Vlada Tuzlanskog kantona dala je saglasnost na Plan poslovanja Međunarodnog aerodroma Tuzla za ovu godinu, kojim je predviđen nastavak tehničkog opremanja aerodroma i kontinuirana edukacija radnika.

U planu za ovu godinu je i nastavak postepenog povećanja broja aviooperacija i novih destinacija u zemlje Zapadne Evrope i Bliskog Istoka. Planiran je i završetak projekata koji nisu okončani u 2021. godini, a riječ je o stavljanju u funkciju osvjetljenja piste u projektovanoj dužini od 900 metara, tehnički prijem zgrade putničkog terminala, izgradnja trećeg prolaza, kao i carinskog skladišta.

Prema aktuelnim planovima aviokompanije Wizz Air, u prva tri mjeseca ove godine predviđa se nastavak zimske sezone, odnosno letovi na 14 destinacija u 6 zemalja, dok bi se u periodu april-oktobar taj broj povećao na 22 destinacije u sedam evropskih zemalja.

"Kada je riječ o razvoju tuzlanskog aerodroma, u 2022. godini planirano je da se nastave pregovori i s drugim niskobudžetnim aviokompanijama, koji su započeti u 2021. godini. Cargo saobraćaj se u 2022. godini planira na pet opsluženih letova u godini, što je za tri leta više nego 2021. godine. Kapacitet koji aerodrom trenutno posjeduje je dovoljan za opsluživanje i u slučaju povećanja broja cargo operacija", navedeno je u Planu poslovanja.

U toku 2022. godine Aerodrom planira i završetak izgradnje i dodatnog prolaza atrija i nadstrešnice ispred dolaznog prolaza, čime će se upotpuniti slika modernog međunarodnog aerodroma. Pored toga, u 2022. godini planirana je rekonstrukcija parking prostora, što će unaprijediti prostor za prateće aerodromske sadržaje.

Izvor: Klix

Nakon što je Predstavnički dom u maju prošle godine usvojio prijedlog zakona kojim se zabranjuje konzumiranje cigareta i svih duhanskih proizvoda u svim zatvorenim javnim objektima, u četvrtak o tome odlučuje i Dom naroda.

Ukoliko i drugi dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine izglasa ovaj zakon, on će stupiti na snagu. Međutim, prema prijedlogu, vlasnici ugostiteljskih objekata i svi kojih se zakon direktno dotiče imat će 18 mjeseci da stvore uslove za provođenje zakona, a u tom periodu kazne se neće primjenjivati.

Radi se o do sada najstrožijem zakonu koji podrazumijeva potpunu zabranu konzumiranja duhana i duhanskih proizvoda u svim zatvorenim javnim prostorima, na mjestu rada i u javnom prijevozu. Također, zabranjuje se i konzumacija duhana u privatnim vozilima u kojima se nalaze maloljetne osobe. Izuzetak je konzumiranje duhana za žvakanje i duhana za šmrkanje.

Prilikom usvajanja zakona u Predstavničkom domu, ali i kroz ankete, utvrđeno je da postoji značajna podrška da se ovakav zakon usvoji. Protiv zakona su najviše bili ugostitelji, koji su isticali da će se ovakav zakon negativno odraziti na njihovo poslovanje. S druge strane, naglašavana su pozitivna iskustva drugih zemalja i tvrdnje kako zabrana konzumiranja duhana u zatvorenim objektima nije naštetila ugostiteljstvu.

Ovaj prijedlog zakona se primjenjuje na duhan, duhanske i ostale proizvode (nargile, vodene lule...) za pušenje, uključujući elektronske cigarete, bezdimne duhanske proizvode i biljne proizvode za pušenje.

Kako je navedeno u prijedlogu, vlasnici ugostiteljskih objekata (restorana, kafića i slično) bit će dužni na vidnim mjestima istaći znak "zabranjeno pušenje", a u objektu ne smiju biti istaknute pepeljare i druge posude za odlaganje pepela. Vlasnik objekta će one koji ne budu poštovali ovaj zakon biti dužan opomenuti, uskratiti uslugu ili zatražiti da osoba napusti prostor. U protivnom, vlasnik objekta će biti dužan pozvati policiju.

