Menu

Telegram saučešća povodom smrti Zlate Puhovac-Dervišević

 

Vijest da je u 68. godini preminula velika dobrotvorka i hraniteljica Zlata Puhovac-Dervišević bolno je i s nevjericom odjeknula među svim dobrim ljudima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Osim najbližim članovima brojne porodice, njen odlazak na drugi, bolji svijet vrlo teško će pasti svakome od 24 djece koja su svoj topli zagrljaj našla u njenom hraniteljskom domu.

 

 

Kao i djecu koju je rodila, rahmetli Zlata je i ovu koju je prihvatila u svoj dom usmjeravala i odgajala da budu dobri i čestiti ljudi, istovremeno im pruživši roditeljsku ljubav i toplinu koja im je nedostajala.

Iako je teško prihvatiti ovakvu tužnu istinu, vjerujemo da će sjećanje na Zlatinu humanost trajati dok bude onih koji će se napajati njenim velikim djelom i koje će ih podstaknuti da nastave njenim putem.

Porodici, rodbini i prijateljima u ime Vlade Brčko distrikta BiH i svoje lično ime upućujem izraze mog iskrenog saučešća.

 

 

                         

                                                    GRADONAČELNIK

                                                       Esed Kadrić

Više...

Evropska centralna banka: Sberbank Europe će vjerovatno propasti, ruska rublja drastično pada

 

Moskva se danas, otvaranjem tržišta nakon vikenda, priprema za ekonomsku paniku, a očekuje se da će vrijednost rublje pasti za najmanje 25 posto nakon što su SAD i Evropska unija objavile sankcije bez presedana tokom vikenda.

 

Te mjere usmjerene su na rusku centralnu banku, koja je intervenisala kako bi podržala vrijednost rublje nakon naredbe Vladimira Putina da izvrši invaziju na Ukrajinu. Oni su također prvi put označili da su ruske banke isključene iz SWIFT međunarodnog platnog sistema.

Velike ruske banke poput Sberbanke i VTB banke uvjerile su svoje klijente da će moći pristupiti svojim depozitima u rubljama i izvršiti razmjenu u strane valute poput dolara i eura, piše The Guardian.

Međutim, Evropska centralna banka je u ponedjeljak ujutro saopćila da Sberbank Europe, podružnica Sberbank Russia u potpunom vlasništvu, koja je zauzvrat u većinskom vlasništvu ruske države, propada ili će vjerovatno propasti zajedno sa svojim hrvatskim i slovenskim jedinicama.

"Sberbank Europe AG i njene podružnice iskusile su značajan odliv depozita kao rezultat utjecaja geopolitičkih tenzija na reputaciju. To je dovelo do pogoršanja njene likvidnosne pozicije. Ne postoje dostupne mjere s realnim izgledima da se ova pozicija vrati na nivou grupe u svakoj od njenih podružnica unutar bankarske unije", navodi se u saopštenju ECB-a.

Ekonomska turbulencija, zbog koje je i cijena fjučersa sirove nafte Brent u ponedjeljak porasla za 7 posto, označit će ključni trenutak kada ozbiljnost krize u Ukrajini pogađa mnoge obične Ruse.

 

"To će biti nešto što ranije nismo vidjeli", rekao je Sergej Guriev, profesor ekonomije na francuskom Sciences Pou i bivši glavni ekonomista Evropske banke za obnovu i razvoj.

 

Na društvenim mrežama su kružili videosnimci dugih redova na nekim ruskim bankomatima u nedjelju ujutro, iako se očekuje da će navala za valutom početi ozbiljno danas kad se tržišta otvore.

 

Već postoje znaci da je vrijednost rublje pala. Do nedjelje navečer, ruska Tinkoff banka je kupovala dolare za 89 rubalja i prodavala ih za 154, što je skoro dvostruko više od cijene prije samo tri sedmice.

 

Sankcionisanje ruske centralne banke, koje su stručnjaci nazvali "bez presedana", moglo bi zaustaviti ili ograničiti intervencije za podizanje vrijednosti valute, što bi otežalo izolaciju Rusa od ekonomskih posljedica invazije.

 

"Sankcionisanje centralne banke je bez presedana. Mislim da je za jednu od najvećih ekonomija na svijetu veličina ovdje bitna. Ranije su samo Iran, Venecuela i Sirija bili pod kampanjom maksimalnog pritiska", rekla je Marija Šagina iz Finskog instituta za međunarodne poslove i Ženevske međunarodne mreže sankcija.

