Dostava vakcina protiv koronavirusa širom svijeta predstavljat će najveći transportni izazov u historiji, tvrde predstavnici avioindustrije, a prenosi BBC.
Da bi se vakcine dostavile u sve zemlje svijeta, bit će potreban veliki broj aviona, a on se može predstaviti kao 8.000 Boeinga 747, saopćeno je iz Međunarodne asocijacije zračnog transporta (IATA).
Iako vakcina još nije proizvedena, izuzimajući rusku tvrdnju, IATA već sada zajedno s aviokompanijama, aerodromima i nacionalnim zdravstvenim organizacijama razvija plan za njihov transport.
Plan distribucije pretpostavlja jednu dozu za jednu osobu, piše BBC.
"Distribucija vakcina predstavljat će misiju stoljeća za industriju avioprijevoza. Ona se neće dogoditi bez planiranja, a vrijeme za njega je sada", rekao je direktor IATA Alexandre de Juniac.
Iako je transport robe novi fokus devastirane avioindustrije, dostava vakcina je puno kompleksniji zadatak.
Avioni prvenstveno moraju ispoštovati standarde kao što je mogućnost održavanja temperature između 2 i 8 stepeni, a pojedine vakcine zahtijevaju temperature ispod nule.
Letovi u pojedine dijelove svijeta, kao što je jugoistočna Azija, bit će od velikog značaja jer ta podneblja su izuzetno udaljena od centara za proizvodnju vakcina.
Poseban problem je Afrika, a prema trenutnim mogućnostima koje uključuju infrastrukturu i granice, dostava avionima po Crnom kontinentu je nemoguća.
U svijetu se trenutno razvija 140 verzija vakcine protiv koronavirusa, a njih dvadesetak se testira na ljudima.

Bakir Izetbegović, lider SDA u Pressingu na N1 komentarisao je mogućnost nove revizije presude protiv Srbije za genocid.

U BiH tokom pandemije smanjena potrošnja struje, proizvodnja iz alternativnih izvora neznatnaIlustracija: Shutterstuck
Eurostat je objavio da je tokom pandemije koronavirusa smanjena potrošnja struje u Evropskoj uniji. Think tank organizacija Ember je saopćila podatke o proizvodnji struje iz alternativnih izvora energije širom svijeta.
Domaće proizvođače i distributere struje, između ostalog, pitali smo da li se u Bosni i Hercegovini desio pad potrošnje i koliko struje dobijaju iz alternativnih izvora energije.

Od početka godine do 31. jula Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) proizvela je više od tri i po milijarde kilovat sati električne energije. U termoelektranama je proizvedeno više od dvije milijarde i 943 miliona kilovat sati, dok je u hidroelektranama proizvedeno više od 595 miliona i 581.000 kilovat sati električne energije.

Ukazali su na to da u svom, kako su naveli, proizvodnom portfoliju još nemaju vjetroelektrane i solarne elektrane.

Za domaće tržište je prozivedeno mnogo više struje nego za inostrano. Potrošačima u Bosni i Hercegovini je isporučeno više od tri milijarde kilovat sati struje. Na stranom tržištu je prodato 868 miliona i 657.000 kilovat sati energije.

U navedenom periodu, od 1. januara do 31. jula, u EPBiH su zabilježili pad potrošnje električne energije za 0,1 posto u odnosu na isti period prošle godine.

ERS zabilježio pad potrošnje struje za više od šest posto

Od početka godine do augusta Elektroprivreda RS-a (ERS) je proizvela tri milijarde i 366 miliona kilovat sati struje. Kako su ukazali, to je povećanje za 3,65 posto u odnosu na isti period 2019.

Kao i u slučaju EP BiH, ERS je najvećim dijelom struju proizvodio u termoelektranama.

"Termoelektrane su u ovom periodu proizvele dvije milijarde i 254 miliona kilovat sati električne energije (18,02 posto više od istog perioda prošle godine), hidroelektrane milijardu i 111 miliona (16,87 posto manje od istog perioda prošle godine)", istakli su.

Naveli su i podatke za jednu svoju solarnu elektranu naglasivši da je u njoj proizvedeno 144.000 kilovat sati električne energije. Osvrnuli su se i na proizvodnju u solarnim elektranama koje nisu u njihovom vlasništvu.

