Trijumf iz Rima ponovio je četiri godine kasnije u Tokiju, s još jednim svjetskim rekordom, ali ovaj put u patikama. Prije Bikile niko nije dva puta pobijedio na olimpijskom maratonu. Njegov podvig i dalje zadivljuje svijet i posvećene su brojne knjige.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik boravit će danas u Zagrebu, gdje će se sastati s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem i predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić poručuje da je riječ o privatnoj posjeti posjet i privatnom cilju.
Komšić je istaknuo da Milorad Dodik u privatnu posjetu zvaničnicima Republike Hrvatske donosi poruku koja je ujedno i cilj njegove politike, da entitet RS i Srbija budu jedna država.
"Bez obzira na to kako će u Zagrebu ta poruka biti primljena, s odobravanjem ili ne, mi u Bosni i Hercegovini znamo šta nam je činiti, a u Zagrebu, kako im je volja. Nikad neće biti ostvareno ono što su Milošević i Tuđman u Karađorđevu zamislili", poručio je Komšić u izjavi medijima.

Lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bakir Izetbegović i Dragan Čović sastat će se danas u zgradi Parlamentarne skupštine BiH kako bi razgovarali o izmjenama Izbornog zakona.
Dvojica lidera su godinama bezuspješno pregovarali o izmjenama Izbornog zakona, da bi za danas dogovorili sastanak prvi put otkako je potpisan sporazum o Mostaru.
Nagoviješteno je da se ni od prvog sastanka ne treba puno očekivati, premda bi do kraja godine trebalo dogovoriti izmjene.
Izetbegović je izjavio da se sastaje s Čovićem i da ne očekuje da će biti nekih posebnih pomaka. "Obećali smo da ćemo se sastati i to i radimo", rekao je.
Čović je potvrdio da će se održati sastanak napomenuvši da bi se trebalo omogućiti "legitimno predstavljanje Hrvata".