 

Neki detalji sankcija ostaju nejasni, a moguće je da će zapadne vlade napraviti izuzetke za plaćanje nafte i gasa.

 

Međutim, sankcije ruskoj centralnoj banci, koja bi mogla zamrznuti znatan dio svojih rezervi od 630 milijardi dolara u zemljama G7, označavaju kvantni skok u kampanji sankcija Zapada zbog ruske invazije na Ukrajinu.

 

"Postoji psihološki i reputacijski efekat, jer sada svi jednostavno ne žele da imaju posla s Rusijom općenito", rekla je Shagina.

Elina Ribakova, zamjenica glavnog ekonomiste Instituta za međunarodne finansije, predvidjela je prošle sedmice da će sankcije centralnoj banci imati drastične posljedice po Rusiju.

 

"Osim što će stvoriti domaću finansijsku i ekonomsku krizu u Rusiji (masovna dolarizacija i uništavanje domaćeg finansijskog sektora), to će također učiniti trgovinu s Rusijom toliko teškom da će nekima biti gotovo nemoguća", napisala je ona.

 

 

Međunarodne finansijske institucije i druge organizacije također su počele da smanjuju svoje kancelarije ili prekidaju veze s Rusijom zbog sankcija i rizika za reputaciju. To je utjecalo na industrije daleko od bankarskog sektora.

 

Čini se da kompanije koje prodaju popularnu robu ograničavaju svoju izloženost ruskom tržištu. Proizvođači automobila, uključujući Mercedes Benz, Audi, General Motors i Jaguar Land Rover, navodno su obustavili isporuke robe u Rusiju.

 

Prodavnice koje prodaju iPhone i druge proizvode rekle su ruskim novinarima da ne primaju pošiljke, iako razlog nije odmah jasan.

 

 

Izvor: Klix

Više...

Topliji domovi za 230 porodica širom BiH: Donacije stigle i u Brčko

 

Zahvaljujući velikodušnim donacijama dobrih ljudi koji su se proteklih mjeseci odazvali akciji Udruženja “Pomozi.ba”, nabavljeno je 1.095 metara drva i 182 tone briketa za socijalno ugrožene porodice širom BiH.

 

Saopštili su ovo u Udruženju “Pomozi.ba”, gdje su naveli da je vrijednost ove donacije 208.072 KM.

 

“Tako smo ove zime ugrijali domove 230 porodica slabijeg imovinskog stanja koje svakog dana brinu o tome kako će svojim najbližima osigurati i najosnovnije životne potrepštine”, naveli su u ovom udruženju.

 

Dodali su da su pored porodica u Kantonu Sarajevo toplije kuće dobili i mještani Zvornika, Tuzle, Konjica, Ugljevika, Zenice, Bihaća, Vareša, Kalesije, Prnjavora, Živinica, Cazina, Maglaja, Travnika, Zavidovića, Kaknja, Doboja, Kiseljaka, te Brčkog.

 

“U sklopu ove akcije, posebnu kampanju pokrenuli smo za žene žrtve porodičnog nasilja, koje su jedno vrijeme boravile u sigurnim kućama u BiH, te koje nisu ekonomski osnažene za samostalan život. Donirajući im ogrjev tokom hladnih zimskih dana, olakšali smo im nove životne početke van sigurnih kuća”, navodi se u saopštenju Udruženja “Pomozi.ba”.

 

 

Izvor: Nezavisne

Više...

Poremećaj globalnih lanaca snabdijevanja hranom zbog krize u Ukrajini

 

Ruska invazija na Ukrajinu ugušila je izvoz jednog od najvećih svjetskih dobavljača žita nakon što su luke u zemlji blokirane, a trgovci su obustavili rad, piše Wall Street Journal.

 

Radi se 13 posto globalnog izvoza kukuruza i 12 posto pšenice koja dolazi iz Ukrajine. Prijeteći tim tokovima, Moskva rizikuje da poremeti snabdijevanje Kini, a istovremeno izaziva sukob među kupcima u krhkim bliskoistočnim ekonomijama u vrijeme kada je inflacija cijena hrane već visoka.

 

Rakete i zračni napadi pogodili su gradove širom Ukrajine, uključujući i lučke gradove koji su ključni za poljoprivredni izvoz zemlje. Komercijalni transport u i van zemlje uglavnom je u potpunosti prekinut, javlja Russia Today.

 

Okeansko plovilo koje je unajmio jedan od najvećih svjetskih dobavljača hrane, Cargill Inc., pogođen je projektilom u četvrtak kod obale Ukrajine u Crnom moru. Cargill sa sjedištem u Minnesoti, koji upravlja izvoznim terminalom u Ukrajini, saopćio je da je brod sposoban za plovidbu i da niko nije povrijeđen.

