Hadži Alije iz Brčkog je u prvoj polovici 17. stoljeća dao podići ^Istaknuto

Hadži Alija je uvakufio i iznos od 173.600 akči i odredio da se ova novčana suma može davati na kamatu, a da se dućani i skladište za sol daju u zakup.

Iz prihoda od davanja novca na kamatu, kao i iz prihoda od zakupa dućana i skladišta soli, plaćani su službenici zaklade i popravke na objektima koji su joj pripadali.

Kao uzimatelji zajmova pojavljuju se stanovnici kasabe Brčko. Oni su gotovo svi bili muslimani, a bili su većinom pripadnici vojničkog i vjerskog staleža i razni obrtnici.

U nekoliko slučajeva kao uzimateljice zajmova pojavljuju se muslimanke iz Brčkog.

Stanovnici okolnih sela koji su uzimali zajmove od zaklade bili su većinom nemuslimani. Dućane su zakupljivali obrtnici iz kasabe Brčko, ali i obrtnici i trgovci iz Beograda, Rače, Tuzle i Gračanice.

U Brčko su dolazili i trgovci solju iz Oršove u današnjoj Rumunjskoj. Ova obračunska knjiga važan je izvor za gospodarski život kasabe Brčko, kao i za njezinu topografiju u prvoj polovici 17. stoljeća.