Island je počeo da izdaje potvrde o vakcinaciji protiv korona virusa da bi se vakcinisanim građanima olakšalo putovanje. Island je prva zemlja koja izdaje „pasoše“ o vakcinaciji, a o tom pitanju članice Evropske unije (EU) ne dijele isti stav.
Oko 4.800 ljudi koji su primili obje doze vakcine protiv koronavirusa, ispunjava uslove za digitalne certifikate Islanda koji je prošle sedmice pokrenuo online servis za to, saopštili su France-Pressu izvori u Ministarstvu zdravlja.

Island je počeo da izdaje potvrde o vakcinaciji protiv korona virusa da bi se vakcinisanim građanima olakšalo putovanje. Island je prva zemlja koja izdaje „pasoše“ o vakcinaciji, a o tom pitanju članice Evropske unije (EU) ne dijele isti stav.

“Cilj je da se olakša kretanje ljudi između zemalja, tako da pojedinci mogu da graničnoj kontroli pokažu potvrdu o vakcinaciji i budu izuzeti od ograničenja“ u zemlji u koju putuju”, navelo je Ministarstvo.

Za državljanje Islanda korist od takve potvrde zasad je samo teoretska jer njena vrijednost još nije međunarodno priznata.

 Uvođenje takvih potvrda o vakcinaciji ili „pasoša“ je predmet rasprava unutar Evropske unije (EU).

Grčka se zalaže za takve potvrde u cilju spašavanja turizma, dok Francuska i Njemačka smatraju da je još rano o tome razgovarati.

Island nije član EU, ali je dio Šengenskog prostora.

Proslavljena jugoslovenska glumica, Rialda Kadrić, poznata po ulozi Marije u filmskom serijalu “Žikina dinastija”, preminula je u 57. godini.

Danas su prvi frižideri koje donira UNICEF za pohranu COVID-19 vakcina u ultrahladnom režimu (do – 80 C) stigli u Bosnu i Hercegovinu. Predstavnica UNICEF-a u BiH, Rownak Khan, formalno je uručila ovu donaciju ministrici civilnih poslova Bosne i Hercegovine Ankici Gudeljević. Prve vakcine građani BiH još uvijek čekaju. Dva frižidera, čiji je kapacitet po 500 l, odnosno 173,550 doza vakcina, biće dalje distribuirana Zavodu za javno zdravstvo FBiH u Mostar i Institutu za javno zdravlje RS, odnosno Banju Luku. Ministrica Gudeljević, ovom prilikom je naglasila da očekuje skoru isporuku vakcina, koje je država BiH platila COVAX-u. Ona je izrazila zahvalnost UNICEF-u na kontinuiranoj pomoći BiH, s posebnim akcentom na posljednju donaciju koja će u ovim trenucim a biti od iznimne pomoći zdravstvenim institucijama u BiH. Pored ove donacije, UNICEF, kao vodeća agencija, sa najdužim iskustvom u nabavci vakcina, opreme za imunizaciju i hladnog lanca, poručio je i dodatnu količinu frizidera za pohranu vakcina u ultrahladnom lancu, koji će biti distribuirani na lokacije dogovorene sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, a u skladu sa potrebama entitetskih zavoda odnosno instituta za javno zdravstvo. Radi se o frižiderima, kapaciteta od 383 l s mogućnošću skladištenja 132,000 doza, koji bi trebali stići u BiH tokom februara. Ovi frižideri prvenstveno su namijenjeni skladištenju vakcina poput Pfizer BioNTech, koje je neophodno pohranjivati na – 70 C. “UNICEF u Bosni i Hercegovini, od početka pandemije COVID-19 radi zajedno sa institucijama Bosne i Hercegovine, kako bismo pomogli vlastima u domenu krizne komunikacije, obezbjedjenja zaštitne opreme, uputstava i opreme za škole, podrške unapređenju mentalnog zdravlja djece i porodica, kao i nabavku zaštitne opreme za socijalne radnike, te interventne nabavke neophodnih sredstava za zaštitu, vakcine i opreme za hladni lanac. Kao odabrani logistički koordinator nabavke vakcina za COVID-19, putem mehanizma COVAX, još jednom napominjemo da su vakcine javno dobro, te da ne smiju biti rezervisane isključivo za bogate države i pojedince. Naš zajednički cilj je zaštititi prvo one najizloženije i najugroženije, a potom i ostatak populacije”, rekla je dr. Rownak Khan, Predstavnica UNICEF-a za Bosnu i Hercegovinu.