 

Ruski prodori na jugu i istoku pogađaju srce najproduktivnijih ukrajinskih regija za uzgoj pšenice, koje se protežu preko južne polovine zemlje, od Harkova na istočnoj granici s Rusijom do Odese na crnomorskoj obali zemlje.

 

Borbe ne bi trebale imati mnogo uticaja na sadnju ili žetvu usjeva, smatra Mike Lee, vlasnik Green Square Agro Consultinga, kompanije za prognoziranje usjeva koja je specijalizirana za regiju Crnog mora. Pšenica se, na primjer, sadi u septembru i oktobru, a bere u julu i narednim mjesecima.

 

- Šta god da se desi, usijev je već u zemlji - rekao je.

- Ipak, ako situacija na terenu eskalira do mjere da farmeri ne mogu primijeniti pesticide ili gnojiva na svoju pšenicu, što će početi u martu, to bi moglo smanjiti prinos i do trećine, pod pretpostavkom da mogu početi žetvu u julu - rekao je Lee.

 

Dok se veliki dio usjeva izvozi otprilike u vrijeme kada se beru, teret će napuštati Ukrajinu tokom cijele godine, rekao je on. Preko 700.000 metričkih tona pšenice izveze se tokom svakog mjeseca februara, marta i aprila, prema vladinim statistikama. To je znatno ispod 3,64 miliona i 4,5 miliona tona izvezenih u augustu i septembru, ali dovoljno da poremeti lance snabdijevanja usijevima. Oštećena infrastruktura i blokade luka takođe bi mogli uticati na trgovinu tokom cijele godine.

Brodovi u Azovskom moru - produžetku Crnog mora istočno od Krima - su usidreni. Brodovima je zabranjen prolaz kroz uski Kerčki tjesnac u plitko more, a podaci praćenja brodova pokazali su da se desetine brodova, uključujući i brodove za prevoz žitarica, usidrilo u moreuzu.

 

Ruske i ukrajinske luke na Azovskom moru izvoze do 18 miliona tona žitarica svake godine, rekao je Andrej Sizov, generalni direktor SovEcona, ruske istraživačke firme koja se fokusira na crnomorsko žito.

 

Oštećenje lučke infrastrukture ili ruska pomorska blokada također bi ugrozila mnogo veće ukrajinske luke oko Odese i Mikoljeva. Luke oko dva grada pretovare više od 50 miliona metričkih tona žitarica svake godine i ključne su za ukrajinsku poljoprivrednu industriju.

 

Poremećaji u ukrajinskoj trgovini žitom također će biti teški za njene glavne kupce, jer svijet već guta inflaciju cijena hrane.

Peking je Ukrajini dao centralno mjesto svojih napora za diverzifikaciju zaliha žitarica i povećanje sigurnosti hrane. Kineska potražnja za kukuruzom je rekordno visoka nakon što je Peking ohrabrio domaće proizvođače da se uključe u proizvodnju svinja.

 

Ukrajina je izvezla rekordnih 8,2 miliona tona kukuruza u Kinu 2021. godine, što čini skoro 30 posto ukupnog kineskog uvoza kukuruza. Ukrajina je činila čak 86 posto kineskog uvoza kukuruza u 2019. Ukrajina također izvozi ječam i suncokretovo ulje u Kinu.

Do poremećaja u ukrajinskom izvozu kukuruza dolazi u posebno teškom trenutku za kineske proizvođače svinjskog mesa, koji gube novac kako cijene svinjetine padaju.

 

Egipat i Indonezija su najveći kupci ukrajinske pšenice, a obje države čini više od 15 posto ukrajinskog uvoza pšenice, ili više od tri miliona tona, prema podacima Trade Data Monitora. Drugi veliki kupci su Turska i Pakistan, koji su uvezli 1,7 miliona odnosno 1,3 miliona tona pšenice iz Ukrajine 2021. godine.

 

Za Egipat, najvećeg svjetskog uvoznika pšenice, pristup pristupačnoj pšenici je pitanje političke stabilnosti. Porast cijena doveo je do uličnih protesta, uključujući one 2011. tokom Arapskog proljeća, koje je srušilo vladu Hosnija Mubaraka.

 

Za samu Ukrajinu, poljoprivredni sektor je jedna od ključnih svijetlih tačaka njene ekonomije. Žuta boja na zastavi zemlje simbolizira njena polja.

