Pčelari s područja Hercegovine započet će sljedeće godine s proizvodnjom pčelinjeg otrova koji se, prema rezultatima istraživanja provedenih u Australiji, pokazao učinkovit u liječenju najtežeg oblika karcinoma dojke, prenosi Otisak.

Uz financijsku potporu razvojnih programa iz Švedske i SAD-a, Savez hercegovačkih pčelara “Kadulja” organizirao je četiri treninga za obuku većeg broja svojih članova za proizvodnju pčelinjeg otrova, objavili su mediji u utorak.

“Potrebno je prethodno urediti zakonsku regulativu u BiH, a pčelari koji su dio ovog Saveza s proizvodnjom većih količina počinju već sljedeće godine”, rekao je predsjednik Saveza pčelara “Kadulja” sa sjedištem u Ljubuškom, Dobro Zovko.

Pojasnio je kako je potrebno proizvesti velike količine pčelinjeg otrova kako bi bili konkurentni na tržištu. Savez kojemu je na čelu okuplja od 750 do 800 pčelara i godišnje proizvode oko 300 tona meda.

“Imajući na umu veličinu Saveza, i uz mnoge naše članove koji su stekli znanje o tome kako izvaditi i pravilno skladištiti otrov, smatram da bismo mogli postati pouzdan dobavljač farmaceutskoj industriji”, dodao je Zovko.

Po njegovim riječima, radi se o složenom, teškom, ali i isplativom poslu budući se za kilogram pčelinjeg otrova može zaraditi 20.000 eura.

Za vađenje pčelinjeg otrova potreban je poseban uređaj koji se postavlja unutar košnice. Predavanja hercegovačkim pčelarima održavao je Tvrtko Matijević iz Daruvara koji je izumitelj jednog tipa ovog uređaja. Dokazano je da njegov uređaj prikuplja visokokvalitetni pčelinji otrov, a to je potvrdio i Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu, navode mediji.

Prema istraživanju Instituta za medicinska istraživanja Harry Perkins i Sveučilišta Zapadne Australije, učinovitim su se pokazala tretiranja pčelinjim otrovom iznimno rijetkog karcinoma dojke (TNBC). Pčelinji otrov koristi se i u farmaceutskoj industriji za krema za lice, za liječenje sportskih ozljeda te bolesti poput reumatizma i bronhijalne astme.

Bosna i Hercegovina želi pokrenuti proceduru za potpisivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu s Republikom Austrijom, gdje živi i radi veliki broj bh. građana, saznaje „Dnevni avaz“.

Važno pitanje
Svake godine veliki broj ljudi se odriče bh. pasoša kako bi dobio austrijsko državljanstvo, jer ne postoji mogućnost dvostrukog državljanstva. Kako je za „Avaz“ potvrdila bh. ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, to je bila jedna od tema razgovora s Almom Zadić, ministricom pravde u vladi Austrije s kojom se jučer sastala u Beču.

- Smatramo da je krajnje vrijeme da zaustavimo jedan loš trend. Istovremeno, mi kao država koja teži ka članstvu u EU moramo računati i na tu vrstu mobilnosti i kretanja radne snage, te mislimo da je dobro da imamo sporazum o dvostrukom državljanstvu koji bi regulirao to pitanje - pojasnila je Turković.

Prema zvaničnim podacima, svake godine više od dvije hiljade ljudi se ispiše iz bh. državljanstva, najviše zbog pasoša Austrije i Njemačke. Do sada se više od 80.000 Bosanaca i Hercegovaca odlučilo na takav korak.

Turković ističe da je za BiH važno da ljudi koji odlaze raditi u Evropsku uniju ostanu trajno vezani za Bosnu i Hercegovinu i zadrže svoje državljanstvo.

- Hiljade mladih i uspješnih ljudi širom svijeta rade i konkuriraju na svjetskom tržištu, mi ne možemo zaustaviti korporacije da daju priliku mladima i sposobnima da ostvare svoju poziciju, ali ono što možemo jeste da im omogućimo da sačuvaju bh. pasoš i vezu s domovinom - navela je Turković.

Migrantska kriza
Također, kako navodi, s austrijskim kolegom će razgovarati o drugim pitanjima poput migrantske krize, borbe protiv posljedica pandemije koronavirusa te o evropskom putu BiH. Prema njenim riječima, Austrija je veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i odnosi su sadržajni i intenzivni.

Uvjeti za državljanstvo
Stupanjem na snagu inoviranog Zakona o državljanstvu 2006. godine kandidat za austrijsko državljanstvo mora neprekidno boraviti u Austriji najmanje deset godina, od kojih najmanje pet mora biti i zvanično nastanjen. Ovaj rok se pod određenim uvjetima može skratiti na šest godina. Za eventualno skraćenje moraju postojati posebni razlozi, kakvi su, naprimjer, odobrenje azila, državljanstvo neke od zemalja EEP-a (Evropskog privrednog prostora), rođenje u Austriji ili izuzetne zasluge u interesu Republike Austrije. Za bračne drugove i djecu austrijskih državljana postoje povoljnije odredbe.

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla treći dan zaredom, pa se kreće oko najvišeg nivoa od kraja jula.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegao je 94,34 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,18 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 105,05 na 105,40 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1665 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1680 dolara.

Film "Quo Vadis, Aida?" bh. rediteljice i scenaristice Jasmile Žbanić je bh. kandidat u kategoriji Najbolji međunarodni dugometražni film za nagradu Oscar Američke akademije.

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa traje duže nego što se očekivalo i pojedinim zemljama bit će potrebne godine prije nego njihove ekonomije ponovo počnu rasti, izjavio je prvi zamjenik direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Jeffrey Okamoto.

Kako javlja Reuters, on je na skupu u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu podsjetio da je Fond izdvojio 90 milijardi dolara za hitno finansiranje skoro 80 zemalja, ali nastavlja i da radi sa zemljama članicama na obuzdavanju pandemije i njenih posljedica.

– Nastojima da očuvamo našu finansijsku snagu. Za povratak rastu bit će potrebno nekoliko godina, a mnogim zemljama će na tom putu biti potrebna podrška – rekao je Okamoto.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković u Beču je održala sastanak sa ministricom pravde Republike Austrije Almom Zadić, na kojem su razgovarale o državljanstvima bh. građana, migrantskoj krizi i vladavini prava.

Cayo je bio neposredan, a proslave i banketi u njegovu čast učinili su mladog kočijaša veoma poželjnom javnom osobom u rimskom društvenom životu. Osim što je bio idol 250.000 gledalaca koji su se došli okupiti u Cirkus Maximus, kočijaš je bio zvijezda svakog takmičenja u kojem bi se našao.

Život u takvoj zajednici ogroman je izazov. To je poseban sistem nastao u džamijama, kulturnim udrugama, teretanama, kafićima u kojima se uglavnom puši nargila.

Od petka ujutro pristiže zahlađenje uz vlažan zrak koji će donijeti obilnu oborinu, pa čak i snijeg na vrhovima planina

Dugo vremena pripremani i na velika zvona najavljeni dokumentarni program BHRT-a pod nazivom "Bosna: Sudbina prekrojene zemlje" prije dva dana je objelodanjen emitovanjem prve od 14 epizoda. Efektima bogata uvodna špica sa igranim scenama i snimcima dronova obećavala je mnogo, ali samo do prvih izgovorenih rečenica.