Kada se prisjetimo prošlosti i emisija koje su krasile naše djetinstvo, možemo da zaključimo da su to bile emisije koje su krasili edukativni sadržaj, odgojni stilovi, metode, primjeren razgovor i vokabular za uzrast za koju se emituje, i da se svi manje-više s radošću sjećamo tih sadržaja uz koje smo odrasli, sjetni i sretni što smo imali priliku biti dijelom tog vremena i tih vrijednosti.

A šta imamo danas? Danas imamo priliku da vidimo da vrijednosti koje se promovišu, javno i preko medijskih sadržaja, i drugih kanala prijenosa informacija da su se urušile, i da je došlo do zamjene teza. Nekad je bilo javno i institucionalno osuđivano nedjelo koje su pojedinac ili grupa uradili, tako, da se to kasnije slabije ponavljalo, jer su kazne bile učinkovite, a i takve pojave i društveno osuđivane. Danas na sceni imamo promociju sadržaja koja ne prolaze nikakvu provjeru i cenzuru, pa stoga sve češće možemo da čujemo od sugrađana da se sadržaji koju odišu vulgarizmom, prostotom, javnim prostituisanjem, necenzurisanje eksplicitnih scena, javno promovisanje društveno neprihvatljivih ponašanja koja se sve više popularizuju i prelaze u društvenoprihvatljiva i poželjna. U tom smislu svjedocima smo da dostupnost društvenih mreža i drugih sadržaja puteminterneta svim grupacijama stanovništva, bez starosnog ograničavanja, a ni ograničavanja od strane roditelja često u medije dospiju video zastrašujući sadržaji punih nasilja, maltretiranja, iživljavanja, koje postaje sve manje osuđivano, a sve više prelazi u društveno prihvatljivo i normalizovano ponašanje, koje opet postaje dijelom svakodnevnih obrasca ponašanja.

Kada uzmemo u obzir gledanost pojedinih sadržaja, poput popularnih reagionlnih youtube-ra, čiji sadržaji se odavno dovode u pitanje, te se u više navrata za pojedine tražilo da se prestane emitovati i činiti javno dostupnim, a da pri tome imaju nevjerovatnih 2 miliona pratilaca (2 000 000 ljudi i u prosjeku pola miliona po jednoj emisiji), možemo da kažemo da smo negdje prilično pogriješili, dok sadržaji poput ovog i raznih farmi, zadruga i drugih, sličnih influensera, youtube-ra, čine našu svakondevnicu. Zastrašujuće je koliko ljudi koji su pratioci ovih upitnih sadržaja, čija gledanost obara rekorde pa ide čak i dok milion i po ljudi po jednoj emisiji, sadržaja u kojim se javno promoviše nasilje, prostitucija, kriminal, osobe koje su na osnovu ubistva, krađe, prostitucije postali ,,popularni“,ali i na osnovu drugih oblika bizarnog ponašanja, a da su pratioci između ostalog i djeca. Da silovatelji snimaju videe, u kojima opisuju šta rade i kako prolaze njihove žrtve ukoliko pristanu, a šta ukoliko se budu opirale...

Da li smo zakazali kao roditelji, ili kao država, ili kao odgojno-obrazovna institucija, ili svi podjednako? Da li možemo ograničiti neadekvatan sadržaj? Možemo. Da li možemo društveno i institucionalno osuditi i kazniti za neko nedjelo? Možemo, samo u slučaju da smo svi jednaki pred zakonom, bez izuzetaka i potezanja ,,veza“, te tako pošaljemo poruku da se nedjelo svakom isto tretira, a ne nekom da, a nekom ne. Da li su škole nemoćne? Nisu, ali su jedna karika u ovom lancu, čija učinkovitost može da bude samo ako su svi faktori od pobrojanih fukncionalni.

mr.sc. Edina Osmić-Šadić
psihoterapeut u superviziji

Loši životni stilovi u kojima dominiraju upotreba alkohola i cigareta, uz prekomjerno zagađenje zraka, osnovni su uzroci nastanka problema u kardiovaskularnom sistemu kod mladih osoba u Bosni i Hercegovini.