 

Svaki poremećaj u trgovini žitaricama će biti bolan. Sa više od 41 milion hektara poljoprivrednog zemljišta, koji pokriva 70 posto zemlje, poljoprivreda je najveći izvoz Ukrajine i najveći dio njene privrede, čineći 14 posto bruto domaćeg proizvoda u trećem kvartalu prošle godine, prema podacima te zemlje.

 

Prošle godine ukrajinska vlada je promijenila svoje zakone kako bi stotinama hiljada malih i srednjih farmera omogućila kupovinu i prodaju zemlje. To im je omogućilo da pozajmljuju novac na zemljištu koje su imali i ulažu te prihode.

 

Američke i evropske vlade su se već usmjerile na poljoprivredu kao način za razvoj ukrajinske ekonomije. Američka agencija za međunarodni razvoj, na primjer, kaže da je obezbijedila oko 13 miliona dolara od kraja 2019. za podršku donošenju ovih zakona i edukaciju poljoprivrednika kako da iskoriste promjene.

 

 

Izvor: Vijesti.ba / FENA

Više...

Posljedice ruske invazije se osjetile odmah: Spustio se euro, porastao dolar

 

Ruska rublja je pala danas na rekordno nizak nivo, a euro se spustio na višegodišnji minimum prema dolaru i švicarskom franku nakon vijesti o tome da je Rusija pokrenula napad na Ukrajinu.

 

Rublja je potonula za čak 5,77 posto na 86,1198 za dolar. Moskovska berza je suspendovala trgovinske operacije na svim tržištima zbog sunovrata nacionalne valute i cijena akcija, prenosi Telegraf.rs.

 

Euro je oslabio za 0,84 posto na 1,1209 dolara, što je njegova najniža vrijednost od 31. januara.

 

Jedinstvena valuta eurozone je pala prema japanskom jenu za 1,28 posto na jednomesečni minimum od 128,37 jena, i za 0,84 posto prema švicarskom franku na 1,0292 franaka, na najniži nivo od maja 2015, izvještava Reuters.

 

Britanska funta se pokazala relativno otpornijom, skliznuvši za 0,41 procenat na 1,3490 dolara.

 

Indeks američkog dolara, koji mjeri vrijednost dolara u odnosu na šest glavnih konkurenata, porastao je za visokih 0,60 posto, na 96,762 poena, prvi put od 31. januara.

 

Izvor: Telegraf

Više...

Šta Evropljane čeka nakon što je Njemačka obustavila certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2

 

Nakon što je Njemačka odlučila da privremeno obustavi certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2, cijela Evropa strahuje kako će se to odraziti na cijene ovog energenta.

 

Energija je jedno od ključnih političkih pitanja na Starom kontinentu, a njene znatne količine se distribuiraju iz Rusije. Već ove zime su cijene plina bile rekordne, a rusko-ukrajinska kriza je razlog za bojazan od toga da će one biti još više.

 

Cijene su od posljednjeg Božića nešto niže, ali su znatno više u odnosu na 2020. godinu. Međutim, analitičari ne očekuju da će odluka Njemačke o privremenoj obustavi certifikacije Sjevernog toka 2 ove zime dramatično utjecati na cijene plina. Ranije se pretpostavljalo da ovaj plinovod neće biti u funkciji prije druge polovine ove godine.

 

Zamjenik predsjedavajućeg Sigurnosnog vijeća Rusije Dmitri Medvedev je jučer, 22. februara, izjavio da će Evropljani zbog odluke Njemačke uskoro plaćati 2.000 eura po 1.000 kubnih metara plina. Analitičar Tom Marzec-Manser je ukazao da bi to bilo 20 posto više u odnosu na rekordnu cijenu ovog energenta iz decembra 2021.

 

No, Evropa je sada u nešto boljoj situaciji, u odnosu na nekoliko mjeseci ranije, jer je ovaj i prošli mjesec uvezla veće količine ukapljenog zemnog plina (LNG). Na to je ukazao i direktor za energiju, klimu i resurse pri Evroazijskoj grupi Henning Gloystein. Olakšavajuća je okolnost i ta što je zima relativno blaga.

 

LNG iz Sjedinjenih Američkih Država i Katara će pomoći Evropi da prebrodi eventualne dodatne teškoće u distribuciji plina iz Rusije. Međutim, veliki bi problem bio ako bi Rusija u potpunosti obustavila snabdijevanje plinom, a kao reakcija na sankcije Zapada, piše CNN.

 

 

Izvor: Klix

Više...

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com