Menu

NetzaPet 550x50

Utorak, 08 Juni 2021

Zločincu Ratku Mladiću potvrđena doživotna kazna zatvora!

 

Sud u Hagu, odnosno Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, danas je izrekao konačnu, pravosnažnu presudu balkanskom krvniku Ratku Mladiću. Osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.

 

Ovaj ratni zločinac, koji je bio glavnokomandujući Vojske Republike Srpske, danas je u konačnoj presudi, poslije koje nema žalbe, proglašen krivim po 10 od ukupno 11 tačaka optužnice.

 

Ratko Mladić je kriv po tački 2: Kriv je zbog genocida u Srebrenici. Ratko Mladić je zajedno s drugima formulisao zajednički cilj da se bosanski muslimani u Srebrenici eliminišu ubijanjem muškaraca i dječaka i prisilnim odvođenjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. U danima koji su uslijedili pogubljeno je više od 8.000 muškaraca i dječaka na različitim lokacijama, dok su žene, djeca i dio starijih muškaraca protjerani.

 

Kriv je po tački 3 za progone. Općine za koje se Ratko Mladić tereti za progon su Banja Luka, Bijeljina, Foča, Ilidža, Kalinovik, Ključ, Kotor Varoš, Novi Grad, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac, Trnovo i Vlasenica, kao i progon iz Srebrenice.

 

Cilj progona je trajno uklanjanje muslimana i Hrvata u periodu od 12. maja 1992. do 30. novembra 1995. godine, tvrde tužioci, navodeći da su gradovi i sela napadani s namjerom preuzimanja vlasti.

Kriv je po tačkama 4, 5 i 6 i to zbog istrebljenja i ubistava

Kriv je za zločine istrebljivanja i ubistava, koji su bili dio cilja sva tri udružena zločinačka poduhvata za koja je optužen Ratko Mladić - "uklanjanje nesrpskog stanovništva iz područja na koja su Srbi polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva i provođenje kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja; eliminacija bosanskih muslimana iz Srebrenice, kao i prisilno odvođenje žena, djece i dijela starijih muškaraca".

Kriv je za tačke 7 i 8 koje podrazumijevaju deportacije i nehumana djela

Ova tačka optužnice uključuje hapšenje bez naloga, mučenje, ubijanje, silovanje, razaranje kuća, spomenika kulture i sakralnih objekata. Natjerali su muslimane i Hrvate na bijeg iz svojih domova i mjesta. Drugi su fizički protjerani, navode tužioci. Do kraja 1992. godine većina nesrpskog stanovištva prisilno je raseljena, deportacije i nehumana djela nastavljeni su sve do kraja rata 1995. godine.

 

Kriv je i za tačke 9 i 10 zbog terorisanja i protivpravnog napada na Sarajevo

 

Od aprila 1992. godine pa do kraja rata Sarajevo je granatirano i snajperisano. Hiljade civila svih uzrasta je ubijeno ovakvom kampanjom. Ratko Mladić je bio učesnik ovog udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva.

 

Kriv je i po tački 11 i to zbog uzimanja vojnika UN-a za taoce

 

Nakon što su 25. i 26. maja 1995. godine NATO snage izvršile zračne napade na vojne ciljeve VRS-a, sprske snage su zarobile više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga i vojnih posmatrača UN-a na različitim lokacijama, a neki od njih su maltretirani. U junu 1995. godine pripadnici mirovnih snaga i vojnih posmatrača su razmijenjeni u nekoliko navrata.

 

Mladić je oslobođen samo po tački 1, kao i u prvostepenoj presudi koja se odnosi na optužnicu za genocid u Prijedoru, Sanskom Mostu, Kotor Varoši, Ključu, Vlasenici i Foči.

 

Zločinac Ratko Mladić ima 78 godina, a u narednim mjesecima bit će poznato u kojem zatvoru će provesti ostatak života, a do tada će ostati u pritvorskoj jedinici u Hagu.

 

 

 

 

Izvor: Klix

Više...

Brčko: Dobrovoljni davaoci krvi uskoro će imati pravo na plaćeni dopust

  • Objavljeno u Brcko

 

Iako je prema nedavno usvojenom Zakonu o radu Brčko distrikta regulirano pravo zaposlenika Vlade Brčko distrika da mogu koristiti plaćeno odsustvo s posla u trajanju od dva dana prilikom dobrovoljnog darivanja krvi, oni još uvijek zbog odredbi trenutnog Zakona o državnoj službi u organima javne uprave Distrikta ne mogu koristiti te beneficije.

 

Predstojnik Odjela za stručne i administrativne poslove Vlade Nedim Hamzabegović kaže kako će se ovo pitanje najvjerojatnije riješiti do kraja tekuće godine.

