Kantonalni sud u Bihaću je u cijelosti potvrdio sve tačke optužnice koju je Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona podiglo protiv načelnika Velike Kladuše Fikreta Abdića, koji se tereti za više produženih krivičnih djela, među kojima i zloupotrebu položaja.

Već četiri godine, ističu oni, sin nije bio u Hlebinama, a kako su i unuci počeli izbjegavati kontakte s njima, odlučili su staru narodnu poštapalicu "odreći ću te se preko novina" pretvoriti u djelo.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Valentin Inzko danas je u Sarajevu primio delegaciju „Asocijacije kompozitora – muzičkih stvaralaca“ (AMUS), koju su predvodili Edin Dervišhalidović (Dino Merlin), Davor Sučić (Sejo Sekson) i Lejla Trnčić, direktorica Stručne službe AMUS-a.

Vlasti u Brčkom imaju priliku da 24. marta pokažu da budućnost Distrikta stavljaju iznad svojih pojedinačnih interesa usvajanjem efikasnog Zakona o sprečavanju sukoba interesa koji je usklađen sa EU, izjavio je danas supervizor Michael Scanlan.

Evropske agencije za lijekove (EMA) su objavili da je vakcina protiv koronavirusa kompanije AstraZeneca i Univerziteta Oxford sigurna i učinkovita.

Stanje s pandemijom koronavirusa na području jugoistočne i srednje Evrope posebno je zabrinjavajuće za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO).

Na konferenciji za novinare rečeno je da ih posebno brine situacija na Balkanu i u Centralnoj Evropi.

Kako su istakli, danas je situacija najgora u oblastima koje su u prvih šest mjeseci prošle godine uspješno kontrolisale bolest.

- Posebno smo zabrinuti zbog epidemiološke situacije na Balkanu, kao i u mnogim drugim zemljama Centralne Evrope - rekla je portparolka WHO-a Ketrin Smolvud (Catherine Smallvood).

U ovim oblastima, broj umrlih i hospitalizacija osoba koje su oboljele od koronavirusa je "među najvećim na svijetu", rečeno je.

WHO je također naveo da su baltičke države sada svrstane u područja sa "lošim imidžom".

Izvor: Dnevni Avaz

Javno poduzeće „Putevi Brčko“ bi kroz nekoliko mjeseci u svoje poslovanje trebalo uvesti novi način naplate dnevnih karata prema kojemu bi troškovi naplate neplaćenih parking karata, za građane koji dugovanja ne podimire na vrijeme, trebali biti značajno niži nego što je to sada slučaj.

Direktor ovog poduzeća Vlado Jevtić, kaže da su ugovori s odvjetnicima, koji će raditi na poslovima naplate dnevnih parking karata, već potpisani i da je gotovo sve spremno za početak realizacije ovakvog načina naplate.

„S obzirom na to da smo bili u situaciji da zbog dnevne parking karte koja košta 14 KM, odnosno sedam ako se plati u roku od osam dana, da se korisnici koji nisu redovno uplatili opterete s iznosima od 200 do 300 KM, odlučili smo uvesti novi način naplate, i već smo zaposlili dva pravnika koji će raditi na tim poslovima“, rekao je Jevtić.

Angažirani pravnici će raditi na poslovima naplate parking karti, prije svega u Brčko distriktu, a u drugoj fazi i s osobama iz drugih sredina, koji nisu izvršili obvezu plaćanja dobivene dnevne parking karte. Jevtić je pojasnio kako bi prema ovome, umjesto dosadašnjih 200 do 300 KM, troškovi naplate parking kartata iznosili između 60 i 70 KM, što bi za korisnike parking prostora značilo značajno manje troškove.

Pojasnio je kako se novi način naplate ne odnosi na slučajeve koji su već u postupku, te da za njih vrijedi dosadašnji način naplate dnevnih karti. U JP „Putevi Brčko“, redovno se vrše analize osoba koji ne plaćaju dnevne karte, a prema statistici, njih 60 posto, protiv kojih je pokrenut sudski postupak, je nastanjeno na području Distrikta, dok preostali dolaze iz drugih gradova u BiH i inozemstva.

Izvor: Radio Brčko

Dok se Bosna i Hercegovina mukotrpno bori da uđe u NATO uz sve opstrukcije Milorada Dodika, Srbije i Ruske Federacije, ali i Dragana Čovića, dok NATO pruža neviđenu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH kao i njenom ulasku u Alijansu ...

... u vrijeme dok organiziraju višednevnu posjetu direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Bruxellelsu u cilju zajedničke borbe u oblaszi sigurnosti, i protiv obavještajno-subverzivnih aktivnosti Ruske Federacije i Srbije, u Bosni i Hercegovini se otvara istraga protiv NATO komandanata zbog akcije najjačih država svijeta kojom su zaustavljene srpske snage i kojom je zaustavljen genocid u BiH.

