Moderni benzinaci su ekološki znatno prihvatljiviji od dizelaša, druga turbo-revolucija dala im je ogromnu porciju snagu i toliko bitnog obrtnog momenta

U decembru prošle godine, njemačke banke imale su u gotovini rekordnih 43,4 milijarde evra (48 milijardi dolara), pokazuju podaci Bundesbanka

Februar i zimsko vrijeme idealni su za šolju čaja, deku i gledanje velikih filmskih uspješnica. Donosimo vam nekoliko filmskih naslova koji će zadovoljiti i najveće filmoljupce, a koje će moći pogledati na novom filmskom kanalu CineStar TV 2 HD.
Filmski sadržaj namijenjen je svim generacijama, izbirljivoj filmskoj publici, ali i porodičnoj atmosferi. Zato, pripremite kokice, zavalite se u naslonjače i pripremite se za cjelodnevno uživanje pred malim ekranima.

Ja, Tonya

"Ja, Tonya" je američki biografski film iz 2017. godine koji je režirao Craig Gillespie, a napisao Steven Rogers. Film govori o klizačici Tonyi Harding i njenoj umiješanosti u napad na suparnicu Nancy Kerrigan koji se dogodio 1994. godine.

U filmu su glavne uloge ostvarili Margot Robbie u ulozi Tonye Harding, Sebastian Stan u ulozi Jeffa Gilloolyja (suprug Tonye Harding) i Allison Janney u ulozi LaVone Fay Golden (majka Tonye Harding). U ostalim ulogama pojavljuju se Julianne Nicholson, Caitlin Carver i Bobby Cannavale.

Ubij ih nježno

Trojica glupih tipova prave se pametni i opljačkaju kartašku igru koja je pod zaštitom mafije te time izazivaju urušavanje kriminalističke ekonomije. Brad Pitt glumi utjerivača koji je angažiran da pronađe pljačkaše i vrati red u poslovanje.

U filmu također glume Richard Jenkins, James Gandolfini, Ray Liotta, Scoot McNairy, Ben Mendelsohn i Vincent Curatola. Pojavljuju se i Max Casella, Trevor Long, Slaine i Sam Shepard.

Legenda

Film prati Ronalda i Reginalda Kraya, dva engleska gangstera koji su terorizirali London pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća postavši legende.

"Legenda" je pravi, klasični gangsterski film sa stilom koji će otkriti tajnu historije zločina porodice Kray. U filmu glume: Tom Hardy, Emily Browning i Colin Morgan.

Need for Speed

Ovaj adrenalinski film govori o street-raceru Tobeyju Marshallu (Aaron Paul iz serije "Breaking Bad") koji učestvuje u utrci koja se vozi preko cijele Amerike kako bi se osvetio bivšem poslovnom saradniku koji mu je podmetnuo krivicu za smrt najboljeg prijatelja, zbog koje je završio u zatvoru.

"Need for Speed" je temeljen na kultnoj igrici i označava uzbudljivi povratak kulture automobilističkih filmova iz 1960-ih i 70-ih godina, a u filmu se pojavljuju najzvučnija imena kad je riječ o sportskim automobilima današnjice među kojima su i McLaren P1 i Koenigsegg Agera R.

U filmu glume: Aaron Paul, Dominic Cooper, Dakota Johnson, Imogen Poots i Michael Keaton.

U dobru i u zlu

"U dobru i u zlu" (eng. Silver Linings Playbook) je američka romantična komedija-drama koju je režirao David O. Russell. Scenarij je temeljen na istoimenoj knjizi autora Matthewa Quicka.
U filmu su glavne uloge ostvarili Bradley Cooper, Jennifer Lawrence, Robert De Niro, Jacki Weaver, Chris Tucker, Anupam Kher i Julia Stiles.

Novine

"Novine" (eng. The Post) je američki politički triler iz 2017. godine čiji je producent i reditelj Steven Spielberg, a scenaristi Liz Hannah i Josh Singer. Radnjom smješten u rane 70-e godine prošlog stoljeća.

U središtu priče su novinari Washington Posta i New York Timesa koji su objavili tzv. Pentagonske papire - tajne dokumente koji se odnose na političko-vojnu involviranost SAD-a u državu Vijetnam.

U filmu su glavne uloge ostvarili Meryl Streep, Tom Hanks, Sarah Paulson, Bob Odenkirk, Tracy Letts, Bradley Whitford, Bruce Greenwood, Carrie Coon i Matthew Rhys.

