Menu

01BF1A29 A937 45A6 AA9B 7665236CB7EA

1984. je pao snijeg i skupio se čitav svijet Istaknuto

 

Na današnji dan, 8. februara 1984. godine, jedna od najboljih jugoslovenskih klizačica Sanda Dubravčić upalila je olimpijski plamen na stadionu „Koševo“ u Sarajevu i tako označila početak najvećeg sportskog događaja ikada održanog na prostorima bivše Jugoslavije.

Organizaciju Zimskih olimpijskih igara Sarajevo je šest godina ranije dobilo u konkurenciji Geteborga (Švedska) i Sapora (Japan), gradova iz dvije zemlje koje su, i tada kao i danas, sinonim za ekonomičnost, tačnost, pouzdanost i savršenu organizaciju.

Iz današnje perspektive, zaista, ispresivno zvuči da je Međunarodni olimpijski komitet ukazao povjerenje Sarajevu i bio siguran da održavanje Olimpijskih igara neće biti dovedeno u pitanje.

Sarajevo organizaciju Olimpijskih igara nije dobilo ni na simpatije, ni egzotiku, ni multikulturu. Ponuđen je koncept koji do tada, a ni poslije toga, niko nije nudio - da se na poluprečniku od 24 kilometra realizuju sve sportske discipline i Igre u cjelini.

Takmičenja su održana u alpskom skijanju (Bjelašnica i Jahorina), bobu i sankanju (Trebević), hokeju i umjetničkom klizanju (Zetra i Skenderija), biatlonu, nordijskom skijanju i ski-skokovima (Igman).

Na Igrama je učestvovalo 1.272 sportista iz 49 zemalja. Najuspješniji su bili sportisti DR Njemačke sa 24 medalje, od čega devet zlatnih, Sovjetski Savez imao je 25, ali samo šest zlatnih, Finska 13 (četiri zlata), Švedska i SAD po osam (također po četiri zlata),...

Jugoslovenski zimski sport baš te godine i na toj olimpijadi doživio je svoj najveći procvat. Legendarni skijaš Jure Franko nekadašnju državu doveo je do transa kada je osvojio prvu medalju na ZOI u historiji Jugoslavije. Bio je srebreni u veleslalomu i sasvim sigurno najpopularnija ličnost u zemlji tih dana.

Zimske olimpijske igre u Sarajevu bile su prve u mandatu Huana Antonia Samarana (Juan Antonio Samaranch) i tu je nastala neraskidiva veza jednog čovjeka i jednog grada.

Da je istinski prijatelj Sarajeva, Samaran je dokazao više puta. Posjetio je opkoljeni grad, sa suzama u očima gledao zapaljenu Zetru i tada obećao da će je Međunarodni olimpijski komitet obnoviti čim to vrijeme dozvoli. Obećanje je, naravno, ispunio.

Svoj 37. rođendan ove godine proslavlja i Vučko, maskota Olimpijskih igara u Sarajevu, koji je ostao upamćen kao jedan od najsimpatičnijih simbola Olimpijade.

Dizajnirao ga je Slovenac Jože Trobec, a za maskotu su ga odabrali čitaoci tadašnjih jugoslovenskih dnevnih novina u konkurenciji između vjeverice, jagnjeta, divokoze, bodljikavog praseta i grudve snijega.

 

Sarajevo je 1984. godine cijelom svijetu pokazalo da ljudi sa svih krajeva Zemljine kugle mogu živjeti u slozi i prijateljstvu. Nema sumnje da je Sarajevo tih februarskih dana bilo jedan od najekskluzivnijih gradova svijeta, centar zimskih sportova, ali i gostiju iz svjetskog jet-seta.

I stari reče tad – vidiš, sada čitav svijet zna da postoji grad gdje se kafa zakuha i fildžan ostavlja, ako ko naiđe...

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com