Menu

Politika (1535)

Savjet ministara danas o nabavci vakcina i oblasti migracija i azila

 

Savjet ministara trebao bi danas da razmatra Prijedlog odluke o uspostavljanju radne grupe za izradu strategije u oblasti migracija i azila i akcionog plana za period 2021-2025. godina.

Na dnevnom redu nalazi se i Izvještaj o zaključivanju Ugovora o nabavci vakcine između Savjeta ministara i Globalne alijanse za vakcine /GAVI/, čiji je predlagač Ministarstvo civilnih poslova.

Na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, ministri bi trebali da razmatraju Informaciju sa planom mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u BiH, objavljeno je na veb-stranici Savjeta ministara.

Informacija o usvajanju Drugog izvještaja o usklađenosti BiH sa preporukama antikorupcijskog tijela Savjeta Evrope /GREKO/ u četvrtom krugu evaluacije jedna je od tačaka sjednice.

Ministarstvo finansija i trezora za sjednicu je dostavilo Analizu održivosti javnog duga BiH za period 2020-2023. godina.

Ministri bi trebali da razmatraju i Prijedlog akcionog plana za otklanjanje nedostataka u oblasti vladavine prava i za provođenje preporuka i mjera sadržanih u Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH od 5. decembra 2019. godine
Na dnevnom redu je i Izvještaj o radu predstavnika BiH u sastavu Mješovite komisije za praćenje provođenja Ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima za period 1. januar-30. juni.
Sjednica će početi u 10.00 časova u zgradi zajedničkih institucija BiH.

 

Više...

Njemačka gasi prve termoelektrane na ugljen

UgljenNjemačka će energetskim koncernima isplatiti 317 milijuna eura za gašenje termoelektrana kod kojih se kao gorivo koristi ugljen, objavila je u utorak Savezna agencija za mrežnu infrastrukturu najavljujući važan korak ka zatvaranju postrojenja na ugljen i prelasku na čiste izvore energije.

Više...

SDA: Ne mogu samo Bošnjaci nositi teret migrantske krize, sve institucije i EU se moraju uključiti

 

SDA poziva sve državne institucije i agencije da intenziviraju svoje aktivnosti na rješavanju migrantske krize, s obzirom da dolaskom hladnih zimskih dana stanje prijeti da se pretvori u humanitarnu i socijalnu katastrofu.

- Ne može sav teret rješavanja migrantske krize biti prebačen na jedno ministarstvo i jednog ministra – ministra sigurnosti BiH Selmu Cikotića, već se čitav institucionalni sistem, na temelju svojih ovlasti i obaveza, mora uključiti i pružiti podršku. Posebnu odgovornost u upravljanju migrantskom krizom ima kompletno Vijeće ministara BiH koje je dužno da ovo pitanje rješava u saradnji sa drugim nivoima vlasti u BiH - saopćili su iz SDA.

Traže od Predsjedništva Bosne i Hercegovine da angažuje Oružane snage BiH na osiguranju istočne granice BiH kako bi se zaustavio priliv novih migranata. Dodaju da se dalje odgađanje i izbjegavanje uvođenja ove mjere, koju podržavaju Džaferović i Komšić, a protivi joj se Dodik, ne može više ničim pravdati.

- Tražimo od MUP-ova na federalnom i kantonalnim nivoima da efikasnije uklanjaju migrante s ulica i javnih površina, te da u saradnji sa IOM-om i Službom za poslove sa strancima spriječe njihove samovoljne izlaske iz smještajnih objekata, i na taj način sačuvaju javni red i mir, te ličnu i imovinsku sigurnost građana. Tražimo od Vijeća ministara BiH i delegacije Evropske unije da osiguraju smještajne kapacitete za migrante, a od Vijeća ministara zahtijevamo da sačini plan smještaja migranata na način da se teret krize rasporedi na oba entiteta i sve kantone - ističu iz SDA.

Naglašavaju da ne mogu sredine u kojima žive Bošnjaci same nositi teret suočavanja s migrantskom krizom, jer svakodnevni incidenti kojima je izloženo stanovništvo u Unsko-sanskom i Kantonu Sarajevo prijeti da eskaliraju u širu sigurnosnu krizu, što mora biti alarm svim institucijama i međunarodnoj zajednici.

 

Više...

Valentin Inzko: Milorad Dodik i Ratko Mladić su već priznali genocid

 

Sa istim Ustavom kakav je danas na snazi u Bosni i Hercegovini je urađeno mnogo, ali vrijeme je da se on mijenja, ako ništa bar u dijelu u kojem vrijeđa i diskriminiše ljude, kaže visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini BiH i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) Valentin Inzko.

Opstrukcije političara iz Republike Srpske su, smatra on, razlog zbog koga još nema gašenja Ureda visokog predstavnika (OHR). Inzko najavljuje i kako će nova američka administracija, predvođena izabranim predsjednikom Joeom Bidenom, osnovati tim koji će raditi na Bosni i Hercegovini, zajedno sa Evropom i Njemačkom.