Povodom 40 godina postojanja i rada na sceni, grupa Divlje jagode predstavlja novi studijski album koji nosi naziv "Jukebox''.
Kako su kazali članovi benda, ''Jukebox'' je simbol njihovih početaka, prolaznosti vremena, ali i poruka kako nikad neće zaboraviti svoje stare hitove i članove benda.

Shodno tome na albumu su ugostili nekadašnje članove Tonija Jankovića, Mladena Vojičića Tifu, Sanina Karića, Nenada Borića i Edina Šehovića Šehu koji zajedno s Divljim jagodama slave 40 godina postojanja. S ovim albumom pjevač Toni Janković postaje punopravni član benda, a upravo je on dio potpuno nove pjesme, naslovne ''Jukebox“. Muziku i aranžman potpisuje osnivač i gitarist Divljih jagoda Zele Lipovača, dok je tekst radio hitmejker Nenad Ninčević.

"Nakon četiri najavna singla i skoro dvije godine poštenog rada, novi studijski album pod nazivom 'Jukebox' je konačno tu. Koncepcija ovog albuma je bitno drugačija od prethodnih, a ideja za takav album došla je od vas, naših vjernih fanova. Vi ste željeli da se, kao gosti, na albumu pojave mnogi svirači i pjevači koji se prošli kroz Divlje Jagode, i koji su ostavili neizbrisiv trag u pjesmama i albumima na kojima su svirali, odnosno pjevali. Naravno, bilo je nemoguće da ugostimo baš sve koji su za proteklih 40 godina prošli kroz bend, ali dobar dio njih se odazvao pozivu i pridružio snimanju jubilarnog albuma. Bilo je to nezaboravno druženje, pa vjerujemo da smo barem dio atmosfere uspjeli prenijeti i na pjesme koje su se našle na ovom albumu", poručili su članovi benda.

Produkciju spota potpisuju Retro Metro & John Doe Production, a režiju Pukovnik Dabrov. Glavna akterica spota, Anđela Popić, predstavlja pripadnicu mlade generacije koja na jukeboxu izabere Divlje jagode, a potom joj se pridružuje Janković i priča priču o jednom od najvećih bendova naših prostora.

Osim naslovne ''Jukebox'', na albumu su i potpuno nove ''Virtuelni svijet'' i ''Dug je bio put“, na kojoj se Divljim jagodama pridružio popularni reper Stoka, te instrumentalna obrada Beethovenove skladbe ''Za Elizu“.

''Jukebox'' Divljih jagoda od danas je u prodaji u izdanju Croatia Recordsa.

U Bosni i Hercegovini trenutno nema oboljelih od koronavirusa, ali sumnja da je jedna osoba zaražena jučer je stigla iz Osijeka u Hrvatskoj. Međutim, sinoć je, nakon provedenih testova, potvrđeno da 26-godišnji mladić, koji je u KBC-u Osijek bio izoliran pet dana, nema koronavirus, ali su testovi upućeni na potvrdu u Berlin.

No, sumnju na koronavirus ima još jedan pacijent u Hrvatskoj, hospitaliziran u Splitu, koji se nedavno vratio iz Kine, za kojeg se još uvijek čekaju nalazi.

Prema posljednjim informacijama, u Evropskoj uniji oboljela je 21 osoba, a u svijetu 14.564. Do sada je umrlo 305 ljudi.

Evropske zemlje, u kojima je potvrđena bolest, uzrokovana novim koronavirusom, su Francuska, Njemačka, Finska, Italija, Španija, Švedska i Velika Britanija.

Diljem svijeta svakodnevno se otkrivaju oboljeli, ali jučer je prvi smrtni slučaj od epidemije koronavirusa izvan Kine zabilježen u Filipinima, gdje je umro 44-godišnjak iz kineskog grada Wuhana, u kojem se virus u decembru prošle godine i pojavio.

Sve je počelo u decembru prošle godine, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je krajem tog mjeseca upozorena na nekoliko slučajeva upale pluća u kineskom gradu Wuhanu.

Sedam dana kasnije kineske vlasti potvrdile su da su identificirale novi virus, a WHO je prošlog četvrtka, zbog te bolesti, proglasio globalno vanredno stanje.

