Siniša Milić o entitetskom državljanstvu u Distriktu ^Istaknuto

Naravno, pod uslovom da javna polemika nije sama sebi cilj.

Posmatrajući javni istup uvaženog poslanika Enesa Pašalića o pitanju entitetskog državljanstva u Brčko distriktu, upravo u tom, pozitivnom svjetlu, a u namjeri da se u jednoj demokratskoj razmjeni mišljenja problem rasvijetli sa više strana, uvažavajući pri tome pravnu maksimu audiatur et altera pars (da se čuje i drugačije mišljenje), potrebno je ukazati na (samo) nekoliko, važnih činjenica.

Kao prvo, pitanje upisa podatka o entitetskom državljanstvu u ličnu kartu građana sa prebivalištem u distriktu Brčko, nikako ne smije poprimiti funkciju nekakvog vremepolova, kroz koji ćemo se iznova vraćati u prošlost, i postavljati pitanja na koja je odgovor već dat u Dejtonskom sporazumu,a kasnije i u Konačnoj arbitražnoj odluci. Dovoljan je samo jedan pogled u retrovizor pa da se prisjetimo da je Dejtonski sporazum, kao i sam Aneks 4 sporazuma, tj.Ustav BiH, utvrdio da se BiH sastoji od dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske (član 1.3, Sastav BiH). Veoma je bitno da je Konačna arbitražna odluka, koja je donesena kasnije, jasno i nedvosmisleno potvrdila dvoentitetku strukturu BiH. Tako u paragrafu 58. i 59. Obrazloženja Konačne arbitražne odluke za Brčko, stoji:

„ZAKONITOST PLANA O DISTRIKTU

58. Tribunal smatra da su svi aspekti ovog plana u skladu sa Ustavom BiH iz Dejtona i ne narušavaju njegovu primjenu.

59. Plan o Distriktu je u skladu sa ustavnim zahtjevom da se BiH sastoji od dva i ne više od dva entiteta. Vidi Ustav, član 1 (3). Pošto će sva teritorija u okviru BiH i dalje pripadati jednom od entiteta, ili pak i jednom i drugom entitetu (princip kondominijuma), BiH će i dalje imati samo dva entiteta".

Tako, dakle, kaže Konačna arbitražna odluka za Brčko. Ni teorijski, a ni praktično Distrikt nije ustavni entitet, a ni nešto eksteritorijalno. BiH se, kako poslije Dejtona, tako i nakon Arbitraže, sastoji (samo i isključivo) od dva entiteta,a sva teritorija u BiH pripada jednom ili drugom entitetu, ili pak i jednom i drugom (distrikt Brčko).

Istina, Brčko distrikt ima ista ona ovlašćenja koja su na njega delegirali Federacija i Republika Srpska, u skladu sa Arbitražnom odlukom. Ipak, to još ni izbliza nije dovoljan argument da bi se distrikt proglasio trećim entitetom i time, vještački, stvorio pravni osnov za separatno uređenje pitanja državljanstva. Pored teritorije, koja u smislu Arbitražne odluke, pripada isključivo entitetima (paragraf 59), za takav pravni kvalitet, Brčko distriktu nedostaje i tzv.pravo participacije u vršenju vlasti na saveznom nivou, tj.nivou BiH.

Ta participacija, poznata i kao „federalna participacija", je prerogativ isključivo vezan za Federaciju BiH i za Republiku Srpsku i kao takav predviđen je u Ustavu BiH, kao što to ustavna teorija nalaže i definiše. Prema principu participacije, entiteti i samo entiteti učestvuju u vršenju nadležnosti sa nivoa institucija BiH, tako što njihovi predstavnici ulaze u sastav tih institucija ili te nadležnosti vrše preko svojih organa. Brčko distrikt, na osnovu vlastitog Statuta i Zakona o Savjetu ministara BiH, ima posmatračku stolicu u Savjetu ministara, i to u formi Kancelarije koordinatora u Sarajevu.