Vitamin C prirodni je sastojak određenih namirnica, nekima se dodaje, a može se pronaći i kao suplement, pojašnjavaju stručnjaci iz američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH).

Prema riječima dr. Darrena Mereinissa, ovaj vitamin esencijalan je dio prehrane, pa je važno znati šta će svakodnevna upotreba učiniti vašem zdravlju.

Nedostatak vitamina C može uzrokovati brojne zdravstvene probleme, a među najčešćim simptomima spadaju gubitak težine, umor, upaljene desni koje znaju krvariti, rane kojima treba dugo da zarastu, prehlada za prehladom i sl.

Tu se ubrajaju i učestale infekcije urinarnog trakta.

Može pomoći tijelu da se oporavi

- Vitamin C esencijalna je komponenta vezivnog tkiva i igra važnu ulogu u zarastanju rana - napominje Dr. Mareiniss.

Sadrži antioksidanse

Dr. Mareiniss pojašnjava kako vitamin C djeluje kao antioksidans i može spriječiti oštećenje ćelija i igra preventivnu ulogu kada je u pitanju oksidativni stres.

Može pojačati proizvodnju kolagena

Dr. Mareiniss pojašnjava kako je ovaj vitamin potreban za biosintezu kolagena i zato je glavni sastojak mnogih proizvoda za njegu kože.

Može djelovati kao prevencija od razvoja raka

Prema pisanju NIH, puno je istraživanja dokazalo kako vitamin C može spriječiti razvoj raka, a većina studija pokazuje poveznicu između unosa vitamina C i raka koji nastaje na plućima, dojci, crijevima…

Može poboljšati rad srca

Prema riječima stručnjaka, postoje dokazi kako ovaj vitamin sprečava razvoj kardiovaskularnih bolesti. Studija, koja je uključila više od 85.000 žena u istraživanje, otkrila je kako unos ovog vitamina putem hrane ili suplementa djeluje kao zaštita od koronarnih bolesti srca. Ostale su pokazale kako može umanjiti rizik od infarkta.

Prevenira gubitak vida

NIH također nudi dokaze kako vitamin C može prevenirati, pa čak i liječiti makularnu degeneraciju i mrenu, dva vodeća uzroka gubitka vida kod starijih osoba.

Može prevenirati skorbut

Prema riječima dr. Mareiniss, akutni manjak vitamina C može voditi do skorbuta. Simptomi se mogu javiti mjesec nakon što u organizmu dođe do manjka ovog vitamina. Simptomi uključuju umor i upalu desni. Ipak, stanje se može pogoršati pa će donijeti i depresiju, upale desni i čaj gubitak zuba. Ako se ne liječi, može biti fatalno.

Može pomoći kod prehlade

Smatra se da ovaj vitamin utječe na jačanje imuniteta, ipak stručnjaci ističu da ne mora biti tako efektivan u sprečavanju prehlade kako mislite. Vitamin C može skratiti trajanje bolesti i ublažiti simptome kod opće populacije, pojašnjava NIH.

Može utjecati na pojavu bola u trbuhu

Kako vitamin C nije toksičan, ne može uzrokovati jake negativne posljedice nakon konzumacije, ali može uzrokovati probleme u gastroenterološkom sistemu, poput proljeva, mučnine i grčeva.

Može uzrokovati bubrežni kamenac

Postoje neki dokazi da visok udio vitamina C može pojačati udio kiseline u bubrezima i mokraći što pak može utjecati na razvoj bubrežnih kamenaca.

Može prevenirati nedostatak željeza

Ovaj vitamin pomaže tijelu da što bolje apsorbira željezo, a jedan studija dokazala je da 100 mg ovog vitamina pojačava apsorpciju spomenutog minerala za čak 67 posto.

Kako prepoznati manjak vitamina C?

Sklonost infekcijama, malaksalost, bolest u zglobovima, ali i suha koža tijela, rane koje sporo zarastaju i sl. samo su neki od znakova upozorenja koji nam govore da bismo trebali povećati unos ovog snažnog antioksidansa.

