Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uspješno je operisan u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, saznaje Klix.ba.

Ranije smo objavili da je Komšić jutros primljen u KCUS radi rutinskog operativnog zahvata.

Nezvanično saznajemo da je riječ o manjem, rutinskom zahvatu na odjelu neurohirugrije, a operaciju je vodio doktor Ibrahim Omerhodžić.

Nakon uspješnoj zahvata Komšić je počeo proces oporavka.

Iz Komšićevog kabineta ranije nisu željeli davati nikakve detalje.

Izvor: Klix.ba

Pileće meso u RS i BiH pojeftinilo je proteklih dana za oko deset procenata, a na pad cijena najviše je uticao uvoz jeftine piletine iz Turske.

Istakao je to za “Glas Srpske” potpredsjednik Koordinacije udruženja peradara-živinara BiH i direktor kompanije “Madi” iz Tešnja Edin Jabandžić, naglašavajući da je situacija na tržištu žitarica i dalje izuzetno teška i nepredvidiva.

- Do pada cijene pilećeg mesa došlo je mahom zbog uvoza jeftine piletine iz Turske, koja se ovdje sortira, nakon čega završava na policama marketa, što je za moj pojam donekle ilegalno. S druge strane žitarice, kao najvažniji imput proizvodnje, nisu pojeftinile ni fening i cijene su abnormalno visoke - rekao je Jabandžić.

On je istakao da je veoma nezahvalno prognozirati šta će se dešavati sa cijenama piletine u narednom periodu.

- Nažalost, BiH nema vlastitu proizvodnju žitarica i potpuno smo zavisni od stranog tržišta i globalnih kretanja - naglasio je Jabandžić i dodao da odobreni uvoz kukuruza iz Srbije nije mnogo olakšao domaćim proizvođačima, budući da cijena te žitarice nije smanjena.

Direktor klaonice peradi “Perutnina Ptuj” iz Poveliča kod Srpca Velibor Popović naglasio je da će, ukoliko dođe do sniženja cijene sirovina, doći i do dodatnog pada cijene gotovih proizvoda.

- Kada je riječ o kukuruzu, koji je osnovna žitarica za proizvodnju stočne hrane, u februaru prošle godine cijena tone iznosila je 330 KM, ove godine od 630 do 650 KM, a u prvoj sedmici maja tona kukuruza bila je 730 KM. Problem imamo i sa nabavkom sirovina, a tu je i poskupljenje električne energije od januara za 43 odsto - rekao je Popović.

Predsjednik Udruženja peradara RS Đuro Cvijić smatra da u narednom periodu neće doći do značajnog pojeftinjenja pilećeg mesa.

- Cijena pilećeg mesa žive vage trenutno iznosi oko tri KM po kilogramu, a kad se na to obračuna klanje, obrada, radnici i sve drugo što prati proizvodnju do momenta prodaje, jasno je da maloprodajna cijena ne može biti znatno niža nego što je sada - kazao je Cvijić.

Proteklih mjeseci potrošači u Srpskoj i BiH suočavaju se sa drastičnim poskupljenjem gotovo svih životnih namirnica, a kilogram pilećeg filea, koji je u prosjeku koštao između 10 i 12 KM, u jednom momentu dostigao je čak 16 KM.

Iako je u protekle dvije godine pandemija virusa korona dosta uticala na privredu Srpske, prema riječima Velibora Popovića, u radu klanice “Perutnina Ptuj” nije bilo većih problema.

- Ne možemo se požaliti da smo imali poteškoće jer je prodaja bila zadovoljavajuća, možda čak i iznad očekivanja. To je karakteristično za krizne situacije jer se ljudi trude da prvo obezbijede zalihe hrane i lijekova - smatra Popović.

Izvor: InfoBijeljina

Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorava da bi Rusija mogla pokušati napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.

Mircea Geoana, zamjenik generalnog sekretara NATO-a, rekao je u utorak, 17. maja, da bi Gruzija i Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije.

On je precizirao da napad može biti npr. u obliku velikog cyber napada. Sekretar Geoana je izjavio da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačao njihove odbrambene sposobnosti, uključujući i one protiv cyber ratovanja.

Geoana je objasnio da je Ukrajina dokazala “koliko je jačanje cyber sigurnosti od velike važnosti za odbranu i odvraćanje”, idući tako daleko da je to nazvao “NATO prioritetom”.

