Menu

NetzaPet 550x50

SvejeLakokadsiultra 900x70

GIF BANER vodoravni

Adnan Mehonić je genijalac i jedan od najvećih inovatora s potencijalom da transformiše svijet Istaknuto

 

Nadareni mladi ljudi najveće su bogatstvo Bosne i Hercegovine, što potvrđuje i priča Adnana Mehonića, doktoranta na University College London i mladića čiji je posljednji uspjeh imenovanje za jednog od najvećih inovatora na godišnjem popisu "35 inovatora ispod 35 godina".

MIT Technology Review svrstao je Mehonića na listu brilijantnih mladih tehnologa, čiji rad ima potencijal da transformiše svijet.

Tridesetčetverogodišnji Sarajlija se nakon završetka Elektrotehničkog fakulteta u rodnom gradu prijavio na konkurs za stipendiju Britanske vlade za istaknute studente i dobio magisterij na prestižnom University College London, što mu je omogućilo rad s vrhunskim stručnjacima u vrhunskim uslovima. Mehonić je danas uspješan naučni radnik, profesor na University College u Londonu, ali i dobitnik brojnih naučnih priznanja.

Medijska kompanija Univerziteta Massachusetts Institute of Technology (MIT) svake godine objavljuje listu izuzetno talentovanih tehnologa, čiji rad ima potencijal da transformiše svijet. Na njihovim listama su se do sada našli osnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin, osnivač Facebooka Mark Zuckenberg, suosnivač PayPala Max Levchin i brojni drugi, a na njoj se nedavno našao i Mehonić.

"Kvalitet rada naučnih radnika je u konstantnom procesu evaluacije. Ovo priznanje mi je posebno važno i drago uzimajući u obzir komisiju koja je radila odabir liste dobitnika i prethodne dobitnike. Vanjska potvrda je izvor dodatne motivacije za budući rad. Nastojim iskoristiti takve trenutke", kazao je.

Dobitnik brojnih naučnih priznanja pojašnjava koliko su važna priznanja koja nude i priliku za daljnje usavršavanje.

 

"Svako priznanje je značajno i posebno na svoj način - Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu mi je pomogla pri aplikaciji na master studij, Oxford Instruments nagrada za master rad je bila ključna za dobivanje stipendije za PhD studij, nagrada za najbolji PhD rad mi je pomogla da dobijem željenu postdoktorsku poziciju, akademski izuzetno značajno odlikovanje Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije, kada sam izabran za naučnog akademika, pomoglo mi je da osnujem neovisnu istraživačku grupu i dobijem profesorsku poziciju na University College u Londonu, UCL-ovo priznanje za najinovativnijeg akademika u 2015. godini mi je omogućilo zasnivanje kompanije i dobitak investicije. Svako od ovih priznanja je u tom trenutku bilo najvažnije", dodaje.

 

Mehonić je diplomirao na Univerzitetu u Sarajevu, a kako kaže, glavni motiv dolaska u Veliku Britaniju bio je studij iz oblasti nanotehnologije, što u tom trenutku nije bilo dostupno u BiH.

 

"Za svakog akademskog radnika, bez obzira na državu i univerzitet, bitno je da u toku svoje karijere promijeni sredinu i stekne dodatna iskustva i vještine. Evropski univerziteti insistiraju na međunarodnom iskustvu. Recimo, većina profesora na fakultetu gdje danas radim su svoje obrazovanje završili izvan Velike Britanije. Raznolikost je važna komponenta u napretku naučne zajednice", pojašnjava.

 

Dalje ističe da znatan broj naučnih radnika koji žive i rade u BiH ima međunarodnu prepoznatljivost. Međutim, u većini slučajeva teško je doći do velikih rezultata u izolaciji.

 

"Nauka se danas bazira na saradnji i vrlo važna komponenta uspjeha je povezanost sa svjetskom naučnom zajednicom. Odlično je vidjeti organizaciju međunarodnih konferencija u BiH, koje daju priliku za umrežavanje", kazao je.

