se u presudi.

Vlada je prošle nedjelje produžila policijski sat od 21 do 4:30 u martu. Koristili su zakon koji im omogućava da zaobiđe uobičajeni zakonodavni proces u vanrednim situacijama.

Međutim, sud je rekao da uvođenje policijskog časa nije zahtijevalo upotrebu ubrzanog procesa, o čemu se dugo raspravljalo tokom krize zbog koronavirusa.

Ministarstvo pravde saopštilo je da proučava presudu.

Grupa pod nazivom “Virus istina” koja je duboko skeptična prema vladinom pristupu usporavanju širenja virusa zatražila je od suda da zabrani policijski sat, što je izazvalo nerede u prvim danima njegovog uvođenja, ali ga se pridržava većina u zemlji.

U videointervjuu koji je grupa tvitovala, njen vođa Villem Engel zahvalio se sudiji i rekao: “Sretan sam što još postoji takva stvar kao što je sudska praksa”.

Broj infekcija već nedeljama se polako smanjuje u Nizozemskoj usljed strogog zatvaranja. Sedmodnevni prosjek dnevnih novih slučajeva smanjio se tokom protekle dve nedjelje sa 24,27 novih slučajeva na 100.000 ljudi 1. februara na 20,36 novih slučajeva na 100.000 ljudi 15. februara.

U Nizozemskoj je zabilježeno skoro 15.000 potvrđenih smrtnih slučajeva tokom pandemije.

Više...

Plenković: Hrvatska bi do ljeta trebala imati 70 posto vakcinisanog stanovništva

 

Hrvatska bi do ljeta trebala imati vakcinisano 70 posto stanovništva, najavio je danas u Splitu premijer Andrej Plenković.

Njega su novinari pitali hoće li se Hrvatska vakcinisati ruskom vakcinom, a on je odgovorio kako se želi biti potpuno siguran u proceduru.

"Hrvatska se oslanja na Evropsku agenciju za lijekove, moramo imati povjerenja u lijek ili vakcinu koje dolazi u državu. Ključ je da EMA potvrdi lijek. Mi smo imali kontakte. Jučer sam angažirao ministra vanjskih poslova i ministra zdravstva da ukoliko je moguće da osiguramo i te doze cjepiva", rekao je.

Mi imamo 4 miliona stanovnika i nama je cilj s kupljenim vakcinama riješiti zaštitu cijelog stanovništva, izjavio je.

Više...

Večeras započinju javne rasprave o budžetu Distrikta

  • Objavljeno u Brcko

  

Danas će sa početkom u 17 sati u Brčkom biti održana prva javna rasprava o budžetu distrikta za ovu godinu.

Za sutra je planirana druga, a završna je u subotu 20. februara od 12 sati, sve u gradskom Domu kulture. Prije petnaestak dana, zastupnici brčanskog Parlamenta su budžet Distrikta za tekuću godinu, okvirno predviđen na 238 miliona maraka, pustili u skupštinsku proceduru, a čime je otvorena mogućnost za javne rasprave o ovom temeljnom finansijskom dokumentu.

„Važno nam je da čujemo zapažanja predstavnika nevladinih organizacija, mjesnih zajednica, Sindikata, privrednika, posebno imajući u vidu nove zakone o budžetu i o udruženjima i fondacijama“, rekao je predsjedik resorne parlamentarne komisije, Srđan Blažić.

Više...

Njemačka radna snaga u industriji smanjena prvi put nakon 10 godina

njemackaBroj zaposlenih u industrijskoj proizvodnji u Njemačkoj smanjen je u 2020. prvi put u posljednjih deset godina, pokazuju podaci objavljeni u utorak, stvarajući sumornu sliku uoči pregovora između Vlade i raznih industrijskih grupacija o korona-krizi.

Tokom krizne godine, prosječno je 5,5 miliona ljudi radilo u lokalnim proizvodnim firmama s 50 ili više zaposlenih, objavio je Savezni zavod za statistiku (Destatis). To je za 2,2 posto manje u odnosu na 2019.

Posljednji godišnji pad zabilježen je 2010., kada je finansijska kriza rezultirala padom od 2,4 posto.

