Prema podacima entitetskih agencija za bankarstvo, krajem 2021. godine građani Bosne i Hercegovine najviše duguju za potrošačke kredite koji su iznosili oko 7,8 milijardi maraka.
Potrošački krediti rastu u odnosu na investicijske i stambene kredite iz više razloga, a jedan od njih je i za povećanje standarda potrošnje, tvrdi Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH.
- Od ukupno više od 14 milijardi kredita koje građani duguju prema podacima s kraja 2021. godine, 7,8 milijardi maraka se odnosi na potrošačke kredite. Stanovništo diže potrošačke kredite iz više razloga. Prije svega za ovu vrstu kredita ne treba puno papirologije i podižu se na rok od pet do deset godina i maksimalni iznos koji se može podići je 50 hiljada maraka, što stanovništvu BiH prema primanjima koje imaju najviše odgovara – pojašnjava Kutle.
Direktor udruženja banaka ističe da su primanja zaposlenih mala, pa se ne mogu zadužiti za neke veće iznose, recimo da riješe stambeno pitanje.
- Sada nastaje problem, ako većina kredita ode na potrošnju, a moraju kredit vraćati pet do deset godina, a trebat će im novi krediti za novu potrošnju. Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini je 1.100 maraka, a realna plaća zaposlenih je između 600 i 700 maraka, koju ima najveći broj stanovništva. S tim prihodom samo potrošačke kredite i mogu dizati. Ipak, jedan dio kredita potroše da prežive, a preostali dio potroše na stambenu izgradnju, kupovinu auta i neke investicije jer jednostavno mogu podići potrošački kredit – smatra Kutle.
Međutim, upozorava naš sagovornik, već nastaju problemi koji još nisu vidljivi.
- Pretpostavka inflacije u ovoj godini bila je nešto veća od tri posto, a bit će viša od 10 posto. Naredne godine sigurno će biti još veća inflacija. Primanja građana će se malo ili nimalo povećavati i tu će nastati problemi u kvalitetu življenja u BiH koje će pasti u naredne dvije godine. Razlog je što se onaj dio potrošačkih kredita koji je otišao u stvarnu potrošnju, u ono što se ne može nadoknaditi, javlja kao povećanje potreba. Pri tome više mogućnosti za podizanje takvog kredita, kako bi se te potrebe zadovoljile, nema, tako da su oni potrošački krediti dobrodošli, ali moraju biti ograničeni - zaključuje Kutle.
Možemo zaključiti da se radi o oporavku kreditne aktivnosti u toku 2021. godine, dok su promjene u strukturi kreditnog portfolija u skladu sa ustaljenim trendovima rasta korištenja pojedinih vrsta kreditiranja, kazao je Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
- Prema podacima o strukturi portfolija kredita stanovništvu koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo FBiH, izdvajaju se kategorije: opća potrošnja, stambena izgradnja i krediti za obavljanje djelatnosti (obrtnici). Krediti za opću potrošnju, koji uključuju i određene kategorije namjenskih kredita, sa krajem 2021. godine, kao i u prethodnom periodu, imaju najveće učešće u ukupnim kreditima stanovništva. Karakteristike ili jednostavnost korištenja kredita za opću potrošnju smanjuje potrebu za ostalim oblicima namjenskih potrošačkih kredita, kao što su krediti za kupovinu automobila ili krediti za renoviranje stambenih jedinica i slično - pojašnjava Mahmuzić.
Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH sa 31.12.2021. godine, krediti za opću potrošnju su rasli za 3,3 posto u odnosu na isti period prethodne godine do vrijednosti porfolija od šest milijardi KM, dok su ukupni krediti prema stanovništvu rasli za 4,6 posto na 7,6 milijardi KM.
- Napominjemo da je u toku 2020. godine zabilježeno smanjenje kredita stanovništva od 1,6 posto u odnosu na kraj 2019. godine. U ovom periodu su krediti za opću potrošnju zabilježili smanjenje od 3,4 posto, što je očekivano, obzirom na negativne posljedice vezane za pandemiju COVID-19. Smatramo da je rast kredita prema stanovništvu umjerenim jer je stopa rasta usporediva ili je niža od očekivane promjene BDP-a u toj godini - ističe Mahmuzić.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za februar 2022. godine iznosila je 2.389 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH u decembru 2021. iznosila je 1.046 KM.
Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 43,78 posto.
Cilj monetarne i fiskalne politike je povećati investicije i spomenutu potrošnju. Jedan od glavnih instrumenata za postizanje toga cilja jesu krediti. Kupovina stana, automobila, pa čak i školovanja, zahtijeva veće novčane izdatke koje je nemoguće namiriti iz prosječne bosanskohercegovačke plaće, pa će krediti uvijek biti tražena roba.
Izvor: Faktor