 

„Iako je to u okruženju drugačije regulirano, pa i sam naš Zakon o radu, koji je nedavno usvojen, propisuje drugačije, trenutno imamo takvu situaciju. Međutim, u izradi je novi Zakon o državnoj službi koji će omogućiti upravo dobrovoljnim davateljima krvi da za svako davanje krvi imaju po dva dana plaćenog odsustva s posla. Zakon bi uskoro trebao ugledati svjetlo dana“, kaže Hamzabegović.

 

On je istaknuo kako vjeruje da će mogućnost ostvarivanja ovih benefita potaknuti zaposlenike na češće nesebično darivanje krvi za one kojima je najpotrebnije.

 

„Brčko distrikt je inače po svim drugim aktivnostima i društvenim tokovima ispred ostatka države, jedino u ovom dijelu imamo ovu situaciju koja će se uskoro na najbolji način popraviti“, zaključio je Hamzabegović.

 

Šef Službe za transfuziologiju Samir Pandur se složio s Hamzabegovićem mišljenjem o mogućnosti povećanja broja dobrovoljnih darivatelja prilikom ostvarivanja ovih benefita. Dodao je kako je situacija sa zalihama krvi uglavnom zadovoljavajuća, ali kako su novi darivatelji krvi uvijek dobrodošli.

 

“Naravno, svaki benefit koji pruža dobrovoljno darivanje krvi može biti samo još jedan podstrijek za afirmaciju davalaštva. Davalaštvo je vrlo bitno, postoji veliki broj ljudi koji ne mogu živjeti da ne primaju krv, poput onkoloških pacijenata, kroničnih bolesnika, te sudionika stalnih nesretnih slučajeva gdje također ljudi moraju da primaju krv. Tako da taj benefit, kao i bilo koji drugi, može samo biti plus, velika stvar za promociju davalaštva”, rekao je Pandur.

 

Pandur je istaknuo kako su darivatelji prijeko potrebni društvu, ali da su zakinuti kada su u pitanju beneficije koje ostvaruju od tog.

 

„Tim ljudima treba puno više dati“, naglašava on.

 

 

Izvor: Radio Brčko

Više...

Održan pripremni sastanak: Ministri BiH i Republike Hrvatske sljedeće sedmice u Brčkom

  • Objavljeno u Brcko

 

U Brčko distriktu danas je održan pripremni sastanak povodom dolaska ministara dviju zemalja sljedeće sedmice u Brčko, i to ministra mora, transporta i infrastrukture Republike Hrvatske Olega Butkovića i ministra komunikacija i transporta BiH Vojina Mitrovića.

 

Visoki zvaničnici će se sastati sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti Brčko distrikta, te supervizorom za Brčko Majklom Skanlanom i šefom Delegacije Evropske unije u BiH Johanom Satlerom, a tema razgovora biće izgradnja novog mosta na rijeci Savi, investicije koja će značiti ponovno uspostavljanje teretnog saobraćaja na prekograničnom mostu koji veže BiH (Brčko distrikt BiH ) i Republiku Hrvatsku (Gunja).

 

„Očekujemo pozitivan ishod razgovora koje ćemo imati sa državnim ministrima. Važno nam je da što prije dođemo do zajedničkog rješenja i da profunkcioniše odvijanje teretnog saobraćaja, što je svakako u interesu za obje države, a posebno za Brčko distrikt i Luku Brčko gdje započinjemo projekat rekonstrukcije Luke vrijedan 10 miliona evra“, rekao je gradonačelnik Brčko distrikta BiH Esed Kadrić.

 

On je dodao da su aktivnosti nove Vlade Brčko distrikta BiH u vezi sa izgradnjom mosta održavane na sedmičnom nivou te da će prvi konkretan rezultat biti pomenuti sastanak državnih delegacija, kao korak dalje ka realizaciji ove značajne investicije.

 

Gradonačelnik Kadrić je istakao da se paralelno aktivno radi i na ucrtavanju trasa kroz Distrikt za izgradnju auto-puta Vukosavlje–Rača s jedne i Orašje–Tuzla s druge strane, a koji će u budućnosti biti dio međunarodnog koridora Beograd–Sarajevo, s petljom u Brčkom koja će učiniti Distrikt budućim saobraćajnim čvorištem.

 

„Svi ovi infrastrukturni projekti značiće brži i lakši promet roba i usluga, ali i razvoj privrede koja je značajno pogođena trenutnom pandemijom korona virusa“, dodao je gradonačelnik.

 

On je najavio da će sljedeće sedmice svečanom ceremonijom biti ozvaničen početak radova na rekonstrukciji platoa „Luke Brčko“ vrijedan 1.770.000 KM.

Više...

Vršnjačko nasilje-zašto se javlja i kako ga prevenirati?

 

Sve češća tema u našem društvu je nasilje, s naglaskom na vršnjačko nasilje. Ono što jeste važno prvo definisati problem, a onda definisati ključne aktere preventivnog rada.

 

Kada definišemo nasilje najčešće kažemo da se može opisati kao ponašanje kojim nanosimo štetu drugoj osobi, putem izazivanja straha utječemo na mišljenje druge osobe. U konačnici je aktivnost kojom se putem dominacije nad drugom osobom pokušava dobiti moć putem nanošenja boli drugoj osobi.