U decembru 2020., pad broja zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu bio je posebno izražen u metalskoj i prerađivačkoj industriji (5,8 posto), a slijedi mašinstvo (4,5 posto) i automobilski sektor (3,2 posto).

Nasuprot tome, hemijska industrija je u decembru zabilježila rast radne snage za 1,6 posto u odnosu na isti period 2019.

Radnici koji su trenutno otpušteni s posla kao dio vladinog programa čekanja uključeni su u te brojke.

Ministar privrede Peter Altmaier trebao bi u utorak ugostiti predstavnike poslovne zajednice na konferenciji na kojoj će razgovarati o krizi izazvanoj koronavirusom.

Dok su industriju pogodili prekinuti lanci nabavke i pad globalne potražnje, preduzeća u drugim sektorima su se mučila zbog prisilnih zatvaranja tokom karantena.

Više od 40 udruženja koja predstavljaju različite grane industrije pozvano je da učestvuje u razgovorima, uključujući teško pogođeno ugostiteljstvo, maloprodaju i turizam, javlja dpa.

Klix.ba

Više...

Koja je stvarna uloga PDV-a u BiH: Jačanje ekonomije ili preživljavanje administracije?

  • Objavljeno u BiH

PDVPorez na dodanu vrijednost (PDV) je od svog uvođenja postao najizdašniji izvor javnih prihoda, prava "zlatna koka" vlasti u BiH. Zbog tog statusa cijeli sistem je nedodirljiv i u vrijeme kriza, kad bi morao biti maksimalno fleksibilan.

Na prste jedne ruke mogu se nabrojati zemlje koje u svom fiskalnom sistemu imaju PDV, a da u vrijeme pandemije i krize njom izazvane nisu ušle u neki vid korekcija i prilagodbi ne bi li građanima i privredi olakšale život. Kod nas su svi pokušaji bili osuđeni na propast.

Dolaskom ekonomske krize u BiH, progresivni dio struke je za vrlo kratko vrijeme pripremio izmjene dva zakona na nivou BiH, kako bi se sa državnog nivoa pomoglo u skladu s nadležnošću, prema privredi i privrednom sektoru, podsjeća ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

"Riječ je o izmjenama regulative kako bi se PDV prijavljivao i plaćao na kraju mjeseca, te kako bi se ukinule akcize na alkohol koji se odnosi na izradu dezinfekcionih sredstava. Iako ova dva rješenja ne bi napravila probleme u naplati indirektnih poreza, nije bilo spremnosti u Domu naroda i oni su oboreni, čime su se u još teži položaj doveli privrednici. Ako nije bilo spremnosti za izmjene ovih zakona, onda je bilo potpuno iluzorno očekivati od državne vlasti da recimo smanji ili ukine stopu PDV-a na neke proizvode", kaže za Klix.ba Hadžić.

Prijedloge smanjivanja stope PDV-a na neke proizvode, dodaje on, iako su potpuno opravdani, vlast bi iskoristila da se poveća zbirna stopa PDV-a, a smanji stopa na neke proizvode, što su i najavljivali prije dolaska pandemije koronavirusa.

"Na taj način bi poskupjelo sve u državi. Imali bismo 0 posto PDV na hljeb, ali sve druge skuplje inpute zbog rasta zbirne stope, što bi u još teži položaj dovelo druge kategorije stanovništva. Potpuno je nerealno očekivati od onih koji su doveli do ovakvog stanja da razumiju zbog čega treba smanjivati poresko opterećenje, a ne povećavati ga. Primjer za to su i akcize na duhan, koje stalno rastu, a poreski prihodi se smanjuju. Za provedbe novih i svježih ideja iz domena fiskalne politike ipak trebaju novi ljudi s novim pristupom i pogledima", smatra on.

 

klix-ba

Više...

Crno tržište cigareta ruši i maloprodaju, u SIPA-i upozorili da zbog šverca gubimo cijeli budžet

  • Objavljeno u BiH

cigareteMeđu onima koji mnogo gube zbog visokih akciza na duhan i duhanske proizvode su firme koje se bave maloprodajom. Koliko za njihovo poslovanje znače ovi proizvodi pokazuje to da su jedan od najprodavanijih artikala.

Zbog rastućeg crnog tržišta najugroženiji su radnici u maloprodaji - njihove plate i doprinosi. To se posebno odnosi na uposlenike kioska čije poslovanje dosta zavisi od duhana i duhanskih proizvoda.