Zakon je predvidio i izuzetke od ove zabrane pa će tako pušenje cigareta biti dozvoljeno za korisnike usluga u službama i odjelima za zaštitu mentalnog zdravlja i drugim ustanovama koje pružaju psihosocijalnu rehabilitaciju.

Pušenje će biti dozvoljeno na aerodromima i to u posebnom prostoru, ali o tome odluku donosi direktor aerodroma.

Zakon tretira i zabranu stavljanja u promet duhanskih proizvoda koji sadrže razne vrste aditiva, koji stvaraju dojam da je duhanski proizvod manje opasan. Zabranjeno je stavljanje u promet i duhanskih proizvoda koji sadrže arome poput filtera i sl.

Također, zakon zabranjuje svaku vrstu reklamiranja duhana i duhanskih proizvoda, isticanje fotografija, logotipa i slično.

Izvor: Klix

Goraždanka Ćamila Bešlija tradicionalnom načinu proizvodnje tjestenine podučava radnice u novom pogonu koji je u Goraždu pokrenut prošle godine, a u kojem se danas proizvodi 18 različitih vrsta tjestenine brenda "Drina".

Makaroni, pilav, jufke, a uskoro i bosanski lokum pod imenom "Drina" uskoro bi se mogao naći i na švicarskom i austrijskom tržištu.

Prije 20 godina Ćamila je u potrazi za poslom pokrenula vlastitu proizvodnju tjestenine i kolača u prizemlju kuće u Goraždu. Danas je u penziji, a zanat "ispečen" na najboljim domaćim receptima odlučila je podijeliti u novom pogonu pokrenutom na Drini.

"Vrijeme pokazuje koliko smo kvalitetno radili. Naša tjestenina je bila tražena, a proizvodili smo i kolače, bosanski lokum do zadnjeg. Ovdje su ubacili tjesteninu sa paprikom i špinatom, a uskoro će početi proizvodnja bosanskog lokuma. Najvažnije je pripremiti tijesto. Recepti za tradicionalne proizvode su jednostavni, brašno, voda, friška jaja i iskustvo", priča Ćamila.

Tjestenina se priprema upravo tako po tradicionalnim receptima.

"Zna se kako se pravi pilav, mijesi se tijesto za jufku, pa se natire, razvuče, reže, a sad to sve radi mašina. Najkomplikovanije su spiralne makarone jer treba tijesto pripremiti da se fino motaju i da budu kvalitetne kad se kuhaju. Sve ostalo je manje više, pilav, tarhana...Proces su savladale, ali je potrebna vještina i iskustvo, to je zanat, a zanat se uči", kaže Ćamila.

Dodaje da je od ovog posla svojevremeno mogla solidno zaraditi.

"K'o od šale smo proizvodili i do 150 kilograma tjestenine, a pečena jufka je bila broj jedan. To je baš specijalitet. Jufka se natire, razvlači, suši, peče, pakuje i ovdje sada radimo pečenu jufku, a ja sam radila i tanku i slatku. Ako uložite trud i imate volju sve možete", kaže Ćamila.

Najvažnije je da su svi proizvodi tradicionalni, domaći i bez vještačkih dodataka i primjesa.

"Zdravo i prirodno po tome smo i mi bili prepoznatljivi, a i ovo će", kaže ova vrijedna domaćica.

Iako ima 70 godina vještinama proizvodnje tjestenine na tradicionalan način podučava i Elmiru Bajrami, magistricu prehrambenih tehnologija sarajevskog univerziteta koja je sretna zbog posla koji je dobila

"Za mene je fascinantno kako sam uspjela dobiti ovaj posao. Prezadovoljna sam i svaki proces koji sam naučila je zahvaljujući teti Ćamili, ona nas podučava i onim sitnicama i detaljima neophodnim da brže i kvalitetnije radimo", kaže Elmira.