Nakon serije “optužnica” protiv generala Armije Republike BiH za ratne zločine (koje jedna za drugom padaju sudskim odlukama), “optužnica” protiv visokih dužnosnika u BiH svih nivoa vlasti koji nisu po mjeri Milorada Dodika, ali i Dragana Čovića (koje, također, padaju), tužitelji su otišli u do sada nezamisliv poduhvat, po svemu sudeći instruiran iz Srbije koja ono što nije uspjela pred međunarodnim sudovima pokušava u BiH: optužiti komandante NATO-a koji su učestovali u interveniciji Alijanse u Bosni i Hercegovini.

Da se pravosudna vlast u BiH, na čelu s Tužilaštvom BiH, ne ustručava zarad političkih ciljeva krivično goniti i NATO potvrdila je tužiteljica Slobodanka Lukic izjavljujući da “tužilaštvo istražuje ratni zločin protiv civila koji su počinili NATO pripadnici u avgustu i septembru 1995”, slavobitno najavljujući: “Donijeli smo naredbu o sprovođenju istrage protiv NN izvršioca ili više njih, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Tokom istrage će biti saslušan veći broj svjedoka i oštećenih, biće pribavljena dokumentacija o pričinjenoj materijalnoj šteti na objektima, kao i medicinska dokumentacija o smrtno stradalim i povrijeđenim licima tokom bombardovanja”.

Prema navodima iz istrage, NATO dužnosnici se terete za preko 100 ubijenih civila, te da je NATO bombardovao položaje Vojske Republike Srpske sa ukupno 1.026 bombi, od čega 708 vođenih, a ukupna težina bačenog eksploziva iznosila je oko 10.000. Istragom će se utvrditi postšteta na umrlost srpske populacije nastala djelovanjem uranijuma. Prema pisanju medija u Republici Srpskoj “predmet je prošao i kroz ruke tužioca Tužilaštva BiH”?! Kojeg, glavnog ili “sporednog”?!

Ko zaista stoji iza istrage i ko je itekako zainteresiran za nju potvrđuje ruski Sputnik, koji na Zapadnom Balkanu djeluje iz Srbije objavljujući na srpskom jeziku, naslovima “Dokaza sigurno ima”, “Novi boj u Doboju: Srpska protiv NATO vojnika koji su ubijali civile i trovali zemlju”, “Hoće li NATO posle istrage koju je pokrenu tužilaštvo završiti na optuženičkoj klupi,” i serijom tekstova kojima podržava rad tužilaštava u BiH. O radu ruskog Sputnika u Srbiji u svojim zadnjim izvještajima decidni su i NATO i Evropska unija koji navode da je Srbija platforma za djelovanje ruskih subverzivih akcija prema Balkanu.

Podsjetimo da je Savezna Republika Jugoslavija (Sbija i Crna Gora) 1999. godine tužila članice NATO-a pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu nadležnim za rješavanje sporova između država. Međunarodni sud pravde, kao najveća pravna instanca Ujedinjenih nacija je u junu 1999. odbio zahtjev SRJ-Srbije i CG da naloži momentalno obustavljanje vazdušnih udara protiv SRJ i – udari na srpske snage na Kosovu su bili nastavljeni.

Pet godina kasnije, 2004, Međunarodni sud pravde u Haagu oglasio se nenadležnim za tužbu koju je SR Jugoslavija podnijela protiv osam zemalja NATO zbog genocida i nelegalne upotrebe sile tokom bombardovanja 1999. godine. U jednoglasnoj odluci 15 sudija zaključeno je da SRJ u trenutku podnošenja tužbe nije bila članica UN-a, Konvencije o genocidu, niti Statuta Međunarodnog suda pravde, što su nužni uslovi za nadležnost suda.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) 2000. također je istražio navode o odgovornosti NATO komandanata za bombardovanje i to na osnovu prijava (i obimnog pratećeg materijala) koji su u Haag dostavljali Savezna Republika Jugoslavija i Ruska parlamentarna komisija. Tužilaštvo Haškog tribunala objavilo je kompletan izveštaj “o slučaju NATO i odluka da se ne pokreće istraga zasniva se isključivo na činjenicama i zakonu, a ne na bilo kakvim političkim motivima”, bili su više no jasni iz Haškog tužilaštva te 2000. godine.

Haško tužilaštvo je odbilo optužbe da je akcija NATO-a bila nezakonita po međunarodnom pravu. Ispitujući ekološke posljedice bombardovanja, Tužilastvo je navelo da se šteta ne može “smjestiti u međunarodno pravo”, a za korištenje municije sa osiromašenim uranom da nema međunarodnog ugovora koji zabranjuje njenu upotrebi, kao i da za korištenje tzv. kasetnih bombi nema zakona koji ih zabranjuje.

Jedan od najvažnijih zaključaka Tužilaštva svakako je da su razmatrajući pravna pitanja vezana za izbor meta, zaključili da su “mjere predostrožnosti pri izboru meta adekvatno funkcionirale u veoma visokom procentu slučajeva”. Uz to, Tužilaštvo je zaključilo da “nema ni zakonskih ni činjeničnih osnova za pokretanje istrage da li je u nekim incidentima prekršeno međunarodno humanitarno pravo.”