Kakav bi novi angažman međunarodne zajednice mogao da se očekuje nakon dolaska gospodina Bidena na mjesto predsjednika SAD-a? Iz Republike Srpske već je rečeno kako bi bilo kakav angažman SAD-a vodio možda i raspadu BiH.

- Nema govora o tome. Gospodin Biden još nije dao svoju zakletvu, to će biti 20. januara, međutim već se naslućuje njegov tim. Neka imena već poznajemo. Recimo, ministar vanjskih poslova, gospodin (Anthony) Blinken (vjerovatno budući američki državni sekretar, prim. aut.), vrlo je interesantna ličnost, ne samo zato što je završio nekoliko fakulteta i što zna situaciju na Balkanu, već je njegov poočim bio u Aušvicu, u konclogoru, znači, novi ministar vanjskih poslova Amerike zna šta je to holokaust i on će, ne sam, ali će osnovati tim koji će raditi na Bosni i Hercegovini, zajedno sa Evropom, zajedno sa Njemačkom.

Ja sam siguran da ćemo mi otvoriti novo poglavlje i da će 2021. godina biti jedna jako uspješna godina saradnje između Evrope i Amerike. Ja sam tu jako optimističan.

To vodi jednoj jako bitnoj temi, a to je zatvaranje Ureda OHR-a, što bi značilo da je Bosna i Hercegovina funkcionalna država. Međutim, sada insistiraju Rusija i Republika Srpska, ali se takvi zahtjevi mogu čuti i iz Federacije BiH, odnosno iz HDZ-a, da se to dogodi vrlo skoro. Kada će, prema Vašem mišljenju, doći vrijeme da se OHR zatvori i kako gledate na to insistiranje koje traje godinama?

- To bi bio veliki uspjeh ako bi se OHR zatvorio. Kada sam došao ovamo 2009. godine, dobio sam u ruke papir, Komunike, i tamo je lijepo pisalo: Imamo mi dnevni red koji se zove 5+2, to treba ispuniti – knjiženje vojne imovine, državne imovine itd, to treba ispuniti što brže i što brže zatvoriti OHR.

Međutim, kad sam ja došao na teren i vidio kakva je situacija, da drugi uvjet nikako nije ispunjen, a drugi uvjet je veoma jednostavan – pozitivna procjena situacije u Bosni i Hercegovini, a puno ispunjenje Dejtona, a Dejton ima svoja poglavlja kao što je povratak izbjeglica itd.

Naravno, međunarodna zajednica mi je skraćivala i smanjivala budžet, ali do zatvaranja OHR-a nije došlo zbog situacije. Političari koje ste Vi spomenuli, i stranke koje ste spomenuli, baš one mi pomažu da Ured OHR-a i OHR ovdje još ostaje. Već smo knjižili vojnu imovinu u RS-u.

Kada bi oni sve ove uvjete ispunili, kada bi oni priznali sve presude Ustavnog suda, recimo u državnoj imovini, već davno bi OHR bio zatvoren. Ali trenutno to nije slučaj jer međunarodna zajednica ne može da da pozitivnu procjenu situacije.

U posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a upozorili ste na odnos prema osuđenim ratnim zločincima, te upozorili Dodika da skine tablu s imenom Radovana Karadžića i promijeni naziv studentskog doma ili da se suoči sa zabranom putovanja u zemlje Evropske unije. Ima li reakcija iz EU-a povodom ovog Vašeg prijedloga?

- Ima dvije vrlo važne reakcije. Bivši savjetnik za vanjsku politiku kod Angele Merkel, gospodin Christoph Heusgen, koji je ambasador u New Yorku, u Vijeću sigurnosti, rekao je da je negiranje genocida neprihvatljivo, da treba usvojiti zakon o negiranju genocida, to je rekao on. Naravno, svi moderni narodi u Evropi, svi imaju zakone o negiranju holokausta.

Znate da je jedan engleski novinar, koji je u Beču negirao holokaust, dobio tri godine zatvora. Švicarska ima zakon o zabrani negiranja genocida, i Belgija. To će biti i u Bosni i Hercegovini, kad-tad.

Međutim, najveća pomoć mi je došla od ministra vanjskih poslova Njemačke Heiko Maasa koji je prije nekih petnaest dana, 28. oktobra, rekao da za države koje negiraju genocid nema mjesta u Evropskoj uniji. Ni za političare koji negiraju genocid nema mjesta u Evropskoj uniji. Mi se nismo dogovarali, ali on je to rekao. To je bila najveća do sada podrška, dolazi od jednog velikog naroda kakav je njemački, koji ima svoja iskustva. To vrijedi još više.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u jednom od intervjua da Srbi nikada neće priznati genocid u Srebrenici. Šta se u tom slučaju, ako se nametne, može da očekuje, kako će izgledati primjena u praksi?

- Ne treba Dodik da priznaje genocid. On ga je već priznao. Kod Senada Hadžifejzovića (urednika na lokalnoj TV stanici) priznao je da je izvršen genocid, ja sam taj video gledao, tamo je čak dva puta rekao da je u Srebrenici izvršen genocid.