Stručnjaci upozoravaju i na sve učestaliju pojavu srčanih udara kod ove populacije, upućujući apel na važnost usvajanja zdravih navika u cilju prevencije fatalnih ishoda.

Srčani udar se nalazi među vodećim uzrocima smrti i invaliditeta u svijetu, ali i Bosni i Hercegovini, a među bolestima kardiovaskularnog sistema navode se još i poremećaji srčanog ritma, zatajenje srca i bolesti srčanih zalistaka.

Sve učestalije komplijacije

Posljednjih godina, svjedoci smo sve učestalijih simptoma narušenosti kardiovaskularnog sistema i kod mladih osoba, a koji se kreću od blagih, preko umjerenih pa sve do teških incidenata, koji završavaju fatalnim ishodom. To ljekare posebno zabrinjava, a osnovni uzrok takvih pojava su loši stilovi i uslovi života mladih ljudi.

"Značajan dio te populacije je izložen svakodnevnim konzumacijama psihoaktivnih supstanci, inhalatornih agenasa i pušenju te slabim uslovima životog okruženja, ishrane i kvaliteta vazduha, što na decenijskim procjenama dovodi do značajne narušenosti kardiovaskularnog sistema, a time i drugih organa, uz pojavu simptomatologije za koju treba reakcija ljekara", kaže nam načelnik Klinike za interne bolesti U Univerzitetsko-kliničkom centru u Tuzli Mirsad Selimović.

Ovaj članak objavljujemo na Svjetski dan srca, koji se obilježava svakog 29. septembra, a ovaj datum je jedna od idealnih prilika za ukazivanje na značaj očuvanja tog organa, posebno ako se uzme u obzir da godišnje u svijetu od kardiovaksularnih bolesti umre čak 20 miliona ljudi.

Prigodnim aktivnostima, obilježavanju datuma pridružili su se i zaposlenici Klinike za interne bolesti tuzlanskog UKC-a u kojoj se na godišnjem nivou pruži više od 300 hiljada kardiovaskularnih, ali i ostalih usluga u svim drugim internističkim granama i srodnim disciplinama.

"S tim u vezi predominantna je problematika kardiovaskularnih oboljenja, a značajno uešće imaju komorbiditeti kod takvih pacijenata i ishodi koji slijede u okviru toga. Najčešće bolesti koje pogađaju naše stanovništvo su ishemijske bolesti srca, odnosno angina pektoris i akutni infarkti, uz hipertenziju i šećernu bolest", navodi Selimović.

Covid i kardivaskularne bolesti

S druge strane protekle dvije i po godine cijeli svijet se susreće i sa koronavirusom, koji prema dosadašnjim iskustvima, također doprinosi nastanku komplikacija u kardiovaskularnom sistemu, posebno kod starijih i osoba sa udruženim hroničnim oboljenjima.

"Kada je u pitanju utjecaj Covida-19 na srce, iskustva pokazuju da djeca i mladi pacijenti uglavnom dobro podnesu infekciju virusom bez značajnijih posljedica. Jedan izrazito mali broj pacijenata razvije postcovid sindrom, koji se uglavnom javlja kod imunokompromitovanih osoba, genetski predisponiranih oboljenja i hroničnih bolesnika, u vidu miokarditisa i posljedične srčane slabosti ili bolesti srčanih zalistaka i srčane ovojnice. Kod starijih osoba, infekcija koronavirusom u značajnoj mjeri ostavlja velike posljedice, naročito kod pacijenata sa razvijenim komorbiditetima, kao što su hronični plućni bolesnici, dugogodišnji pacijenati sa šećernom bološću, ishemijskom bolesti srca te bolestima krvih sudova", pojašnjava Selimović.

Skupa sa drugim državama okruženja i Bosna i Hercegovina se susreće sa dominantnom patologijom bolesti kardiovaskularnog sistema. Zbog savremenih metoda liječenja, velika je mogućnost preživljavanja.

Iako je medicina uznapredovala, građanima iz tuzlanske Klinike za interne bolesti savjetuju preveniranje eventualnih zdravstvenih problema uvođenjem zdrave ishrane, usvajanjem zdravih načina života, uz potpuni prestanak ili smanjenje konzumiranja cigareta i alkohola.

