Dobre igre mladog Mehmedovića rezultirale su potpisivanjem ugovora sa ekipom Tuzla Cityja, tima koji se takmiči u najjačoj državnoj konkurenciji

Međunarodni dan dobrovoljnih davalaca krvi povod je da se podsjetimo na sve dobrovoljne davaoce krvi – heroje koji daju dio sebe da bi spasili nečiji život, izjavio je danas Samir Pandur, šef Odsjeka za transfuziologiju Bolnice u Brčkom.

„Stanje zaliha krvi u našoj Bolnici je zadovoljavajuće, ali uvijek se javi potreba za nekim krvnim grupama, ali to su naši stalni problemi koje prevazilazimo zahvaljujući dobrovoljnim davaocima krvi“, istakao je doktor Pandur.

Prema njegovim riječima, od jutros je u ovoj službi krv dalo desetak dobrovoljnih davalaca.

„Nama je u cilju da svakodnevno imamo kontinuran dolazak davalaca jer je krv biološka tečnost koja ima svoj rok trajanja“, pojasnio je doktor Pandur.

On naglašava da je uvijek veća potražnja za negativnim krvnim grupama jer je manji procenat građana sa tim krvnim grupama.

Doktor Pandur je, i ovom prilikom, podsjetio javnost da je krv tečnost koja život znači i ne može se vještačkim putem proizvesti nego se samo dobiti od davaoca krvi.

„Davalac krvi mora biti zdrava osoba starosti od 18 do 65 godina koja nema hroničnih oboljenja“, rekao je doktor Pandur.

Prema njegovim riječima. pandemija virusa korona prouzrokovala je smanjenje broja dobrovoljnih davalaca krvi.

Doktor Pandur kaže da svako onaj ko želi da da krv može doći u Službu transfuziologije sa ličnim dokumentom gdje se popunjava određen upitnik i vrši pregled dobrovoljnog davaoca. Krv se može darivati svaki radni dan od 7.30 do 14 časova.

Iako je krv potrebna pacijentima svaki dan u godini, cilj obilježavanja 14. juna je podizanje svijesti o potrebi za sigurnom i bezbjednom krvlju, te da se oda priznanje svim dobrovoljnim davaocima krvi za njihovu solidarnost, humanost i spremnost da pomognu onima kojima je krv najpotrebnija.

Ove godine Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi obilježava se pod motom “Daruj krv da život teče dalje” i u skladu je sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.

Izvor: Radio Brčko

U Sloveniji su u posljednja 24 časa zabilježena samo 24 nova slučaja virusa korona od 1.023 testirane osobe što je 2,3 odsto pozitivnih rezultata.

Zbog ovakvog rezultata Vlada Slovenije je odlučila da neće produžiti stanje epidemije od utorka 15. juna, ali će na snazi ostati još neke epidemiološke mjere, prenosi HINA.

Dok Slovenija ne uđe u “zelenu fazu” po kriterijumima Evropskog centra za kontrolu bolesti, što se očekuje krajem juna ili početkom jula, nošenje maski u zatvorenom prostoru će i dalje biti obavezno.

Na snazi će ostati i ograničenje poput broja prisutnih u zatvorenim prostorima.

Posebni uslovi za prisustvovanje koncertima i drugim događajima, kao što je negativan test na virus korona, antigenski test ili dokaz o vakcinaciji, biće i dalje neophodni.

Vlada je ponovila apel svima onima koji se još uvijek nisu vakcinisali da to učine jer vakcina sada ima dovoljno, a ovaj vikend će se organizovati i masovno vakcinisanje po manjim mjestima bez zakazivanja.

Od 1. jula ove godine ukida se roaming u zemljama zapadnog Balkana.

Pa će tako maksimalna maloprodajna cijena naknada za roming u regiji biti dovedena na nivo cijena koje odgovaraju pravilima "U roamingu, kao u domaćem prometu".

Sporazum se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Albaniju, dakle u njemu nema zemalja koje su već u EU, kao što su Hrvatska i Slovenija, gdje će se roaming i dalje plaćati.

To znači, da korisnici kada putuju unutar regiona Zapadnog Balkana koristiće roming usluge po domaćim cijenama.

Sporazumom o sniženju cijena usluga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama u regionu Zapadnog Balkana je definisano da maksimalna cijena naknada za roming u mobilnoj telefoniji mora najkasnije do 1. jula 2021. godine biti dovedena na nivo cijena u skladu sa pravilom “kao u domaćem saobraćaju” koji se primjenjuje među zemljama Evropske Unije.

"Ono što je ključno, jeste da od 1. jula ove godine, uvođenjem pravila 'u romingu kao u domaćem saobraćaju' korisnici neće plaćati dodatne naknade kada putuju unutar regiona Zapadnog Balkana, odnosno koristićeroming usluge po domaćim cijenama", saopšteno je iz RAK-a, piše BHRT.