Dvoentotetsko uređenje BiH, zajedno sa federalnom participacijom, realizuje se, u našoj političkoj realnosti, upravo preko izbornog zakonodavstva BiH, i to na način da se distrikt uključuje u izborne jedinice entiteta, a građani distrikta pravo učešća na takvim izborima stiču u zavisnosti od toga koje entitetsko državljanstvo posjeduju. U proročanstva se vjeruje ili ne vjeruje, dok su Dejtonski sporazum, i Arbitražna odluka, konkretni dokumenti koje valja primjeniti, u njihovom izvornom obliku,bez obzira na subjektivni odnos prema njima.

Dualno državljanstvo, kao takvo, nije nikakva dejtonska novotarija. Entitetsko državljanstvo predviđeno je (opet) Ustavom BiH, u čijem članu 1.7. piše: „Postoji državljanastvo BiH, koji reguliše Parlamentarna skupština BiH i državljanstvo svakog od entiteta, koje regulišu entiteti pod uslovom da:

a) Svi državljani entiteta su samim tim i državljani BiH....."

Dakle,Brčaci, potpadaju pod ovaj pravni režim samim tim što su državljani BiH.

Dualno državljanstvo je postojalo i ranije na ovim prostorima. Tako je u Zakonu o jugoslovenskom državljanstvu, čija je kodifikacija započela još 1946.godine, utvrđeno da, osim jedinstvenog jugoslovenskog federalnog državljanstva, postoji i , republičko državljanstvo, s tim što niko nije mogao biti državljanin jedne od republika a da istovremeno nije državljanin SFRJ.

Dakle, pravna konstrukcija na osnovu koje se realizuje izborno pravo građana distrikta Brčko, u potpunosti je u skladu sa Ustavom BiH i Arbitražnom odlukom,a postupanje nadležnih organa u Brčkom u vezi sa izdavanjem lične karte, zasnovano je na propisima BiH, što je potvrdio i nedavni nadzor nad zakonitošću rada nadležnog Odjeljenja Vlade distrikta, koji je provelo Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija u Savjetu ministara BiH.

Međutim, ukoliko bi u perspektivi došlo do promjene Zakona koji predviđa upis podataka o entitetskom državljanstvu u ličnu kartu građana Brčkog, nadležni organ u Brčkom postupio bi u skladu sa novim zakonskim rješenjem.

Da li prema važećem rješenju, koje predviđa obavezu upisa podatka o entitetskom državljanstvu u ličnu kartu, postoji animozitet ili ne, da li je, pak, riječ o većinskom ili raspoloženju manjeg broja građana, sasvim je drugo pitanje koje je irelevantno sa stanovišta primjene prava i zakonitog rada nadležnog Odjeljenja. Međutim,takvo raspoloženje moglo bi poslužiti kao razlog za političku javnost da inicira zakonodavca na nivou Parlamentarne skupštine BiH kako bi eventualno pristupio izmjenama zakona, naravno pod uslovom da postoji kvalifikovana politička volja za takve promjene.

Dakle, pitanje upisa podatka o entitetkom državljanstvu u ličnu kartu građana sa prebivalištem u distriktu Brčko, nikako ne treba poistovjećivati sa obavezom sticanja entitetskog državljanstva. Dok je ovo prvo uređeno zakonom na nivou Parlamentarne skupštine BiH, koji se (i) može mijenjati u predviđenoj proceduri, pitanja pravne prirode entiteta, kao i pravna osnova za uređenje entitetskog državljanstva u BiH, pa tako i u Brčkom, regulisana su Dejtonskim sporazumom i Konačnom arbitražnom odlukom. Da se ne lažemo, te stvari su u aprehenziji distrikta Brčko i lokalne politike taman koliko i Mars, ili neko drugo nebesko tijelo.

Siniša Milić, član GO i OO SNSD