"U solarnim i biogasnim elektranama koje su privatno vlasništvo, a na teritoriji su RS-a i isporučuju električnu energiju u distributivnu mrežu ERS-a, proizvedeno je u periodu januar - juli 2020. 14 miliona i 30.000 kilovat sati električne energije, što je za 59 posto više od ostvarenog u istom periodu 2019. godine", obrazložili su.

Prema njihovim podacima, potrošnja domaćih konzumenata u prvih osam mjeseci bila je 73 posto, dok je 27 posto plasirano na slobodnom ili organizovanom, berza tržištu.

I u ERS-u su zabilježili pad potrošnje struje ove godine.

"Pandemija koronavirusa je najveći šok na svjetskom nivou, tako i za naš mikro prostor. Mnoge analize pokazuju da će pad potrošnje biti veći usljed pandemije nego usljed finansijske krize iz 2008. godine. Potrošnja električne energije u RS-u je za 6,7 posto manja u odnosu na isti period prethodne godine", naglasili su.

Objasnili su strukturu ovog gubitka.

"Pad potrošnje odrazio se najviše na uslužne djelatnosti, više od 20 posto smanjene potrošnje. Zdravstvene ustanove imale su, nažalost, blago povećanu potrošnju. Međutim, industrija (prehrambrena, hemijska, mašinska, tekstilna, drvna) se održava gotovo u istom nivou s blagim padom od cca. dva posto nižom potrošnjom električne energije nego za isti posmatrani period prošle godine (mart - maj, period kada je zahvatio najveći talas pandemije u RS-u. Kako je industrija u posmatranom periodu održala obim potrošnje električne energije, u navedenom peirodu očekuje se, usljed neplasiranja proizvoda, povećanja obima zaliha, niža potrošnja električne energije)", saopćili su iz ERS-a.

Kao jedini pozitivni efekat smanjenja potrošnje energije naveli su smanjenje emisije ugljendioksida. Potcrtali su da je potrošnja domaćinstva na nivou prošlogodišnje.

Izvor: Klix

Više od 1,2 milijardi ljudi će do 2050. godine morati da ode iz svojih domova zbog ekstremnih temperatura i nedostatka hrane i vode.
Značajan rast "klimatskih izbjeglica" će azil tražiti u Evropi, a ono što će uzrokovati masovne migracije iz 31 države je nestašica vode i hrane, podaci su Instituta za ekonomiju i mir (IEP). Osnivač Think thanka Steve Killelea je za Independent rekao da će to raseljavanje biti u značajno većim razmjerama od migrantske krize 2015/16. godine ukoliko se ništa ne učini po ovom pitanju.
Dijelovi podsaharske Afrike, južne Azije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike su suočeni sa olujom ekoloških problema i nestabilnosti, navodi se u IEP-ovom registru ekoloških rizika koji analizira faktore kao što su rast stanovništva, stres, voda, nestašica hrane, suše, poplave, cikloni, porast temperatura i nivo mora. Devetnaest kritičnih zemalja se nalazi i među 40 najmanje mirnih država u svijetu poput Afganistana, Sirije, Iraka, Čada, Indije i Pakistana.
Ključni pokretači nestabilnosti će biti nestašica osnovnih životnih namirnica.
"U narednih 30 godina nedostatak pristupa vodi i hrani će se samo povećavati bez globalne saradnje i pomoći, a sukobi, neredi i nemiri će vjerovatno porasti. Čak i relativno male ekološke prijetnje i prirodne katastrofe bi mogle rezultirati masovnim raseljavanjem stanovništva", rekao je Killelea.
Izvještaj ističe Pakistan koji je na ivici krize kada je voda u pitanju, suočavaju se sa poplavama i nestašicom hrane, a kao zemlja s najvećim brojem stanovništva postoji rizik od raseljenja. Nakon Pakistana, najviše ekoloških problema imaju još Etiopija i Iran, dok se Haiti suočava sa najvećom prijetnjom u srednjoj Americi.
Bogatije i razvijenije nacije u Evropi i Sjevernoj Americi su bolje opremljene za prilagođavanje različitim klimatskim uslovima pa će ekološke prijetnje na njih imati manji utjecaj, ali ni zemlje poput Velike Britanije neće potpuno biti imune od utjecaja, predviđa IEP.
Prema Centru za praćenje internih raseljenja, prošle godine je esktremno vrijeme raselilo više od 24 miliona ljudi, a sukobi i druge katastrofe su dodatnih 9,5 miliona ljudi natjerali da napuste domove. Više od 1 posto čovječanstva je trenutno raseljeno, a četiri od pet raseljenih osoba utočište pretežno traži u susjednoj zemlji.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da će na predstojećim lokalnim izborima ova stranka sa svojim koalicionim partnerima pobijediti u najmanje 53 lokalne zajednice.