Prvo na šta pomislimo kada je riječ o vitaminu C su dodaci prehrani i konzumacija citrusnog voća, ali dobro je znati da su šipak, kupus, acerola, zeleno lisnato povrće, kivi i jagode, također, izvrsni izvori vitamina C.

Koje još namirnice sadrže vitamin C?

Chilli papričice: Pola šoljice narezanih chilli papričica sadrži 107.8 mg vitamina C, a naučnici sa Univerziteta u Buffalu otkrili su kako su papričice bogate kapsaicinom, spojem koji ih čini ljutim. On pomaže i kod ublažavanja bolova u mišićima i zglobovima.

Crvena paprika: Šoljica narezanih crvenih paprika sadrži skoro tri puta više vitamina C od narandže. Također, ovo povrće bogato je vitaminom A koji je izvrstan za zdravlje očiju.

Zelena paprika: Šoljica zelenih paprika sadrži dnevnu dozu unosa vitamina C, a također su dobar izvor hranjivih vlakana koji pomažu u radu metabolizma i probave.

Kelj: Kelj je bogat vitaminom A te vitaminom K, a sadrži 80 mg vitamina C. Nadalje, čestom konzumacijom kelja unosite u tijelo dovoljnu dnevnu dozu minerala i nezasićenih masnih kiselina.

Brokula: Ovo je voće bogato vitaminom C i vlaknima, a po serviranju sadrži samo 30 kalorija. Neka istraživanja čak pokazuju kako može pomoći u prevenciji više vrsta raka.

Papaja: Papaja je egzotično voće, a brojne studije pokazale su kako čisti sinusne kanale, kožu čini mekšom i sjajnijom te jača kosti. Jedna šoljica sadrži 88 mg vitamina C.

Jagode: Crveno i slatko voće puno je vitamina C te bogato folnom kiselinom, kalijem, željezom i magnezijem, odnosno mineralima koji su dobri za zdravlje srca i krvožilnog sistema. Ako niste znali, jagode pomažu da zubi budu bijeli.

Ananas: Osim što sadrži 78 mg vitamina C, ananas je bogat enzimom bromelainom koji ublažava nadutost te djeluje protivupalno, pa olakšava oporavak mišića nakon tjelesne vježbe.

Počevši od utorka, 26. januara, svi putnici koji žele ući u Sjedinjene Države moraju imati negativni COVID-19 test ili dokumentaciju koja potvrđuje oporavak od COVID-19, objavila je Ambasada SAD u BiH.

Kako se dodaje, sva dokumentacija ne smije biti starija od tri dana od datuma polaska leta za SAD.