Italijanski naučnici uspjeli izolirati čist uzorak od zaraženog pacijenta

Sinoć je stigla vijest da su, italijanski naučnici u Nacionalno institutu za zarazne bolesti izolirali koronavirus.

- Riječ je o međunarodno važnoj vijesti. Time se stvara više mogućnosti za razumijevanje i proučavanje virusa kako bi se suzbilo njegovo širenje - rekao je italijanski ministar zdravstva Roberto Speranza.

Institut u Rimu te će rezultate staviti na raspolaganje drugim zemljama kako bi se mogla nastaviti istraživanja.

Izoliranjem virusa naučnici u Rimu dobili su čisti mikropski uzorak od zaražene osobe umjesto uzgoja u laboratoriji.

Naučnici su rekli da su uspjeli izolirati virus 48 sati od postavljanja dijagnoze, piše italijanska novinska agencija Ansa.

Prije nekoliko dana australski znanstvenici uspjeli su uzgojiti koronavirus u laboratoriji.

Šta je ustvari koronavirus i koliko je on opasan?

Novi virus, koji su naučnici imenovali 2019-nCoV, je koronavirus, iz porodice virusa koji uključuju običnu prehladu i ozbiljnije bolesti poput teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS).

Još uvijek se ne zna koliko je smrtonosan.

Iako teški slučajevi dovode do upale pluća i smrti, mogući su i oni blaži u kojima se bolest i ne primijeti. Velik dio onih koji su do sada stradali imali su ranijih zdravstvenih tegoba, bili su stariji i oslabljenih imunoloških sistema.

Kako su evoluirali koronavirusi?

Kako su evoluirali koronavirusi? Kada je čovjek prije 10-ak hiljada godina od lovca sakupljača postao poljoprivrednik stočar, bliski kontakt sa životinjama omogućio je razvoj brojnih bolesti koje su prelazile sa životinja na ljude i obratno – tzv. zoonoza. Zanimljivo je da se tada očekivano trajanje ljudskog života značajno skratilo. No, sigurnost dostupnosti hrane ipak je predstavljala evolucijsku prednost. Danas se smatra da je najrecentniji zajednički predak svih koronavirusa star najmanje 10.000 godina. Procjenjuje se da se SARS, koji je zoonoza, odvojio 1986. Smatra se da je sa šišmiša prešao na vrstu divljih mačaka – cibetke, a potom na tržnicama na ljude. Novi koronavirus 2019 n-CoV (stvarni snimak dole) prvi je put zabilježen krajem 2019. godine, genetski se podudara sa SARS-om više od 70 posto, a klasificiran je kao soj betakoronavirusa. Također, se smatra da je potekao od šišmiša, no posrednik za sada nije poznat.

Koji su simptomi zaražene osobe?

Za sada je infekcija virusom "2019-nCoV" potvrđena kod osoba različitih dobi i zdravstvenog statusa. Simptomi variraju, pa su kod nekih blagi, a kod nekih virus izaziva teška, ali i fatalna stanja. Na temelju iskustva sa MERS virusom, vjeruje se da inkubacija bolesti traje od dva do 14 dana.

Infekcija koronavirusom ima niz simptoma poput visoke temperature, kašlja, gubitka daha i teškoća pri disanju, groznice, bola u mišićima, glavobolje, upale grla, ali i poremećaja pažnje. Kod mnogih zaraženih otkrivena je i upala pluća.

Kako i zašto virusi napadaju ćelije?

Virusi za svoju reprodukciju trebaju ćelije domaćina, pa napadaju sve žive organizme, uključujući biljke, gljive, bakterije i arheje. Kako bi ušli u ćelije, pričvršćuju se na njihove receptore na membrani uz pomoć glikoproteina koji strše iz njih. U slučaju koronavirusa, to su glikoproteini S na šiljcima (naziv S dolazi od spike – šiljak). Nakon što se učvrste na ćeliju, u nju ulaze na različite načine. Kada uđu, zaštitna ljuska kapsida se razgrađuje i oslobađa se genski materijal virusa – DNK ili RNK. Taj materijal preuzima kontrolu nad ćelijom svojim porukama i počinje je koristiti za izgradnju vlastitih dijelova – za sintezu vlastitih proteina, vlastitih genskih poruka i ljuski. Tokom umnožavanja virusa nastaju promjene na površini i u unutrašnjosti inficirane ćelije. Kada se svi dijelovi novih virusa sastave i on se umnoži, obično kreće izlazak iz ćelije radi daljnjeg širenja i reprodukcije. Prilikom izlaska ćelija obično biva uništena. Neke vrste virusa mogu dugo vremena ostati pritajene u ćelijama. Odbrambeni sistem organizma ne uništava samo viruse već i zaražene ćelije. Kada virus uđe u ćeliju, odbrambeni sistem ne može prepoznati šta je u njoj. Ćelije stoga koriste mehanizme kojima djeliće virusa izbacuju na svoju površinu kako bi signalizirale da su zaražene.