Pojedinačno se propisuju obaveze operatera o besplatnom informisanju korisnika o vrstama pogodnosti, promjenama cijena, a posebno o rizicima automatskog i nekontrolisanog uključivanja usluge preuzimanja podataka u romingu.

“Ukoliko pozivaju brojeve sa pozivnim brojem +387, +382, +383, +389 ili +355 dolazni pozivi se neće tarifirati. Kada je riječ o mobilnom internetu korisnici ce moći koristiti primjenljivu količinu za prijenos podataka, dakle količinu koja će biti dovoljna za njihove potrebe za vrijeme boravka u romingu u regiji Zapadnog Balkana.”

Imajući u vidu činjenicu da jedan od dva građana regije smatra da im je dogovor o ukidanju roaminga pomogao da uštede dosta novca, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju pojašnjava da je inicijativa za ukidanje rominga samo dio Digitalne agende za Zapadni Balkan.

Majlinda Bregu, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC)

"Digitalna agenda se ne sastoji samo od sporazuma o cijenama roaminga. Spomenula sam njega jer je to uspjesna prica Vijeća za regionalnu saradnju. Digitalna agenda se sastoji takođe od brojnih dobrih provodljivih ciljeva na kojima radimo", istakla je Bregu.

Prije tačno 28 godina u kući Adema Omeragića u Pionirskoj ulici u Višegradu na živoj lomači spaljeno je više od 70 bošnjačkih civila, uglavnom žena i djece i starijih osoba, a najmlađa žrtva imala je samo dva dana i izgorjela je u naručju svoje majke.

Na kuću je bačena granata, a potom su zločinci pucali na one koji su se pokušali spasiti bijegom kroz prozor.

Većina žrtava je bila iz sela Koritnik gdje su ih pokupili i naredili im da uđu u autobuse, koji su ih navodno trebali odvesti u Kladanj na slobodnu teritoriju.

Udruženje Žena žrtva rata i Višegrad 92 svake godine obilježavaju ovu godišnjicu spuštanjem bijelih ruža u rijeku Drinu s mosta Mehmed paše Sokolovića podsjećajući se tako svih stravičnih zločina počinjenih u Višegradu.

Dodajmo i da su zločinci, 13 dana kasnije, 27. juna u drugoj kući u višegradskom naselju Bikavac, u vlasništvu Mehe Aljića, također zapalili više civila. U ove dvije kuće u Višegradu 1992. godine pripadnici paravojne formacije "Osvetnici" pod vodstvom Milana i Sredoja Lukića, zatvorili su, a nakon toga i žive zapalili više od 130 civila.

Predsjednica Udruženja Žena žrtva rata Bakira Hasečić prošle se godine prisjetila ovog, jednog od najstrašnjih ratnih zločina koji su se desili tokom rata u Bosni i Hercegovini, a tog 14. juna kaže Hasečić zapaljene su njene komšije.

Jednu od preživjelih žrtava primila je u svoj dom. Bila je to Sumbula Zeba, kćerka Adema Omeragića, a kada ju je vidjela ona nije ličila na ljudsko biće, priča Hasečić i upravo njen lik je opisivala tokom svjedočenja u Haagu, ali i na Sudu BiH jer to što je Sumbula tada ispričala niko nije mogao povjerovati.

"Najmanje dva sata neprestano je ponavljala da su u toj kući svi izgorjeli, da je izgorjelo njeno dijete i drugi članovi porodice. Previli smo joj rane, a i danas dok ovo pričam samo vidim njen lik", dodala je Hasešić pitajući se kako je mogao jedan čovjek uraditi tako nešto drugome.

Lik Sumbule Zebe dugo ju je proganjao zbog čega je pokrenula akciju da se obnovi lokacija žive lomače u Pionirskoj ulici i uspjeli su to učiniti, a sada je i konačno odlučeno da se ta kuća neće rušiti kako je prvobitno bilo planirano regulacionim planom te će u njoj biti priključena voda i struja.

"I ta bitka trajala je šest godina od kako smo obnovili tu kuću iako su na nas i tokom obnove kuće strašan pritisak vršili pripadnici policije što je dodatno otežalo rad", priča Hasečić.

Za zločin u Pionirskoj ulici pravosnažnom presudom u Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju osuđeni su Milan Lukić na doživotnu kaznu zatvora i Sredoje Lukić na 27 godina zatvora. Upravo se Udruženje Žena žrtva rata borilo da se Radomir Šušnjar koji se skrivao u Francuskoj izruči BiH što se dogodilo u junu 2018. godine, a Hasečić ga je tokom suđenja molila da konačno otkrije mjesto gdje su kosti spaljenih i ubijenih Bošnjaka.