U pogonu se trenutno proizvodi 18 vrsta tjestenine, a cijeli proces počinje od provjere i čišćenja mašine preko pripreme tijesta, sušenja odnosno pečenja jufki i na kraju pakovanja.

"Najbitnije je provjeriti mašinu, da li je uredna i čista, slijedi priprema brašna i proizvodnja. Trenutno pravimo 50 kilograma smjese svih proizvoda osim jufki gdje pravimo 10 kilograma, dakle u zavisnosti koji proizvod želimo dobit razlika je u upotrebi brašna i njegove količine. Priprema se po 25 kilograma, koliki je i kapacitet mašine. Proces ide na sušenje i brašno se onda priprema za druge proizvode. Sama sušara je kapaciteta od 50 kilograma koliko se može osušiti u toku dana i na samom kraju imamo proces pakovanja. Proizvodimo obične, spiralne makarone, tjesteninu sa paprikom, jajima, špinatom i ječmenu. Imamo široke i uske, a sve je tradicionalno", pojašnjava Elmira.

Dodaje da proces sušenja traje nekoliko sati nakon čega se pakuje oko 50 kg različitih proizvoda čemu prethodi i proces hlađenja jer se topla tjestenina ne može pakovati. Proizvodnja jufki je dugotrajniji proces, a dnevno se proizvede oko 10 kilograma.

"Čekamo da smjesa nadođe, ili "dođe sebi" , tu je važan i proces sušenja i hlađenja jer ih ne možemo pakovati tople. Sve ovo smo naučili od teta Ćamile, tako je ona nekad radila tjesteninu", kaže Elmira.

Proizvodnja tjestenine u Goraždu je pokrenuta krajem prošle godine. U pogonu "Drina Goražde" ističu da im je cilj dostići dnevnu proizvodnju od 100 kg svih vrsta tjestenine koja se trenutno plasira na tržište u Sarajevu i Goraždu, a uzorci proizvoda poslani su i u Austriju i Švicarsku.

"Očekujemo vrlo brzo dogovore oko uslova plasmana naših tjestenine u te zemlje. Ako ostvarimo taj cilj da izvozimo naše proizvode, već za godinu dana bi uduplali proizvodnju i zaposlili dodatnu radnu snagu. Reakcije su pozitivne i svakodnevno se javljaju novi partneri koji žele nuditi naše proizvode", kaže Hemo Jusović, direktor Agroideje koja je pokrenula ove pogone.

Na 11 hektara zemljišta u Ustikolini gdje je već uspostavljena biljna proizvodnja, odnosno povrće u plastenicima i na otvorenom, maline, jagode, zasadi višnje, trešnje i šljive u jesen prošle godine zasijano je i pet hektara pšenice pa će brašno koje proizvedu koristiti za proizvodnju tjestenina. U planu je i pokretanje organske proizvodnje jaja u Ustikolini koja će se također koristili u proizvodnji tjestenina.

Izvor: Klix

Prava drama odvijala se jutros u Zenici, kada je na skretanju za Dolaču iz autobusa ispalo dijete.

Prema riječima dežurnog službenika u Operativnom centru Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), do saobraćajne nezgode je došlo u Dolači, mjesto Softić Han, prenose federalni mediji.

"Došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je povrijeđeno dijete rođeno 2010. godine, inače učenik", kažu iz policije za Avaz.

Povrijeđeno dijete odmah je prevezeno u Kantonalnu bolnicu Zenica, radi ukazivanja ljekarske pomoći. Iz policije ističu da je tom prilikom dijete zadobilo teže tjelesne povrede.

"Tom prilikom dijete ie zadobilo teže tjelesne povrede, nisu opasne po život", kažu iz policije.

U policiji nisu mogli potvrditi okolnosti nezgode, odnosno da je dijete ispalo iz autobusa. Nakon uviđaja, biće poznat zvaničan uzrok ove nezgode.

Izvor: Nezavisne