Također, vrlo je važno smanjiti i razinu stresa koji se navodi kao jedan od uzročnika bolesti, a iznimno je bitno i barem pola sata dnevno imati fizičku aktivnost, kao što je šetnja, trčanje ili vožnja biciklom.

Izvor: Klix.ba

Stotinjak uzvanika okupilo se u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba kako bi obilježili Dan Bošnjaka, javlja Anadolu Agency (AA).

U organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba povodom 29. godišnjice usvajanja Deklaracije o vraćanju povijesnog nacionalnog imena Bošnjak i historijskog naziva materinskog bosanskog jezika na zasjedanju Prvog bošnjačkog sabora u Sarajevu, 28. rujna/septembra 1993. godine, sinoć je obilježen Dan Bošnjaka.

Okupljenima se obratio predsjednik VBNMGZ-a Armin Hodžić koji je podsjetio kako se u Zagrebu od 2019. datumi 27. i 28. septembra obilježavaju kao Dan Bošnjaka.

“Pogrešno je reći da smo tada promijenili ime, ispravnije je reći da smo tada vratili svoje ime jer prije toga smo bili u unaprijed zadanim okvirima i nismo mogli imati puno pravo na svoje nacionalno opredjeljenje kakvo smo dobili 90-ih godina”, poručio je Hodžić.

Dodao je kako je bošnjačka zajednica u Hrvatskoj s odmakom vremena shvatila koliko je ova odluka, koja je donesena na današnji dan 1993. bila mudra, historijski značajna i odvažna.

“Na popisu stanovništva koji je održan prošle godine zabilježen je pad broja pripadnika nacionalnih manjina. Velik broj naših sugrađana se odselio, a kod nacionalnih manjina izražen je trend asimilacije. Ako nas nešto u tom zbroju statističkih podataka može radovati, to je činjenica da je bosanski jezik, uz romski jezik, jedini materinski jezik koji bilježi rast broj ljudi njime govore, i to za četiri posto, dok svu svi ostali jezici u velikom padu”, rekao je Hodžić.

U svom obraćanju pred stotinjak okupljenih podsjetio je kako se u nedjelju održavaju opći izbori u BiH te pozvao sve one koji imaju pravo glasa da ga iskoriste, posebno one koji imaju pravo glasa u bosanskohercegovačkom entitetu RS.

Hodžić je svima čestitao Dan Bošnjaka te ocijenio kako Bošnjaci u Hrvatskoj, zajedno s prijateljima nebošnjacima, grade tolerantno i uključivo društvo.

Maja Grba-Bujević, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, pohvalila je djelovanje VBNMGZ-a, istaknuvši kako vrijednim radom pomažu da bošnjačka zajednica u Hrvatskoj ima mjesto koje zaslužuje.

“Mi u Saboru poštujemo sve nacionalne manjine, pa tako i Bošnjake, i jako cijenimo ono što rade u Hrvatskoj”, poručila je Grba-Bujević.

“Pravo na nacionalno opredjeljenje jedno je od osnovnih ljudskih prava, i svaka osoba o tome samostalno odlučuje, a nacionalno ime Bošnjaka konačno je riješeno 1993. godine na zasjedanju Prvog bošnjačkog sabora u Sarajevu, kada je donijeta odluka u vraćanju povijesnog nacionalnog imena Bošnjak, što je potvrđeno u Parlamentu BiH”, poručeno je na početku svečanosti.

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina Republike Hrvatske priznao je realnost bošnjačke nacionalnosti i 2003. odredio joj status punopravne nacionalne manjine.

Na svečanosti su nazočili brojni uglednici iz političkog i javnog života, izaslanici ministra branitelja, kao i ministra vanjskih i europskih poslova, predstavnici veleposlanstava Irana, Malezije, Slovenije, Turkiye te Bosne i Hercegovine koji su akreditirani u Hrvatskoj, predstavnici bošnjačkih udruženja u Hrvatskoj te drugi gosti.

Dan Bošnjaka u Zagrebu se obilježava od 2019. godine na inicijativu Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

Izvor: AA

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom ili lokalno jačim pljuskom.