- Od 63 opštine SNSD će sa svojim koalicionim partnerima dobiti najmanje 53. Dobit će Trebinje, Foču, Istočno Sarajevo, Višegrad, Zvornik, Bijeljinu, Doboj, Banja Luku, Prijedor i Bosansku Gradišku. Dakle, sve veće gradove, kao i niz opština od Laktaša, pa do Mrkonjić-Grada - rekao je Dodik.

Dodik je naveo da će pobjeda SNSD-a posebno biti vidljiva na Sokocu, padom aktuelnog načelnika iz SDS-a Milovana Bjelice.
- Sinoć sam bio i sa našim ljudima na Sokocu koji su veoma optimistični. Vjerujem da će, uz našeg novog kandidata kojeg smo predložili, i Sokolac slaviti pobjedu - rekao je Dodik.
On je istakao da se Banja Luka pod vlašću SNSD-a razvila, da su ostvareni kapitalni projekti i riješeni neki decenijski problemi.

Agencija za zaštitu okoliša Evropske unije (EEA) objavila je jučer izvještaj u kojem se navodi da je zagađenje zraka glavna prijetnja za okoliš i zdravlje ljudi u Evropi. U izvještaju, koji se u velikoj mjeri oslanja na podatke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), navedeno je da nije isti stepen zagađenja u svim dijelovima Evrope.

- Očigledne razlike postoje između zemalja na istoku i onih na zapadu Evrope. Na nacionalnom nivou najviši postotak smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati okolišu, 27 posto, ima Bosna i Hercegovina, a najniži, devet posto, imaju Island i Norveška - navodi se u izvještaju.

Od zagađenja zraka na godišnjem nivou u Evropi život izgubi 400.000 ljudi i to je najviši postotak smrtnosti uzrokovan nekim od zagađenja.

- Zagađenje zraka i zagađenje bukom, učinci klimatskih promjena kao što su toplotni valovi, te izloženost opasnim hemikalijama, uzroci su lošeg zdravlja u Evropi. Prema opsežnoj procjeni stanja zdravlja i okoliša koju je objavila Evropska agencija za okoliš, 13 posto smrtnih slučajeva može se povezati s lošom kvalitetom okoliša - kaže se u izvještaju.

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Ðapo, komentirajući izvještaj Evropske agencije za okoliš, kaže da ova studija, nažalost, pokazuje koliko je BiH kao država zanemarila pitanje zaštite i brige o prirodi, životnom prostoru, zaštiti zraka, vode.

- Koliko mi kao društvo vodimo brigu o zaštiti okoliša, dovoljno govori podatak da je novi zakon o zaštiti okoliša, koji smo uradili i u njega ugradili evropske direktive, u parlamentarnoj proceduri već četiri godine. S druge strane, vidimo koliko mnogo EU posvećuje pažnje ovoj problematici. Činjenica je da mi u BiH udišemo zagađen zrak koji izaziva bolesti respiratornih organa, Alchajmerovu bolest, manjak koncentracije, a sve to utječe na produktivnost naše radne snage - govori ministrica Ðapo.

Ističe kako naše termoelektrane moramo prilagođavati modernim tehnologijama, u smislu da rade na ekološki prihvatljiv način, graditi moderne ceste radi bržeg protoka saobraćaja i manjeg zagađivanja zraka, pooštriti ekološke standarde, moramo smanjiti broj malih ložišta na minimum…

- To je put kojim će BiH prije ili kasnije morati krenuti ako želi zaštititi zdravlje svojih građana i biti dio EU - poručuje Ðapo.

Veze između oboljenja COVID-19 i onečišćenja zraka
Istraživanjem EEA proučavaju se i veze između trenutne COVID-19 pandemije i okolišnih faktora.

- Što se tiče posljedica bolesti COVID-19 na zajednice, prvi dokazi upućuju na to da su onečišćenje zraka i siromaštvo možda povezani s višim stopama smrtnosti - navodi se, između ostalog, u izvještaju.