SPORNA „SRPSKA KUĆA“ U BRČKOM: Dvostruki aršini i konkretan potez iz Skupštine ^Istaknuto

Posebno se ističe percepcija da većina bošnjačkih predstavnika o ovom pitanju govori vrlo oprezno ili uopće ne reaguje, pravdajući takav pristup „višim interesima“. Ipak, takav pristup kod dijela građana izaziva dodatna pitanja – da li se time zapravo odgađa rješavanje problema.

Za razliku od opreznog političkog pristupa, zastupnik u Skupštini Brčko distrikta BiH Abdulah Iljazović odlučio je konkretno djelovati. On je nadležnim institucijama uputio zvaničan zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora nad objektom „Srpska kuća“, ukazujući na niz potencijalnih nepravilnosti.

U zahtjevu se traži utvrđivanje pravnog osnova korištenja objekta, provjera saglasnosti nadležnih organa, kao i ispitivanje da li se u objektu obavlja djelatnost u skladu sa zakonom. Također se predlaže da se, u slučaju utvrđenih nepravilnosti, poduzmu mjere uključujući zabranu rada ili zatvaranje objekta.

Dodatnu dimenziju cijeloj priči daje pitanje dosljednosti u javnim stavovima. Naime, iako dio javnosti izražava protivljenje nazivu „Srpska kuća“, podsjeća se da je ranije Vlada Republike Srbije donirala sredstva za izgradnju obdaništa u Brčkom, koje je potom dobilo naziv „Beograd“. Upravo to kod građana otvara dilemu – po kojim kriterijima se određuju i odobravaju nazivi javnih objekata, te ko snosi odgovornost za takve odluke.

Pojedini komentari idu i korak dalje, uz konstataciju da je „suludo i pitati“ one koji danas podržavaju jedan model, a ranije su učestvovali ili prešutno prihvatili slične odluke.

Dok se političke i javne rasprave nastavljaju, ostaje da se vidi hoće li nadležne institucije postupiti po podnesenom zahtjevu i ponuditi konkretne odgovore. Cijeli slučaj ponovo otvara šire pitanje transparentnosti, zakonitosti i jednakih kriterija u upravljanju javnom imovinom u Brčko distriktu BiH.