A koliki je njihov značaj napomenuo je ekonomista Faruk Hadžić. Potcrtao je da, prema podacima koje ima, a za koje je naveo da nisu potpuni, jedan od lanaca kioska upošljava 900 radnika u 450 poslovnica. Pretpostavlja da je taj broj znatno veći, tj. da je to nekoliko hiljada radnika, imajući na umu druge distributere. Pri tome ne ubraja objekte za maloprodaju u trgovačkim centrima.

Hadžić je ukazao na procijenu da 55 posto od ukupne maloprodaje otpada na cigarete. Na ovo su ukazali u jednom od najvećih lanaca kioska u Bosni i Hercegovini - iNovinama. Ali, naveli su da se taj postotak smanjuje.

"Skoro 55 posto naše ukupne prodaje otpada na cigarete. Zabrinjavajuće je da u našem lancu prodate količine svake godine padaju dvocifreno, a da nismo zabilježili trend smanjenja broja pušača u Bosni i Hercegovini", istakli su

Još jedan veliki lanac kioska u Bosni i Hercegovini, najveći u Republici Srpskoj, je suočen s gubicima. Riječ je o kioscima Minutice.

"Blizu 80 posto prihoda od prodaje ostvarimo upravo na prodaji cigareta. Suočeni s bujanjem crnog tržišta cigareta u proteklih deset godina, bilježimo pad od 35,25 posto u prosječnom broju prodatih pakovanja. To su podaci za period od 2010. do 2019. godine. Procenat je nešto niži od procenta pada ukupnog tržišta duhanskih proizvoda, jer je Minutica u navedenom periodu povećala svoje tržišno učešće i postala lider u ovom segmentu maloprodaje u RS-u", obrazložili su.

U kompaniji Minutica su zaključili da je prethodno spomenuto paradoksalno, jer im se istovremeno povećava prodaja upaljača iz godine u godinu. Pri tome su naglasili ono što i u iNovinama, a to je da se nije smanjio broj pušača.
Posljedice crnog tržišta

Za ekonomistu Hadžića sve ovo je posljedica crnog tržišta koje je svoju ekspanziju doživjelo po povećanju nameta - akciza.

"Jačanjem crnog tržišta, opada promet ovih maloprodajnih objekata, čime se zbog nelojalne konkurencije u teži položaj dovode one firme koje legalno upošljavaju radnike i plaćaju državi poreze i doprinose", kazao je.

Na gubitke upozoravaju u oba spomenuta maloprodajna lanca.

"Sve veći broj pušača je primoran kupovati proizvode na crnom tržištu jer kod nas plaćaju pet KM, a kod ilegalnih prodavača koji se često nalaze pored naših kioska između dvije i tri KM. Poražavajuće je da se u 2020. prodalo više cigareta kroz ilegalne tokove, što je katastrofalno za sve nas", naveli su u iNovinama i dodali da zbog toga ne gube samo oni, njihovi radnici i država, već i da su građani primorani kupovati sumnjive i neprovjerene proizvode.

S istim problemima se suočavaju i u Minutici kojima je osam različitih vrsta cigareta među deset najprodavanijih proizvoda. Kao posljedice tih problema naveli su prisiljenost da smanjuju broj radnika i broj poslovnica da bi održali poslovanje.
Kako poboljšati stanje

Hadžić je ponovo pozvao da nameti moraju biti optimalniji, a ekonomista Igor Gavran je napomenuo na nužnost puno boljeg suzbijanja crnog tržišta neovisno od toga koliko akcize iznose.

"Odgovornost za to što je toliko naraslo crno tržište je na državi koja to mora kontrolisati. Država nema alibi da se pravda. Ne dešava se ta prodaja u podzemlju. To se dešava na pijacama, ona je vrlo očigledna i javna. Izgleda da je samo vlasti i inspekcije nisu u stanju prepoznati", ukazao je Gavran.


Kao važno pitanje je naveo šta država želi postići akcizama. Smatra da nameti nisu dovoljni ako želi smanjiti broj pušača ili ako želi podstaći da se konzumiraju manje štetne alternative. Pri stavu je da ako to žele postići, onda moraju provoditi i druge mjere kao što su javne kampanje.