Farmeri na području Tuzlanskog kantona skoro sve količine svježe proizvedenog mlijeka namijenjenog za industrijsku preradu uspijevaju plasirati otkupljivačima. Domaće mlijeko pogodno je i za proizvodnju sira i maslaca, međutim nedovoljno djelovanje u ovoj oblasti ide u korist stranim kompanijama koje svoje proizvode plasiraju na bh. tržište.
Blizu hiljadu porodica u Tuzlanskom kantonu se bavi registrovanom proizvodnjom mlijeka, a sedam i po hiljada grla je u liniji otkupa mlijeka. Osamdeset posto njihovog mlijeka završava u dvije velike i četiri manje mljekare te jednoj kompaniji za proizvodnju sira.
Godišnje proizvedu 30 miliona litara svježeg mlijeka koje se potom prerađuje u posebnim postrojenjima. Među njima je i Jasmin Palavrić iz Kiseljaka nadomak Tuzle, koji raspolaže sa 18 stočnih grla.
"Ugovorno sam vezan s mljekarom Inmer putem našeg otkupljivača, odnosno zadruge Agropromet, tako da imam zagarantovan otkup mlijeka, što traje već 18 godina. Odvoz i plaćanje su redovni i to je već sedam godina prilično stabilizovano", kaže Palavrić za Klix.ba.
Posao kojim se bavi ocjenjuje teškim i mukotrpnim, ali i čestitim te poštenim.
"Moj radni dan počinje u pola šest ujutro, a završava se kasno uvečer, u zavisnosti od obaveza koje imam. Od ovog posla se može živjeti i ja sam živi dokaz za to. Ovo je moje profesionalno opredjeljenje i često pričam o tome", kaže nam Palavrić.
U odnosu na prethodne godine, iz Privredne komore TK navode da će mljekari 2020. pamtiti po pozitivnim pomacima koji se odnose na adekvatnu otkupnu cijenu mlijeka, urednu isplatu podsticaja i premija, ali i pogodne prilike za proizvodnju stočne hrane.
"U Tuzlanskom kantonu imamo dvije velike mljekare koje su izvozno orijentisane, međutim, one ove godine nisu bile fokusirane na turističke centre u regiji. U zavisnosti od masne jedinice, mikrobiologije i kvaliteta mlijeka, otkupna cijena ove godine se kretala u prosjeku 55 feninga po litru. Mljekare to uredno isplaćuju, a ova godina je bila povoljna i po proizvodnji stočne hrane", kaže za Klix.ba Suad Selimović iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.
Farmere raduje i adekvatan odgovor federalnog resornog ministarstva po pitanju redovnih isplata podsticaja i premija za mlijeko, što se ranije otežano odvijalo.
"Nadamo se da će se uredna isplata nastaviti i u narednom periodu te da nećemo imati zastoja. Također, najavljena je i podrška jesenjoj sjetvi s posebnim iznosom od federalnog i kantonalnog resornog ministarstva, uz gradske i općinske organe, a sve kako bi poljoprivrednici zasijali što više strnih kultura", ističe Selimović.
I ova priča ima drugu stranu medalje, s obzirom na to da su mljekari i dalje nezadovoljni u segmentu zastupljenosti proizvoda u domaćim marketima.
Selimović navodi da najveći problem predstavljaju prevelike količine prerađevina iz Srbije, Hrvatske i Mađarske, posebno sira i maslaca. No, opravdanje za masovan uvoz ove dvije vrste mliječnih proizvoda krije se u nedovoljnoj razvijenosti ovakve vrste proizvodnje u našoj zemlji.
"Mi za ovo nemamo adekvatne subvencije ministarstava tako da naši sirevi i maslac nisu konkurentni na tržištu. To su visokotarifni proizvodi koji vuku veliku potrošnju mlijeka, a samim tim i njihove marže su znatno veće. Mljekarska industrija bi, skupa s federalnom i kantonalnim vladama, trebalo da napravi strateški program u kojem će biti posebno subvencionirane ove dvije proizvodnje", smatra Selimović.
Jasmin Palavrić s početka naše priče kaže nam da se mladi ljudi ne žele baviti proizvodnjom mlijeka, jer ovaj posao zahtijeva 24-satnu predanost. Zbog nedostatka radne snage za angažovanje, konkretno u njegovom primjeru, posao mu olakšava mehanizacija.
"O trenutnom stanju najbolje pokazuje činjenica da se prije osam godina na otkupnoj stanici nalazilo 36 ljudi, a sada sam ostao samo ja. Mlade pokušavam uvjeriti u to da se od poljoprivrede općenito može živjeti, jer imamo resurse, odnosno mnogo zemljišta i mogućnosti za različite proizvodnje. Treba uložiti u znanje, mehanizaciju, ali prije svega nam je potrebna volja", smatra Palavrić.
Većina proizvođača mlijeka aktivna je i u govedarskom sektoru, a ove jeseni su operećeni otežanim plasmanom grla na tržište. Farmeri trenutno najviše vremena troše u silažu kukuruza, koju ocjenjuju veoma zahtjevnim poslom. Za dan ili dva skinu velike količine mase koju je potrebno adekvatno zbrinuti za postizanje najboljih rezultata.

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u periodu januar-juli 2020. godine iznosio je 15.739.012.000 KM i smanjen je za 16,46 posto u odnosu na isti period prethodne godine, saopćeno je Faktoru u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Izvoz iz BiH iznosio je 5.998.392.000 KM i manji je za 15,09 posto u odnosu na prošlu godinu. Uvoz u BiH iznosio je 9.740.620.000 KM i manji je za 17,28 posto u odnosu na prošlu godinu. Ukupan saldo vanjskotrgovinske razmjene je smanjen za 20,56 posto i iznosi - 3.742.228.000 KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 2,6 posto i iznosi 61,6 posto.