Prijepodne je moguća grmljavina na području Hercegovine, a u drugom dijelu dana i u Bosni. Najniža jutarnja temperatura zraka između 9 i 17°C, a dnevna između 16 i 22°C.

U srijedu u Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U Bosni sa prolaznom kišom dio prijepodneva. U Hercegovini tokom dana povremeno sa slabim lokalnim pljuskovima. Najniža jutarnja temperatura zraka između 7 i 11°C, a dnevna između 15 i 20°C.

U četvrtak pljuskovi se prognoziraju na području Hercegovine, zapadne i jugozapadne Bosne. Najniža jutarnja temperatura zraka između 9 i 13°C, a dnevna između 17 i 23°C.

U petak oblačno sa kišom i pljuskovima. Jače padavine se očekuju na području Hercegovine. Najniža jutarnja temperatura zraka između 9 i 13°C, a dnevna između 15 i 20°C.

Izvor: AA

Brčanka Enida Mulamujić ostvarila je saradnju sa Imperia TV i na svoj način obradila pjesmu Roze - Jala Brat, Buba Corelli, Devito.

"Dobila sam svu kreativnu slobodu da uradim potpuno novi aranžman uz klavir, da dodam mnogo bek vokala i izmijenim tekst pjesme.
Tekstove pjesama mijenjam kada osjetim da neke fraze mogu zvučati prikladnije mlađoj publici. Video smo snimali na vrhu solitera u centru Brčkog i zaista je bilo divno iskustvo ostvariti novi nivo produkcije u mom muzičkom stvaralaštvu", kazala je Enida.

"Zahvaljujem se Imperia TV na ukazanoj prilici i ekipi koja je radila na projektu samnom, a to su: Omar Tursić, Erol Berberović i Armin Ibrahimagić", naglasila je Mulamujić.

Video možete pogledati na sljedećem linku:

https://youtu.be/NcGLEcFKwmQ

Jesen je ove godine nastupila noćas, tri sata poslije ponoći po srednjoevropskom vremenu, a trajat će do 21. decembra kada će biti prvi dan zime.

Jesen na sjevernu Zemljinu poluloptu dolazi 266. dana 2022. godine u 38. sedmici (u tom trenutku proći će 72,88 posto ove godine). U istom trenutku, na južnoj Zemljinoj polulopti počet će proljeće.
Jesen počinje u trenutku kada Sunce, u svom prividnom kretanju tokom godine, presječe nebeski ekvator i krene na južnu nebesku hemisferu.

Tog dana Sunce izlazi tačno na istoku, a zalazi tačno na zapadu; obdanica i noć su jednaki i traju po 12 sati. Taj dan se zove jesenja ravnodnevnica ili jesenji ekvinocij. Stručno i preciznije, dolazak jeseni se definiše kao momenat kada centar Sunčevog diska dospe u nultu deklinaciju, a rektascenzija Sunca je oko 12 sati.

Jesen će ove godine trajati 89 dana, 20 sati i 44 minuta, a interesantno je što je to šest minuta duže nego prošle godine.

U petak, prvog jesenjeg dana Sunce izlazi u 6.26, a zalazi u 18.34 sati.

U Bosni i Hercegovini je, sudeći prema vremenskim izgledima, jesen stigla i nešto ranije, dok su u pojedinim područjima sa većom nadmorskom visinom gdje je tokom vikenda pao snijeg - pejzaži donijeli pravu zimsku, idiličnu sliku.

Shodno niskim temperaturama koje u Bosni i Hercegovini, konkretno u Kantonu Sarajevo, traju već nekoliko dana, od jučer su KJKP "Toplane" počele sa grijanjem stanova i stambenih jedinica koje su na njihovom toplifikacionom sistemu, tako da nema sumnje da se u našoj zemlji jesen osjetila i mnogo prije njenog zvaničnog kalendarskom računanja.

Trend temperatura ispod prosjeka za ovo doba godine nastavit će se i u narednim danima, danas i sutra sunčano i bez kiše, a drugog dana vikenda vremenske prilike uslovit će kišu.

Izvor: Klix.ba