Odbrambeni sistem ih prepoznaje, pa uništava zaražene ćelije zajedno virusima. To čine T ćelije opremljene raznim otrovima kao što su citotoksini. Napad virusa ponekad može izazvati pretjeranu odbrambenu reakciju koja se očituje kao citokinska oluja. Takve pretjerane reakcije obično uzrokuju oštećenja tkiva domaćina i bolove poput bolova u zglobovima. Problem se dalje komplikuje ako se obnavljanje tkiva ne odvija kako treba, pa u njima nastaju ožiljci. Jake upale mogu čak uzrokovati sistemske citokinske oluje koje potom mogu izazvati oštećenja u brojnim organima i njihovo otkazivanje. Jedna od teških posljedica napada novog koronavirusa je zatajenje bubrega.

Šta koronavirus radi organizmu?

Ono što se ovog momenta stručno i naučno može potvrditi je da ovaj mutirani koronavirus posebno napada epitelne ćelije donjih disajnih puteva, proizvodeći citokinetsku reakciju koja za posljedicu ima težak oblik upale pluća, a u nastavku kao konačno zastoj respiratorne radnje, što uzrokuje smrtni završetak. Osim toga, koronavirus može izazvati zatajenje bubrega i sepsu, što također, može dovesti do smrtnog ishoda.

Kako se prenosi i kako se zaraza može spriječiti?

Koronavirus prenosi se s čovjeka na čovjeka, iako još uvijek nije jasno koliko lako se to događa. Većina slučajeva zabilježena je kod ljudi koji su bili u Wuhanu, kod članova porodice zaraženih ili zdravstvenih radnika.

Prijenos se najvjerovatnije događa u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom, putem čestica u zraku koje tamo završe kašljanjem i kihanjem, ili kad neko dodiruje zaraženu osobu ili predmet te potom dodiruje svoja usta, nos ili oči.

Kako bi se smanjila vjerovatnoća zaraze, WHO preporučuje često pranje ruku, prekrivanje usta i nosa pri kihanju i kašljanju, te izbjegavanje bliskog kontakta sa zaraženima.

No, jučer su stručnjaci iz bolnice Renminbi Univerziteta Wuhan i Instituta za virologiju u tom gradu objavili da se virus može prenijeti i probavnim sistemom, nakon što su proučili uzorke stolice i rektalne brisove pacijenata.

Prema kineskoj novinskoj agenciji Xinhua, mnogi pacijenti zaraženi koronavorusom patili su samo od proljeva, a ne od klasičnih simptoma poput temperature.
Iako nekoliko medicinskih instituta u svijetu radi na tome, još uvijek ne postoji vakcina za koronavirus.

Među njima je Instituta "Pasteur" u Francuskoj, čiji naučnici su objavili da su osnovali tim koji bi u 20 mjeseci trebao razviti vakcinu protiv koronavirusa.

- Krajem augusta bi mogli početi s kliničkim ispitivanjima i, ako sve bude u redu, dobiti vakcinu u roku 20 mjeseci - rekao je Christophe D'Enfert, naučni direktor Instituta.

Jang Li, prvi izliječeni

Prvi izliječeni pacijent od koronovirusa je 34-godišnji Jang Li. Radio je u jednom poduzeću u Wuhanu.

Infekcija mu je registrirana 9. januara, na liječenje je otišao 21, a poslije deset dana otpušten je iz bolnice u Sečuanu.

Je li koronavirus poput SARS-a?

Novi virus je soj koronavirusa, poput SARS-a koji je 2002. i 2003. godine ubio gotovo 800 ljudi.

No, za razliku od SARS-a, također nastalog u Kini, vjeruje se da se novi virus može širiti tokom inkubacijskog perioda koji traje između jednog i 14 dana, potencijalno i prije nego što zaražena osoba pokaže simptome.

Novi virus nije smrtonosan kao SARS, no za sada je zabilježen veći broj zaraženih.