Gavran također misli da su maloprodajne kompanije, kao što su kiosci, među najpogođenijima zbog crnog tržišta.
Šta kada bi vlast reagovala

Kada bi vlast uradila ono što predlažu ekonomisti, moglo bi se postići ono na šta su ukazali. Eventualna optimizacija nameta i odlučnija borba protiv crnog tržišta ishodili povećanje prometa, sigurnije i veće prihode radnika, očuvanje postojećih radnih mjesta i upošljavanje novih radnika - potcrtao je Hadžić.

Također je napomenuo da bi u konačnici korist imala država koju je pozvao da novac od akciza na duhan i duhanske proizvode troši namjenski tj. za zdravstvenu zaštitu građana, prije svega onih teško oboljelih. Na ove koristi ukazali su i u iNovinama i Minutici.

Koliko je crno tržište cigareta ozbiljan gubitak podsjetio je i direktor SIPA-e Darko Ćulum. Ukazao je da su pojedine pretpostavke pokazale da Bosna i Hercegovina izgubi jedan budžet zbog neplaćenih nameta.

Obećao je da će prioritet policijske agencije na čijem je čelu biti borba protiv švercera.

Više...

Nakon pucnjave u Sarajevu: Uhapšen reper Buba Corelli

  • Objavljeno u BiH

 

Poznati reper Buba Corelli, pravog imena Amar Hodžić uhapšen je nakon jučerašnje pucnjave u Sarajevu, potvrdili su Faktoru izvori bliski istrazi.

Osim Corellija, neposredno nakon pucnjave priveden je i njegov rođak Omar Curić.
Buba Corelli, nakon što se pročulo da je viđen na mjestu događaja, sinoć je za medije kazao kako je "bio u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu".

Nakon toga, oko 23 sata sinoć, policija ga je pronašla i uhapsila.

Iz MUP-a je jučer neposredno nakon incidenta rečeno da je pucnjavi prethodila masovna tuča.

Kako nam je potvrđeno iz MUP-a KS, osobe koje su zadobile povrede nisu ranjene iz vatrenog oružja, već se radi o povredama zadobijenim u tuči.

Jedan od povrijeđenih je Emir Kundo, odranije poznat policiji po učešću u najmanje dvije pucnjave u Sarajevu.

On je zadobio lakše tjelesne povrede, dok je teže povrijeđen Adnan Pirić.

Pirić je, inače, sin muškarca kojem su u naselju Nova Otoka svojevremeno u garaži raznesena vozila.

Motivi okršaja još se utvrđuju, a više informacija bit će poznato nakon što se MUP KS zvanično oglasi o slučaju.

Više...

Možda ćemo čekati i pet godina dok se zračni promet ne vrati na staro

 

Zračni promet koji se poremetio zbog pandemije koronavirusa neće se tako brzo vratiti u normalu, rekao je u ponedjeljak izvršni direktor Lufthansa Carsten Spohr u online raspravi koju je organizirao London School of Economics.

 Dosad, rekao je, nije došlo do popuštanja mjera koje su jako otežale putovanja avionima otkad je počela pandemija. Nasuprot tome, rekao je, svjedočili smo samo dodatnim restrikcijama. To znači da će mali broj putnika nastaviti letjeti i u nadolazećim sedmicama.

Čak i kasnije ove godine, tokom vrhunca ljetne sezone, rekao je da očekuje da će kapaciteti biti popunjeni samo 40 do 60 posto od onoga što je bilo normalno ranijih godina, prije zdravstvene krize.

Možda će trebati i pet godina da se broj putnika u Evropi i u SAD-u u potpunosti vrati na razine iz 2019., istaknuo je Spohr.

On smatra da bi testiranje prije letova moglo biti ključno, ali je istaknuo da dosad nije bilo jasnih smjernica kako bi se to trebalo provoditi.

Drži da će, prije ili kasnije, postati standard da se putnici moraju ili testirati prije ulaska u avion ili biti vakcinisani.

Spor također misli da će se kompanija morati osloniti na turizam jer je vrlo neizvjesno hoće li se poslovna putovanja ikad vratiti na staro.

To bi primjerice moglo značiti i smanjivanje prostora u poslovnoj klasi aviona, prenosi Hina.

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com