Ukazao je na velike cyber napade koji su izvedeni na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu kritičnu infrastrukturu na dan ruske invazije, zaključivši da su “cyber napadi, pored dezinformacija i digitalne špijunaže, dio nove vrste ratovanja”, piše TVP World.

Ruska invazija na Ukrajinu počela je 24. februara i od tada se promijenila sigurnosna situacija u cijelom svijetu.

BiH je jedna od zemalja koja se često spominje kao jedna od najizglednijih meta Rusije pa je tako NATO odmah nakon početka rata u Ukrajini saopćio da će podržati sve zemlje koje se smatraju ranjivim za Rusiju i pružiti im sigurnosnu pomoć.

Izvor: N1

Britanski list Financial Times objavio je indekse praćenja globalnih inflatornih kretanja, ističući kako je ruska invazija na Ukrajinu pojačala inflaciju širom svijeta dižući cijene energije i hrane.

Inflacija je u mnogim zemljama dostigla najviši nivo u posljednjih nekoliko decenija, a ruska invazija na Ukrajinu je podigla cijene energije i hrane te smanjila stvarne prihode domaćinstava.

Pritisci na cijene su se povećali, a neki ekonomisti strahuju od povratka svjetske ekonomije na hroničnu inflaciju i recesijsko okruženje iz 1970-ih godina.

Visoka inflacija ostaje geografski široko zasnovana. Rast potrošačkih cijena je počeo u Aziji, regiji koja je donedavno bila izuzetak od ovoga obrasca koji pogađa ekonomije širom svijeta.

Porast cijena energenata doveo je do inflacije u mnogim zemljama čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Dnevni podaci pokazuju kako se pritisak nedavno pojačao te doveo do toga da su Evropa i SAD zabranile, ili razmatraju zabranu izvoza ruske energije.

Vodeći prognostičari koje je anketirao Consensus Economics stalno su revidirali svoje očekivane brojke inflacije za 2022. i 2023. godinu.

Veća inflacija se također širi izvan energije na mnoge druge potrošačke artikle, posebno u zemljama u kojima je potražnja dovoljno snažna.
Rast potrošačkih cijena predstavlja izazov za centralne banke, ne samo one u zemljama G7 koje imaju cilj stabilnosti cijena od oko 2 posto. Da bi postigle taj cilj, centralne banke mogu prilagoditi monetarnu politiku kako bi obuzdale potražnju, ali gušenje potražnje povećanjem troškova zaduživanja moglo bi pogoršati pritisak na stvarne prihode stanovništva.

Rastuće cijene ograničavaju novac koji domaćinstva mogu potrošiti na robu i usluge. Za neka domaćinstva to bi moglo dovesti do borbe da svojim porodicama priušte osnovne stvari, kao što su hrana i stanovanje.

Dnevni podaci o osnovnoj robi, kao što je veleprodajna cijena sastojaka za doručak, pružaju pokazatelj pritisaka s kojima se građani suočavaju. U zemljama u razvoju, veleprodajna cijena ovih sastojaka ima veći utjecaj na konačne cijene hrane jer ona čini veći udio u potrošnji domaćinstva.

Još jedna stvar koja izaziva zabrinutost su cijene imovine. One su porasle u mnogim zemljama tokom pandemije, podstaknuti slabom monetarnom politikom, željom za više prostora i vladinim programima podrške.

Ključna debata među kreatorima politike i ekonomistima ostaje fokusirana na to koliko dugo će visoka inflacija trajati. Prije nekoliko mjeseci, mnogi su očekivali da će porast biti suviše kratkog vijeka da bi monetarna politika imala veliki utjecaj na njih, s tim da je efektu viših stopa potrebno vrijeme da prodre u ekonomije.

Očekivanja tržišta u pogledu inflacije u narednih pet godina općenito rastu, što sugerira da će neugodnosti koje doživljavaju preduzeća i domaćinstva opstati.

Za BiH predviđa se rast inflacije na nešto više od pet posto dok će se susjedne države Srbija i Hrvatska suočiti sa inflacijom većom od šest posto.

Prema podacima Financial Times-a rast indeksa cijena u BiH u martu 2022. godine porastao je za 10,2 posto. Prije skoka cijena u martu, najveći cjenovni rast dogodio se u maju 2019. godine kada su cijene porasle za 4,9 posto.

Izvor: Klix.ba