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije je tada reagiralo zbog odbijanja istrage protiv komandanata NATO-a, tvrdeći: “Ovo nije prvi puta da Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju zatvara oči pred narušavanjima normi međunarodnog humanitarnog prava od strane drugih učesnika u konfliktu i tako demonstrira svoju političku pristrasnost.”

Srbija je 2018. godine jednoglasno podržala formiranje državne komisije za istragu posljedica NATO bombardovanja. Interesantno je da otvaranje ove istrage protiv NATO komandanata dolazi istovremeno sa prvim “privatnim” tužbama oficira i vojnika SRJ-Srbije koje su pokrenuli na sudovima u Srbiji tražeći da se utvrdi šteta i okolnosti pod kojima su navedeni pripadnice vojske navodno pretrpjeli oštećenja od osiromašenog uranijuma. Pored toga, srbijanski advokati u saradnji sa italijanskim advokatima podnijelo su tada pet tužbi u ime “oboljelih od kancera” prema NATO-u.

Naravno i ovo akciju su zdušno podržali ruski mediji u Srbiji.

Očigledno je da Rusija, zajedno sa Srbijom, (nastavlja) pokreće kampanju progona komandanata NATO-a, ovaj put u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući prvenstveno pravosudnoj platformi srpsko-hrtvaske politike u BiH koja je idealan poligon da se danas politizira (po ko zna koji put) akcija NATO- a na prostoru bivše Jugoslavije. A sve u sklopu diskreditiranja NATO i EU i blokiranja BiH na putu evro-atlanskih integracija.

Ukoliko su tužilaštva u BiH krenula i na NATO, i odlučila se na “obračun” s najjačom vojnom alijansom na svijetu zarad rusko-srpskih interesa, šta se tek može dalje očekivati, pogotovo protiv onih koji su glavni promotori, zagovarači i pokretači ulaska BiH u NATO i EU. Sada je sasvim jasno da optužnice protiv direktora OSA-e, ministara sigurnosti, kao i pozivi ministru odbrane na davanje izjave zbog “pozdrava domovini” govore više nego bilo koje analize i izvještaji, a da ruski pomagači u BiH ne prezaju da sprovode istrage protiv NATO-ovih komandanata. Dok ta ista tužilaštva nemaju nijedne istrage zbog opsade Sarajeva, Goražda, Bihaća, ni nakon, evo, skoro 30 godina od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Piše: Dženana Karup Druško za Vijesti.ba

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini objelodanila je online izložbu "25 za 25" na web-stranici www.25za25.ba, o 25 mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine rođenih 1995., u godini potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji je donio mir nakon rata u BiH.

"Danas s ponosom predstavljamo online izložbu koja pruža priliku ovim mladim ljudima da s publikom podijele viziju, nade, očekivanja i izazove, ne samo za sebe već i za svoju zemlju. Ovi mladi ljudi spremni su da preuzmu vodeće uloge u javnom i privatnom sektoru, oblikujući budućnost Bosne i Hercegovine, istovremeno predstavljajući i simbol predanosti njihove zemlje globalnoj zajednici. Njihov glas je stoga snažan pokazatelj trenutnih društveno-političkih i ekonomskih prilika u Bosni i Hercegovini i vrijedan putokaz za promjene koje bi država mogla doživjeti u narednim godinama. Zadovoljstvo nam je predstaviti vam „25 za 25“ koji su sudjelovali u projektu. Ovi mladi ljudi mali su dio čitave generacije koja je stasala od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma", saopćila je Ambasada.

Izložba je dio istoimenog projekta, a pokrenuta je kad su prošle godine, povodom 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma i kontinuiranog partnerstva Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine, dvije američke fotografkinje, Caroline M. Wisler i Cat Norman Tahirović, koje su odlučile Bosnu i Hercegovinu učiniti svojim domom, surađivale u projektu "25 za 25" te fotografijama i opisima nastojale predstaviti autentične prikaze mladih građana Bosne i Hercegovine.

Izvor: Radio Sarajevo

Vlada Federacije BiH jutros je odbila prijedlog Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH o uvođenju restriktivnijih mjera, saznaje Klix.ba.

Federalni krizni štab je na jučerašnjoj sjednici donio prijedloge da se uslijed pogoršane epidemiološke situacije, između ostalog, zabrani rad ugostiteljskim objektima u unutrašnjosti prostora, a dozvoli usluživanje gostiju samo u baštama i na terasama odnosno na otvorenom.

Također je odbijeno da se skrati radno vrijeme tržnih centara.

Među prijedlozima je bilo i produženje policijskog sata, odnosno da policijski sat umjesto od 23:00 počinje nekoliko sati ranije kako bi se dodatno ograničilo kretanje stanovništva.

Vlada FBiH je primila k znanju informaciju Kriznog štaba, ali odbila donijeti restriktivnije mjere te odlučila produžiti trenutne mjere i u narednih 14 dana.

Kako nezvanično saznajemo Ministarstvo zdravstva je prema Federalnoj upravi civilne zaštite ponovo uputila zahtjeve za uvođenje obaveznog PCR testa za sve strane državljane, te uvođenje stanja prirodne nesreće.