Posljedica smanjenja uvoza u BiH uzrokovana je stagnacijom razmjene u posmatranom periodu, odnosno smanjenom ukupnom domaćom potražnjom i potrošnjom te smanjenjem cijena nafte i naftnih derivata u toku pandemije koronavirusa. Uvoz je također smanjen iz gotovo svih glavnih trgovinskih partnera: Hrvatska (20,8 posto) Srbija (10,4), Njemačka (16,8), Slovenija (18,5), Italija (20,5)…

Ove godine bh. kompanije najviše su izvozile u Njemačku (931,9 miliona KM), zatim u Hrvatsku (828,8), Srbiju (661), Austriju (579), Italiju (570)… S druge strane, najviše se uvezlo iz Hrvatske (1,6 milijardi KM), Srbije (1,4 milijarde), Njemačke (881 milion), Slovenije (867), Italije (808)…

Ekonomija je već u martu suočena sa padom proizvodnje i padom vanjskotrgovinske razmjene usljed zatvaranja granica zemalja u regionu i zemalja EU-a prema regionu. Izgledi za ekonomski rast BiH u 2020. godini su mnogo manje optimistični, ne samo zbog problema COVID-19 nego i političkog zastoja, slabe kapitalne potrošnje i zastoja u reformama.

Koliko je pandemija koronavurisa utjecala na ukupne ekonomske tokove, najbolje pokazuje usporedba vanjskotrgovinske razmjene BiH i Italije, države koju je posebno uzdrmao COVID-19. U prvih sedam mjeseci 2019. godine BiH je izvezla robe u vrijednosti od 837 miliona KM, da bi u istom periodu 2020. bilo svega 570 miliona KM. Velii pad zabilježen je i kada je u pitanju uvoz u usporedbi januar-juli 2019. godine – januar-juli 2020.

Tako je u 2019. iz Italije u BiH uvezeno robe u vrijednosti nešto većoj od milijardu KM, a sada se radi o iznosu od 808 miliona KM.

Izvor: Faktor

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati sunčano uz umjerenu oblačnost. Dio prijepodneva lokalno u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. U poslijepodnevnim satima moguć je rijedak lokalni pljusak u zapadnim i centralnim područjima Bosne. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15, na jugu zemlje i do 23 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 31, na jugu zemlje do 34 stepena, prognozira Federalni hidrometeorološki zavod.

Svježija noć, uz mirniji san, ugodno će djelovati na većinu ljudi, a tegobe kod hroničnih bolesnika i meteoropata ne bi trebale biti izražene ni tokom jutra. U poslijepodnevnim satima poželjno je ne pretjerivati sa aktivnostima. Sa dolaskom večeri, obzirom na blizinu pogoršanja, kod osjetljivijih osoba moguće su umjerene meteoropatske reakcije u vidu glavobolje, reumatskih bolova, nesanice.
Sutra će u BiH preovladavati pretežno oblačno vrijeme. Lokalni pljuskovi se očekuju u poslijepodnevnim i večernjim satima. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16, na jugu zemlje do 23 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 29, na jugu do 32 stepena.

U petak se prije podne prognozira pretežno oblačno sa kišom u Bosni i sjeveru Hercegovine. U drugoj polovini dana postepeno smanjenje oblačnosti. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjevernog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 15, na jugu zemlje do 22 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 18 i 23, na jugu zemlje od 27 do 30 stepeni.

Evropa je na prekretnici u borbi s koronavirusom zbog porasta broja zaraženih, početka školske godine i dolaska jeseni, upozoreno je iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Vrijeme je da prekinemo "lov na fatamorganu" i donesemo teške odluke kako bismo zaštitili najranjivije i omogućili da djeca idu u školu, pa i po cijenu neizbježnih žrtava, rekao je direktor za krizne situacije WHO-a Majkl Rajan (Michael Ryan).

- U Evropi će se ljudi uskoro početi vraćati u zatvorene prostore. Infekcijski pritisak će se pojačati - rekao je Rajan na virtualnoj pres-konferenciji.

Moraju se načiniti ustupci kako bi mladi i stariji sudjelovali u društvenom životu, istaknuo je. "Jedini način je da odrasli održavaju dovoljan razmak i tako pomognu da se smanji broj zaraženih".
- Šta je važnije: povratak naše djece u školu ili otvaranje noćnih klubova i barova? - upitao je.
WHO je u petak prijavio do sada najveći broj novozaraženih u jednom danu, 53.873 slučaja.
Maria Van Kerkhove, zadužena za upravljanje Covidom-19 u WHO, ocijenila je da se porast broja zaraženih u Evropi dijelom može pripisati povećanom testiranju i praćenju.