 

Postoji nekoliko vrsta nasilja, ali je akcenat na vršnjačko nasilje, kao aktuelni problem našeg društva.
Porodica kao najvažniji segment društva, u kojem djeca uče po modelu roditelja i gdje se uče navike i vještine je prvi i osnovni stub gdje ima mnogo više prostora za preventivni rad, kako bismo imali manje pojava nasilja bilo koje vrste.

 

Vrlo često čujemo, vidimo ili svjedočimo nasilju, ali i naša izostala reakcija puno govori o samoj asimilaciji ove pojave u kulturu življenja. Odrastajući, djeca usvajaju obrasce ponašanja iz okruženja, ali i ono što vide, a ne ono što im govorimo.

 

U vremenu smo u kojem je upotreba tehnologija postala nešto što se utkalo u odgoj i kulturu, i čini se nemoguće, u razgovoru s roditeljima čuti da prilikom odgoja djece dijete ne raste u tablet, telefon, igrice (neprimjerene), ali i drugi dostupan sadržaj koji nije prilagođen uzrastu.
S druge strane imamo roditelje gdje se u brizi za egzistencijom, ali i zanemarujući važnost toga čemu dijete usmjerava pažnju vrlo malo ili nikako provjerava sadržaj kojem su djeca izložena. Laka dostupnost neprimjerenih sadržaja djeci, i istovremeno izlaganje istim dovodi do toga da djeci postaje prirodno nasilno okruženje, i onda ne čudi izostanak reakcije.

 

Slušamo, čitamo i gledamo svakodnevno apele roditelja djece koja su otišla od kuće, djece koja su popila smrtonosnu dozu medikamenata i tako okončali svoje probleme..Gdje su roditelji u životima njihove djece? Znaju li roditelji šta se dešava u životima njihove djece, ili samo komuniciraju putem javnih servisa kada najčešće bude kasno?

 

Pored drugih institucija koje bi trebale biti korektivni faktor u odgoju djece, kao što su obrazovne institucije, najveći zadatak je na roditeljima/starateljima da budu prisutni u životima svoje djece, razgovaraju, budu upućeni u njima aktuelna dešavanja, i budu podrška.

 

Ukoliko uvide da nisu u mogućnosti izaći samostalno iz problematične situacije, zašto bježati od stručnih lica(psihologa, psihoterapeuta) koja su nam više nego ikad i online dostupna, a sve u cilju lakšeg prevladavanja problema?
Vrlo često se svi radeći u odgojno-obrazovnim institucijama susrećemo sa raznim pojavama nasilja (u porodici, u školskom okruženju, nasilje na društvenim mrežama i dr.). Kada se problem identifikuje, i ako se utvrdi da je akter nemilog događaja ,,viđenije“ dijete, ili neko ko ima dovoljno jake veze da pozivom utaba sve važeće disciplinske pravilnike, nakon par poziva mjere se postepeno koriguju, dijete ispravi mjeru ali ne i postupke, i taj problem postaje društveni, a onda mjere važe samo za one koji nemaju nikog za pozvati telefonom.

 

Dok god ne budemo kao društvo spremni svi osuditi čin koji je za osudu i prestati gledati o kome se radi, onda će biti pomaka.
Živimo u vremenu u kojem se obrazovanje stiče prečicama, ispiti završavaju pozivima, uspjesi djece namicanjem ocjena da bi se uspjeh čim prije slikao za društvene mreže i okolinu zadivio i prikrio sav neuspjeh njih kao roditelja; ukoliko želimo da nam djeca ne izrastu u provokatore, manipulatore, nasilnike, valja prihvatiti da su djeca materijal od kojeg se stvaraju produkti isključivo svojih roditelja, koji zahtijevaju svakodnevni nadzor.

 

mr. sc. Edina Osmić-Šadić
dipl.pedagog.-psiholog, psihoterapeut pod supervizijom

Više...

Brčko: Nema pritužbi građana na rad tijela javne uprave

  • Objavljeno u Brcko

Vlada Brčko distrikta

 

 

Sektor za informiranje Vlade Brčko ditrikta, koji se između ostalog bavi i zaprimanjem žalbi i pritužbi građana na rad tijela javne uprave, za razliku od prethodnih godina, u prvih pet mjeseci ove godine nije zaprimio ni jednu prijavu građana po ovom pitanju.

Više...

U RS sve manje đaka: Bijela kuga i iseljavanje prazne učionice

  • Objavljeno u BiH

skolske klupe

 

Da ni pandemija virusa korona nije stala na put porodicama koje u potrazi za boljim životom odlaze da rade u neku od, uglavnom, evropskih zemlja, najbolje pokazuje najnoviji podatak statističara da je za godinu dana iz škola u Srpskoj ispisano 460 osnovaca koje su obrazovanje nastavili u inostranstvu.

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com