 

S obzirom na to da je Mehonić postdiplomski studij proveo na Univerzitetu u Londonu, zanimalo nas je postoje li stipendije za bh. studente koji žele studirati u Velikoj Britaniji.

"Velika Britanija je specifična u odnosnu na druge evropske države, gdje je univerzitetska školarina znatno viša te je plaćanje školarine obaveza pojedinca. Ovaj model je sličan školovanju u Sjedinjenim Američkim Državama. Praktično, postoji manji broj vrlo kompetitivnih stipendija. Međutim, moj savjet studentima iz BiH je da ih ovo ne odvrati od apliciranja te da svoje šanse mogu povećati ako apliciraju na više programa i univerziteta", dodao je.

 

Mladim ljuidima iz naše zemlje savjetuje da, kako bi proširili svoje znanje, posegnu izvan granica BiH i smatra da trebaju aplicirati na više programa i univerziteta.

 

"Općenito, ovo je dobar trening za buduće akademske radnike – priroda akademskog posla je da ste uvijek u takmičenju sa svojim kolegama za limitirana sredstva, bilo da se radi o finansiranju PhD programa, naučnog granta ili slično. Također, preporučio bih studentima da iskoriste prilike koje se nude kroz nevladine organizacije u BiH. Član sam jednog takvog udruženja, Asocijacije za napredak nauke i tehnologije, međutim, postoje i druge (recimo BH Futures Foundation) koje nude pomoć i savjet studentima za razvoj njihove buduće karijere", ističe.

 

Tokom razgovora dotakli smo se akademske zajednice u BiH, a prema Mehonićevim riječima, mnogi svršenici Univerziteta u Sarajevu u svijetu su priznati naučni radnici.

 

"Teško je dati korektnu ocjenu, jer sam svoje školovanje u BiH završio prije više od 11 godina. Činjenica je da imamo izuzetno uspješne naučne radnike u svijetu, koji su veći dio svog obrazovanja završili na Univerzitetu u Sarajevu. Međutim, uvijek treba težiti boljem. Kroz moje trenutno iskustvo voditelja jednog master studija na UCL-u uočio sam važnost česte evaluacije nastavnog programa, pogotovo u STEM oblastima, te pažljive analize studentske ocjene kvaliteta studija", kazao je.

 

Također, smatra da bi bilo dobro povećati saradnju između različitih fakulteta unutar UNSA-a, gdje bi studenti imali priliku koristiti opremu, raditi projekte i slušati predmete s bliskih fakulteta i programa.

 

"Danas se sve više brišu granice između tradicionalnih akademskih disciplina i potrebna je veća širina u obrazovanju kako bi se povećala relevantnost za industrijski sektor i stvorila uzajamna dobit prilikom stažiranja studenata u industriji. Za sam naučni rad mislim da je bitno raditi na boljem prepoznavanju pozicija mlađih naučnih radnika na našim univerzitetima. Recimo, pozicija postdoktorskog istraživača je međunarodno prepoznatljiva. Period nakon završetka doktorskog rada je izuzetno bitan za razvoj i afirmaciju naučnog radnika. To bi trebale biti najproduktivnije godine za naučni doprinos. Mislim da možemo raditi više na davanju prilike našim najtalentovanijim mladim naučnim radnicima i omogućiti im nekoliko godina u karijeri, gdje bi se mogli primarno fokusirati na naučni rad uz smanjene obaveze u nastavnom procesu", navodi.

 

Na kraju Mehonić ističe da je obrazovni sistem ključan – integracija znanja i vještina koje se stiču kroz različite nivoe obrazovanja ili načunog rada je vrlo bitna.

 

"Mislim da je ključno zadržati studentski način razmišljanja i tražiti priliku za učenje. Iako sam davno završio svoje formalno obrazovanje, danas imam veću potrebu za učenjem – bilo iz razloga da mogu uspješno raditi supervizije PhD studenata, da mogu nastaviti naučnu produktivnosti, ili zbog, meni najbitnije, intelektualne radoznalosti. Ne postoji recept koji bi garantovao naučni uspjeh, međutim moguće je znatno poboljšati vjerovatnoću.

 

 

 

 

Izvor: Klix

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com