"Tokom suđenja je stalno ponavljalo da to nije bio on. Osuđen je na 20 godina te je na neki način zadovoljena pravda, ali i dalje ostaje ljutnja na Višegrađane koji bi mogli znati gdje su kosti ubijenih što to još ne učine, a i ako su bačeni u Drinu neka i to kažu", ističe Hasečić.

Predsjednica Udruženja Žena žrtva rata Bakira Hasečić pozvala je ponovo sve koji možda nešto znaju o posmrtnim ostacima žrtava da to kažu jer i dalje živi u uvjerenju da "ni jedna majka nije odgojila sina da bude ratni zločinac".

Ko je Milan Lukić

Milan Lukić rođen je u Foči.

Ratni zločinac porijeklom je iz sela Rujište udaljenog 15 kilometara od Višegrada.

Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, Lukić je živio u Obrenovcu - Srbija, Njemačkoj i Švicarskoj.

U proljeće 1992. godine, se vraća u Višegrad gdje organizira paravojne jedinice Osvetnici (ponekad poznati i pod imenom Bijeli Orlovi) s ciljem progona i istrebljenja domicilnog stanovništva.

Poslije pada Višegrada 12. aprila 1992. godine usko surađuje sa srpskim okupacionim vlastima i Užičkim korpusom JNA.

U avgustu 2005. godine uhapšen je u Buenos Airesu, u Argentini, gdje je živio pod lažnim imenom - Goran Dukanović. 20. februara 2006. godine izručen je međunarodnom tribunalu u Haagu.

Izvor: Radio Sarajevo

Istaknuti bosanskohercegovački novinar Besim Avdagić preminuo je u Sarajevu u 87. godini.

Avdagić je rođen u Vlasenici, a Ekonomski fakultet završio je u Sarajevu. Tokom svoje izuzetno bogate novinarske karijere u NITP Oslobođenje, između nostalog, obavljao je dužnost zamjenika generalnog direktora, direktora izdavačke djelatnosti, direktora marketinga i direktora štamparije. Pokrenuo je veliki broj novih izdanja knjiga, novina i časopisa. Od 1980. do 1984. godine bio je stalni dopisnik Oslobođenja iz Frankfurta.

Od 1988. do odlaska u mirovinu radi u NITP Zadrugar, gdje je obavljao dužnosti direktora i glavnog urednika.

Avdagić ni u mirovini nije prekidao svoju aktivnost, već je davao veliki doprinos radu Društva novinara BiH, gdje je sve do smrti bio aktivan kao predsjednik Sekcije veterana i član Upravnog odbora.

Sahrana će biti obavkjena danas na sarajevskom groblju Bare.

Izvor: Fokus.ba

Ženska odbojkaška reprezentacija BiH je u finalu Europske Srebrene lige na „Final Four“-u odigranom u Mariboru u dvorani „Ljudski vrt“ pobijedila reprezentaciju Austrije 3 : 2 po setovima: 25 : 22, 27 : 29, 23 : 25, 25 : 18 i 15 : 7.

Dramatičan meč i povijesna pobjeda kojom je ostvaren plasman u Europsku Zlatnu ligu među 16 najboljih reprezentacija Europe. Za reprezentaciju BiH su igrale: Ajla Paradžik, Žana Darugutinović (Brčko), Milana Božić, Ajla Hadžić (Brčko), Ivana Radović (Brčko), Anđelka Radišković, Edina Begić, Elena Babić (Brčko), Ela Kopić, Edna Selimović, Milica Ivković, Dženta Rašdović, Dajana Bošković i Imana Isanović.

Trener Stevan Ljubičić je iz Brčkog pozvao i Katarinu Popović koja iz opravdanih razloga nije mogla prihvatiti poziv. Ljubiteljima odbojke u Brčkom je poznato da su za brčansku ekipu igrale i spomenute reprezentativke koje sada brane boje drugih klubova, a to su Ajla Paradžik, Anđelka Radišković, Edna Selimović i Milica Ivković. U razgovoru s trenerom ŽOK „Bimal-Jedinstvo“ Smailom Pezerović smo saznali da je ovaj uspjeh reprezentacija ostvarila što su čelni ljudi saveza stvorili potrebne uvjete za ovaj cilj na čemu je osobno čestitao predsjedniku Aliji Fatiću. Za reprezentaciju slijede pripreme i nastup na Europskom prvenstvu gdje su 24 reprezentacije u grupama koje se igraju u Zadru (Hrvatska), Plovdivu (Bugarska), Clunju (Rumunjska) i po mnogima najjača grupa u Beogradu (Srbija) u kojoj graju: Srbija, Azerbajdžan, Rusija, Belgija, Francuska i Bosne Hercegovine.

Izvor: Radio Brčko