Podizanjem zastave na brdu Hum u Sarajevu obilježen je Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Obilježavanju koje će biti nastavljeno nizom programa prisustvovali su i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović. Svečanosti su prisustvovali i predstavnici svih nivoa vlasti i građani.

Najveća zastava naše zemlje podignuta je na brdu Hum povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra 2017. godine.

Grad Sarajevo je rebalansom budžeta u septembru 2017. godine, između ostalog, planirao izgradnju jarbola, najvećeg u Sarajevu, s najvećom zastavom BiH. Tako je tada zastava BiH dimenzija 6x12 metara postavljena na jarbol visine 35 metara.

Izvor: Faktor

Građani Bosne i Hercegovine danas, 1. marta, slave Dan nezavisnosti. Na današnji dan 1992. godine na referendumu je izglasana nezavisnost naše domovine.

Kao što je poznato, na glasanje je tog 1. marta 1992. izašlo oko 64 posto biračkog tijela, od čega je 99 posto građana glasalo za nezavisnost BiH.

Referendumu su pristupili Bošnjaci i Hrvati koji su glasali za nezavisnost, dok veći dio pripadnika iz naroda Srba nisu izašli na referendum želeći da BiH ostane dio krnje Jugoslavije.

Prema podacima, od ukupnog broja glasača 3.253.847 na referendum je izašlo i glasalo 2.067.969 ili 64,14 posto. Od ukupnog broja važećih glasačkih listića ZA je bilo 2.061.932 ili 99,4 posto, dok je Protiv glasalo 6.037 ili 0,29 posto, a nevažećih glasačkih listića je bilo 5.227 ili 0,25 posto.

Kako je glasilo pitanje?
Referendumsko pitanje se postavlja tako da građani na njega odgovaraju potvrdno ili odrečno. Oblik neposrednog glasanja i odlučivanja o nekom važnom pitanju u užoj ili široj društvenoj zajednici, tj. odlučivanje putem glasanja u kome građani treba da potvrde ili odbace neki prijedlog odluke.

"Ono o čemu treba da se izvijesti", pravo naroda da općim glasanjem odluči o nekom novom zakonu; u ustavu nekih država: općenarodno glasanje o naročito važnim pitanjima radi primanja ili odbacivanja nekog važnog zakonodavnog akta (plebiscit).

Historijski posmatrano referendum je nastao u srednjovjekovenim kantonima u Švicarskoj. Referendum se najčešće primjenivao u Švicarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Francuskoj.

U samom pogledu Bosne i Hercegovine, u procesu razdvajanja bivše Jugoslavije, republike su podnijele zahtjeve Europskoj zajednici i njenim članicama za priznavanjem.

Komisija je zauzela stav da je potrebno organizirati referendum na kome će učestvovati svi građani Republike Bosne i Hercegovine bez ikakve razlike i da se sve održi pod međunarodnim nadzorom.

Podsjetimo, Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (SR BiH), na zajedničkoj sjednici Vijeća, održanoj 24. i 25. januara 1992. donijela je Odluku o raspisivanju referenduma za utvrđivanje statusa BiH.

U Skupštini BiH, srpski poslanici tada su oštro reagirati na Akt o reafirmaciji suverenosti. Osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić pozvao je na bojkot referenduma - pamte se njegove riječi kojima je u tom periodu u Skupštini BiH zaprijetio:

"Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak".

Odgovorio mu je prvi predsjednik BiH Alija Izetbegović, dodajući, između ostalog, „da takvu Jugoslaviju kakvu hoće gospodin Karadžić neće više niko“.

I pored tih prijetnji Karadžića, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na 40 godina zatvora, formulirano je referendumsko pitanje koje je glasilo: „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“.

Na ovu formulaciju moglo se odgovoriti zaokruživanjem ZA i Protiv.

Kako smo već spomenuli, građani BiH su izlaskom na referendum 29. februara i 1. marta 1992. donijeli odluku da su ZA suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.

Ko je prvi priznao BiH
Rezultati referenduma proglašeni su 6. marta 1992, od kada (retroaktivno) važi međunarodno priznanje o teritorijalnoj nezavisnosti.

Mjesec kasnije (6. april 1992.), prvo je nezavisnost Bosne i Hercegovine priznala Europska zajednica, a dan poslije (7. april 1992.) Sjedinjene Američke Države, a zatim je naša zemlja primljena u članstvo Ujedinjenih nacija, 22. maja 1992. godine.

Te 1992. godine, ujedno i prve ratne godine, 76 država svijeta priznalo je Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu, a prvo je to učinila Bugarska i prije referenduma 31. januara 1992. godine.

Izvor: Radio Sarajevo

Federalna uprava za inspekcijske poslove od jutros vrši intenzivne inspekcijske nadzore nad provođenjem odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o formiranju cijena i marži u FBiH, naročito osnovnih životnih namirnica – brašna, ulja i šećera.

"Apelujemo na sve privredne subjekte i druga pravna i fizička lica koja obavljaju trgovinu pomenutim proizvodima na veliko i trgovinu na malo, da prilikom formiranja cijena vode računa o životnom standardu građana i stabilnosti tržišta, te upozoravamo da će sve zloupotrebe uvjeta slobodnog formiranja i nerazumnog povećanja cijena usljed povećane potražnje biti sankcionirane", izjavio je direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović.

Ovo je posljedica povećane potražnje za robama široke potrošnje izazvane ratom u Ukrajini.

Odlukama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine obuhvaćeni su mnogi proizvodi kako osnovne životne namjernice, a tako i ostale.

U njih se ubrajaju: pšenično brašno i sve vrste hljeba od pšeničnog brašna, mlijeko i tekući jogurt 2,8 posto m.m., svježa jaja, šećer kristal bijeli, so za ljudsku ishranu, riža, tjestenina, margarin i biljna mast, sve vrste svježeg mesa i ribe, mesne konzerve, riblje konzerve, suncokretovo jestivo ulje, formule za dojenčad i formule nakon dojenja, pelene za jednokratnu upotrebu za djecu i odrasle, deterdžent za veš u prahu, tečni deterdžent za suđe, sapun, te nafta.

Izvor: Radio Sarajevo