Sigurno znate nekog ko jede šta poželi i ima lijepu liniju, ali i nekog ko kaže da “dobija kilograme i od zraka”. Na sagorijevanje kalorija tokom dana utiče metabolizam, pa će tako oni sa viškom kilograma često reći da je njihov metabolizam spor i zato dobijaju kilograme, piše Washington Post. Ali kad ljudi govore o brzom ili sporom metabolizmu, zapravo govore o tome koliko kalorija njihovo tijelo sagorijeva tokom dana. Smatraju da neko sa sporim metabolizmom jednostavno neće potrošiti jednaku količinu energije za obavljanje istog zadatka kao neko sa brzim metabolizmom. Da li se brzina metabolizma zaista toliko razlikuje među ljudima? Ovo pitanje je komplikovanije nego što se čini jer bez obzira na trenutnu brzinu metabolizma, postoje stvari koje tu brzinu mogu da promjene. Energetske potrebe tijela Metabolizam je biološki pojam koji se odnosi na sve hemijske reakcije potrebne za održavanje života u organizmu. Vaš metabolizam ima tri osnovna zadatka, a to je pretvaranje hrane u energiju, razgradnja hrane na proteine, lipide, nukleinsku kiselinu i nešto ugljenih hidrata i uklanjanje otpada. Ako vas brine brzina metabolizma, vjerovatno ste usredsređeni na to koliko energije dobijate iz hrane koju jedete i koliko je vaše tijelo koristi. Energetska vrijednost hrane meri se kalorijama. Kalorijske potrebe možete podijeliti u dvije kategorije. Bazalni metabolizam je minimalna količina kalorija potrebna za osnovne funkcije u stanju mirovanja. Potrošnja energije u stanju mirovanja je količina kalorija koje vaše tijelo koristi dok se odmara ili spava, a to je oko 60 do 65 posto ukupne dnevne potrošnje energije. Dakle, to ne uključuje kalorije potrebne za kretanje ili neke aktivnosti na koje otpada 25 do 30 posto ukupne potrošnje, razmišljanje, pa čak i probavljanje hrane koje oduzima dodatnih pet do 10 posto potrošnje. Konkretan broj Procjena stručnjaka je da se dnevni unos kalorija za odraslu ženu od 60 kilograma kreće od 1.600 do 2.400 kalorija na dan. Za muškarca od 70 kilograma dnevne potrebe za kalorijama mogu se kretati od oko 2.000 do 3.000 kalorija. To je oko 26 kalorija na pola kilograma tjelesne težine. S druge strane, mala djeca sagorevaju oko 100 kalorija po kilogramu težine dnevno i taj se iznos kontinuirano smanjuje kako dijete odrasta. Dakle, mala djeca ima najbrži metabolizam, ali pojačana potreba za kalorijama je potrebna za rast. Dakle, ako dvije žene iste težine mogu imati različite potrebe za kalorijama koje variraju i do 30 posto, znači li to da žena čije tijelo troši više kalorija ima brži metabolizam od žene čije tijelo koristi manje kalorija? Ne uvijek. Jedna žena bi mogla provesti većinu dana u tjelesnoj aktivnosti i tako joj treba više energije za šetnju do posla ili neki oblik vježbanja nakon posla. Ako želite utvrditi specifične potrebe tijela za kalorijama, postoji mnogo načina za procjenu ukupne potrošnje energije i bazalnog metabolizma. Jedna od uobičajenih i jednostavnih metoda je upotreba prediktivnih formula poput Miflin-St. Džor ili jednačine Haris-Benedikt koje se zasnivaju na godinama starosti, visini, težini i polu, da bi se utvrdilo koliko energije vašem tijelu treba samo da bi bilo živo. Da biste izračunali ukupnu potrošnju energije, takođe morate dodati faktor aktivnosti. Indirektna kalorimetrija je još jedan način procjene brzine metabolizma. Potrošnja energije izračunava se mjerenjem količine korišćenog kisika i ugljen-dioksida koje tijelo oslobađa. Vaše tijelo se oslanja na kisik za obavljanje svih svojih poslova metabolizma. Faktori brzine metabolizma Potrebe za metabolizmom i kalorijama razlikuju se među ljudima u zavisnosti od faktora kao što su genetika, pol, dob, sastav tijela i nivo fizičke aktivnosti, a na njega može da utiče i zdravstveno stanje. Štitasta žljezda je, na primer, regulator metabolizma. Smještena je na prednjem dijelu vrata odmah ispod Adamove jabučice. Što više tiroksina proizvede, to će biti veći bazalni metabolizam. Na njega utiče i to imate li temperaturu, pa tako svaki porast temperature nosi povećanje bazalnog metabolizma. Poremećaj u radu mišića, depresija, dijabetes, atrofija, dugotrajno gladovanje ili nizak nivo kisika u tijelu između ostalog također će uticati na bazalni metabolizam. Drugi važan faktor je tjelesna građa. Žena sa prekomjernom tjelesnom težinom ima oko 40 posto tjelesne masti i 35 kilograma mišićne mase, pa će sagorjeti manje kalorija dok se odmara od žene sa 30 posto tjelesne masti i 50 kilograma mišićne mase. Mišićno tkivo je metabolički aktivnije od masnog tkiva u tijelu. To je takođe razlog zašto se stopa bazalnog metabolizma smanjuje sa godinama. Kako ljudi stare, obično gube mišićnu masu i dobijaju masno tkivo. Procjene su da se bazalni metabolizam usporava od jedan do dva posto na deset godina života. Ako zista želite da pokrenete metabolizam, najlakši način je da povećate mišićnu masu i nivo fizičke aktivnosti. Povećavanjem mišićne mase povećavate kalorijske potrebe za njihovo održavanje. Umjesto da se žalite na spor metabolizam, možete da ga podstaknete i ubrzate.