Udruženje sportskih ribolovaca “Kečiga” Brčko distrikt BiH, tradicionalno već od 1964 godine je organizator Savske regate, a koja će se ove godine održati 04.10.2020 godine u vremenskom terminu od 9.30 do
18.30 sati.U sklopu manifestacije predviđen je zajednički ručak na plaži R.Sela uz mnoštvo prigodnih poklona u vidu majica, kačketa i bonova za gorivo za sve učesnike. Istog dana će se održati i kulturno-umjetnički program na prostoru ljetne terase restorana „Sheher la petite cuisine“ sa početkom u 15 sati.Na osnovu predviđanja i iskustva iz prethodnih godina, očekuje se da će na Savskoj Regati „Kečiga 1964-2020“ uzeti učešće nekoliko stotina građana sa preko stotinu plovila.
S toga u ime USR “Kečiga” Brčko distrikta BiH pozivamo sve ljubitelje Save da nam se pridruže i da svojim prisustvom uveličaju tradicionalnu manifestaciju kakvu naš grad zasigurno zaslužuje.

Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod

Na prostoru Bosne i Hercegovine do petka, 2. oktobra, preovladavat će stabilno, pretežno sunčano i umjereno toplo vrijeme za ovo doba godine, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

U jutarnjim satima bit će svježe uz slabu maglu u kotlinama i duž riječnih tokova u centralnim područjima zemlje. U petak i za dane vikenda prognoziraju se česte izmjene vedrih, sunčanih i oblačnih perioda uz kraći pljusak kiše u južnim područjima zemlje.

Jutarnje temperature zraka u Bosni varirat će od 6°C do 12°C, na jugu zemlje do 16°C. Maksimalne dnevne temperature u Bosni između 16°C i 22°C, u Hercegovini do 24°C.

Naredne sedmice, od 5. oktobra, prema raspoloživim prognostičkim materijalima, očekuje se nestabilno vrijeme. Na jesen svakodnevno će nas podsječati jutarnja magla u kotilinama i na visokim planinama ali i sve kraći dani. Jutarnja svježina će izostati zbog izraženijeg južnog strujanja zraka. Smjene perioda s kišom i suncem karakterisat će ovu sedmicu. Više padavina očekuje se u zapadnim područjima.

Minimalne temperature zraka varirat će između 10°C i 15°C u Bosni, do 17°C u Hercegovini. Maksimalne temperature kretat će se između 21°C i 26°C u Bosni, do jugu Hercegovine do 28°C, saopćeno je.

Odjeljenje za obrazovanje brčanske Vlade zaprimilo je stotinjak zahtjeva više za stipendiranje studenata u odnosu na trenutno izdvojena budžetska sredstva. No, smatraju u Odjeljenju, biće osigurana dodatna sredstva, kako bi svi koji ispunjavaju uslove stipendije i dobili.

„Za ove namjene izdvojeno je 300.000. maraka, što je dovoljno za 150 stipendija. Kako će po svemu sudeći biti još stotinjak studenata koji ispunjavaju kriterije za dodjelu deset mjesečnih stipendija po 200 maraka, vjerujem da će u rebalansu budžeta biti obezbjeđena nedostajuća sredstva za sve brčanske studente, koji imaju pravo na stipendiju”, rekao je šef resornog Odjeljenja Senad Osmanović.

Inače, u narednih sedam dana, trebala bi biti objavljena preliminarna lista stipendista, na koju će eventualno nezadovoljni moći uložiti žalbu, a novac bi na računima studenata mogao biti početkom novembra tekuće godine, piše Radio Brčko.

Profesor ustavnog prava i jedan od članova bosanskohercegovačke delegacije na pregovorima u Daytonu Kasim Trnka za Klix.ba je govorio o prijevodu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Osvrnuo se na to zašto ovaj sporazum nikada nije zvanično preveden i da li postoji suštinska razlika između pojmova konstituent i konstitutivan.

Povodom 28. septembra, Međunarodnog dana Bošnjaka, Vijeće Stranke za Bosnu i Hercegovinu Brčko distrikta BiH upućuje iskrene čestitke svim Bošnjacima u Brčkom, Bosni i Hercegovini i dijaspori.
Međunarodni dan Bošnjaka obilježava se na dan kada je Drugi bošnjački sabor, koji je održan 28. septembra 1993. godine u Sarajevu, donio odluku o vraćanju našeg nacionalnog imena
Bošnjak.
Bošnjaci potiču od Slavena koji su naseljavali područje današnje Bosne i Hercegovine. Neka novija istraživanja tvrde da korijeni Bošnjaka sežu dalje od historije Slavena i da su ilirskog
porijekla. Iliri koji su živjeli na području današnje Bosne su se dolaskom Slavena asimilirali.
U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bošnjani o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. Vijeka, kao i o tome da Bošnjani govore bosanski jezik.
Trećeg jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik o čemu svjedoče dokumenti iz arhiva u Kotoru (U prvom ugovoru: vocatam lingua bosinensi Dieuena (bosanskim jezikom nazvanu Djevena), u drugom ugovoru: vocatam lingua bosinensi Vladiça (bosanskim jezikom zvanu Vladika).
Već 1963. godine se desio Proglas o bošnjaštvu u kome se ukazuje na otpor prema bošnjaštvu ali ukupni značaj za tadašnje muslimane u BiH i regionu.
Bošnjaštvo je, za nas, naša stvarna i jedina nacionalna identifikacija!
Njegova snaga se ogleda u tome što nam je omogućilo potpuno izražavanje političkog, kulturnog i nacionalnog stremljenja i što nas čini otpornim na pokušaje da budemo potlačeni.
Neki nam bošnjaštvo odriču, neki ga pobijaju, neki ga čak i ismijavaju. Ono je ipak staro kao Bosna, staro kao zemlja i ostalo je u biću velikog broja njenih sinova kroz sva vremena.
Bošnjaci su bili konstitutivan narod u SFRJ od 1971. godine, pod imenom Muslimani.
Bošnjaci u Titovoj Jugoslaviji prvih dvadeset godina komunističke Jugoslavije nisu imali pravo na kostitutivnost, niti pravo na upotrebu vlastitog imena i jezika, koje su upotrebljavali tokom historije.
Hamdija Pozderac, predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina 20. vijeka, prilikom ustavnih promjena je pokušao vratiti historijsko ime Bosanci, koje se
koristilo u Osmanskoj i Austro-Ugarskoj carevini kao Bošnjaci do pred Prvi svjetski rat, te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično).
Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tokom Monarhije poveo je Safvet-beg Bašagić, predsjednik Bosanskog sabora zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani  se nalazila zvanična politika Austro-Ugarske predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja srpskih predstavnika, a manjim dijelom i hrvatskih, jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj Zagreba i Beograda na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prilikom donošenja prvog Ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz Mostara, Husaga Čišić, je glasao
protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste baklje u grb FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ.
Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).
Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši čuvenu rečenicu:
"Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces."
„Proces“ je otvoren 28.septembra 1993.godine na Drugom bošnjačkom saboru kada se okupila intelektualna elita i kada je usvojena deklaracija o vraćanju imena Bošnjak.
Čuvajmo svoju domovinu, svoj identitet, svoj jezik jer za to je plaćena visoka cijena. Brčko, 28.9.2020.g. Press služba Vijeća Stranke za Bosnu i Hercegovinu
 Brčko distrikt Bosne i Hercegovine

Na Kapiji Brčkog i Gluhakovca zasijao još jedan zlatni pehar.

PCR laboratorija u Brčkom zvanično je počela sa radom početkom augusta i smještena je u prostorijama bivšeg kina „Oslobođenje“.