Samo da podsjetimo – da se vršio genocid u Bosni i Hercegovini, o tome je govorio i Ratko Mladić lično. Naime, 12. maja 1992. na sjednici parlamenta Republike Srpske pričalo se o etničkom čišćenju. O etničkom čišćenju govorili su arhitekti tog čišćenja Krajišnik i Karadžić, i tada je Ratko Mladić rekao: "Pa, ljudi, kako ćemo to napraviti? U nekom selu, ja nemam sito da znam da li su tamo Bošnjaci ili Srbi i koji su koji ili ću pobiti sve. Kako ću ja to objasniti svijetu, gospodine Krajišnik? Pa ljudi, to je genocid." To je sam Ratko Mladić rekao.

Ne treba se brinuti Dodik da li se desio genocid ili ne. To su sve dokazali međunarodni sudovi, a Međunarodni sud u Hagu osnovalo je Vijeće sigurnosti, znači Rusija, Amerika, Francuska, petnaest članica, i 1993. osnovan je sud za ove ratne zločine u Bosni i Hercegovini.

To treba poštovati. Sud ima mnogo dokaza, još nikad nije ni u jednom ratu bilo toliko dokaza, toliko dokumentacije. To treba poštovati, poštovati odluku Vijeće sigurnosti koji je osnivač tog suda.

Ja mislim da je Srbija bila vrlo blizu toga da prizna genocid, ona je rekla da priznaje sve presude, da je to bio veliki zločin itd. Po tome bi se morao orijentirati i Milorad Dodik, koji je već 2008. godine priznao da se vršio genocid. Tada je čak rekao da treba isporučiti Karadžića u Hag.

Intervju koji je Valentin Inzko dao za Radio Slobodna Evropa možete u cijelosti pročitati na ovom LINKU.

Više...

Izetbegović: Mnogi u VSUN ne znaju da je u BiH odlikovan zločinac Karadžić, na te stvari treba ukazati

 

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Bakir Izetbegović u Sarajevu je prisustovao obilježavanju 25. novembra, Dana državnosti BiH, a nakon polaganja cvijeća na mezarju Kovači je kazao kako je ovo jedan od najvažnijih datuma u historiji BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

- Obnovljena je državnost, potvrđen teritorijalni integritet. Bošnjaci su konačno priznati kao narod pod imenom Muslimani. Jako važan dan. Možda ljudi nisu svjesni koliko je to važan dan, ali biće svjesni”, rekao je Izetbegović.

Komentarisao je i učešće Dragana Čovića i Milorada Dodika na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija na poziv ruskog ambasadora.

- Što se tiče sinoćnjeg sastanka, i on je bio jako važan. Tako da su tu istrčali neki i pokazali lice, pokazali stavove, a onda su naišli na odgovor i reterirali, rekao je Izetbegović.

Dodao je kako su sinoć mogli čuti Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a koji kaže da se odriče trećeg entiteta i bilo kakvih insinuacija u vezi s tim, i Milorada Dodika, lidera SNSD-a, koji je bio vrlo agresivan, drzak te pokušao ”u svom stilu razgovarati sa svjetskim diplomatama i na kraju kazao da je spreman otići s Valentinom Inzkom i zajedno skinuti ploču Radovanu Karadžiću na Palama.

- Dobro je što ja nisam pristao da učestvujem u tom formatu koji ustvari razbija i dezavuiše institucije BiH. Ima da zovu tri člana Predsjedništva koji predstavljaju ovu zemlju i narode ili da zovu Dom naroda, a ne neki asimetrični isčašeni model kako je to krenulo u Zagrebu, Beogradu pa sad i Rusi pokušali to tako da prate, rekao je Izetbegović.

Dodao je kako su jučer svi dobili jednu dobru lekciju.

Pojasnio je i kako je visoki predstavnik Valentin Inzko jučer predstavljao stanje u BiH.

Izetbegović je rekao kako je u pismu koje je poslao govorio o onome što se dešava u BiH, blokadama, negiranju genocida, suprotstavljanju odlukama sudova za ratne zločine, nagrađivanju zločinaca…

- Mnogi u Vijeću sigurnosti ne znaju i vjerovatno nisu mogli da vjeruju da je u BiH odlikovan Radovan Karadžić, zločinac dobio odlikovanje. Na te stvari treba ukazati. Čuli su oni i moj stav, čuli su ga svi, a onda su čuli Inzka i mislim da je puno bolje da on bude ‘advokat’ za situaciju u BiH, rekao je Izetbegović.

Vjeruje kako će politika koju Dodik vodi biti poražena jer ona "nanosi ogromnu štetu Republici Srpskoj i srpskom narodu, ali i BiH“.

- To je jedna politika koja dobija podršku glasača, ali vodi u pogrešnom smjeru i morat će se u jednom trenutku zaustaviti, rekao je Izetbegović.

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com