Obilježavanje Međunarodnog dana fizičke aktivnosti u doba pandemije Covid-19 predstavlja idealnu priliku da se ljudi podsjete koliko je fizička aktivnost važna i koliko može doprinijeti zdravijem načinu života, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Svjetska zdravstvena organizacija je 10. maja 2003. godine pokrenula incijativu promovisanja fizičke aktivnosti u svakodnevnom životu (Move for health day). Taj datum je određen za Međunarodni dan fizičke aktivnosti. Fizička aktivnost odnosi se, ne samo na sport i naporno vježbanje, već i na bilo koju vrstu aktivnosti koja uključuje mobilnost, kao što su rekreacija, biciklizam, hodanje i ples.

– Ljudi mogu imati koristi čak i od umjerenih nivoa fizičke aktivnosti koji su dostižni za većinu populacije u skladu sa ličnim sklonostima i životnim okolnostima. Za početak je dovoljno neke ustaljene navike zamijeniti zdravijim, kao što su odlazak na posao bicikom ili pješice, umjesto automobilom, korištenje stepenica umjesto lifta i slično – ističe Berina Jašarević iz Službe za školsku higijenu INZ-a.

Fizička neaktivnost je četvrti vodeći faktor rizika za ranu smrt, odgovorna za 3,2 do 5 miliona smrtnih slučajeva svake godine. Neadekvatna fizička aktivnost jedan je od četiri glavna faktora rizika odgovorna za alarmantan porast većine nezaraznih bolesti poput bolesti srca, karcinoma i dijabetesa koje su danas odgovorne za više od 60 posto smrtnih slučajeva širom svijeta. Veliki udio ove smrti je preuranjen i javlja se tokom najproduktivnijeg životnog perioda.

Globalno se procjenjuje da tjelesna neaktivnost uzrokuje oko 27 posto dijabetesa, 30 posto ishemijske bolesti srca i 21 do 25 posto raka dojke i debelog crijeva. Fizička aktivnost je takođe osnovna u postizanju energetske ravnoteže i kontrole težine.

Nedavne procjene pokazuju da približno trećina (31 posto) svjetske populacije ne poduzima preporučenu količinu fizičke aktivnosti.

– Zašto je neophodno biti fizički aktivniji? Aktivnost pomaže pri smanjenju tjelesne težine, snižava krvni pritisak i poboljšava nivoe triglicerida i holesterola, poboljšava inzulinsku senzitivnost koja doprinosi smanjenju rizika od dijabetesa, poboljšava raspoloženje otpuštajući endorfine – navodi Jašarević.

Fizička aktivnost ima slično dejstvo kao i antidepresivi u liječenju depresije, smanjuje rizik od srčanog udara, moždanog udara i karcinoma, ojačava imuni sistem i sprječava nastanak infekcija, poboljšava funkciju mozga, te doprinosi smanjenju stresa.

Smjernice za tjelesnu aktivnost djece i adolescenata preporučuju sat vremena umjerene do snažne aktivnosti. Preporučuje se postepeno podizanje intenziteta vježbi od umjerenog ka snažnijem. Vježbe visokog intenziteta kao i one koje podstiču jačanje muskulature bi se trebale provoditi najmanje tri puta sedmično.

Odrasle osobe bi se trebale baviti umjerenom fizičkom aktivnošću barem 150-300 minuta sedmično (oko pola sata dnevno), a vježbama visokog intenziteta 75-150 minuta sedmično (oko 15 minuta dnevno).

Odrasli sa lošom pokretljivošću i stariji od 65 godina trebaju obavljati aktivnosti najmanje tri puta sedmično kako bi poboljšali ravnotežu i spriječili padove. Ako odrasli ove dobne skupine ne mogu raditi preporučene količine aktivnosti zbog zdravstvenih stanja trebali bi biti fizički aktivni onoliko koliko to njihove sposobnosti i uslovi dozvoljavaju, kažu iz INZ-a.

Fizička aktivnost doprinosi zdravlju stanovništva smanjenjem prerane smrti, nepotrebnih bolesti i invaliditeta, kontrolom troškova zdravstvene zaštite i održavanjem visokog kvaliteta života od djetinjstva do starosti.

Povećanje tjelesne aktivnosti društveni je, a ne samo pojedinačni problem i zahtjeva populacijski, multisektorski, multidisciplinarni i kulturološki pristup koji uzima u obzir obrazovanje, sport, zdravstvo, urbano planiranje, kulturu, transport, rekreaciju kao i druge faktore životne sredine, prenosi Radio Brčko.

Međutim, važno je krenuti, malim koracima, već danas, za vaše zdravlje, u skladu sa Hipokratovom izrekom – Hodanje je čovjekov najbolji lijek, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Tri dana Handke-ovanja s obje strane Drine. Tri dana slavljenja književnika koji srčano i srdačno negira ne samo genocid u Srebrenici već je suštinski zaluđen miloševićevskom Srbijom. Tri dana se austrijski nobelovac Peter Handke u entitetu Republika Srpska i u Srbiji dočekuje obilježen lovorikama.

Peter Handke je književnik koji je iz njemu poznatih razloga decenijama zaluđen Srbijom, srpskim narodom, historijom, a kroz svoja djela je naglašavao viktimizacijsku ulogu Srbije. Duže od dvije decenije je pisao i aktivno pratio historiju srpskog naroda i srbijanske politike u Srbiji, ali i u Bosni i Hercegovini.

U Slobodanu Miloševiću nije vidio zlo te ga je branio, srpske zločine je nijekao, a onda rado dolazio i obilazio mjesta najmonstruoznijih zločina.

Oni koji su pravdali Nobelovu nagradu ovom piscu prošle godine kao jedan od argumenata su koristili razdvajanje književnog stvaralaštva i moralne dimenzije Handkea.
Pa se izvlači zaključak da možete biti maksimalno nemoralni, glorificirati zločine, ali ako ste dobar pisac neko će vam sve to oprostiti.

A oprostiti ni Nobelovu nagradu niti posipanje soli na bolne rane ne mogu žrtve zločina koje slavi i opravdava Handke. A njega su raširenih ruku sa setom priznanja u petak dočekali u Banjoj Luci.
Čak su mu i spomenik napravili. Cijela parada je krunisana u Višegradu pod palicom Emira Kusturice, i to da simbolika bude veća u gradu u kojem su počinjeni neki od najmonstruoznijih zločina nad Bošnjacima. Upravo tu je Handke dobio kojekakve izrežirane nagrade prije nego se zaputio preko Drine.

I kolike su šanse da je Handke u Republici Srpskoj dočekan uz najviše počasti zbog svoje književnosti, a ne zbog čiste provokacije uzdizanjem čovjeka koji je postao jedan od simbola negiranja i genocida i zločina.

Turneja je nastavljena jučer u Beogradu gdje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić Handkea odlikovao jednim od najvećih državnih priznanja - Karađorđevom zvijezdom prvog stepena.
Nagrada je to Handkeu za cjelokupni tzv. srpski ciklus provučen kroz dvije decenije pisanja i inspiracije Srbijom.

Trodnevna predstava u vidu glorifikacije književnika koji je opčinjen zločinom je prošla, ali ostaje bolna potvrda da negiranje i slavljenje zločina još uvijek živi duboko urezana. A parodija je još veća jer je širom Evrope baš jučer obilježen Dan pobjede nad fašizmom.
I šta danas predstavljaju takve ceremonije kada stihijsko glorificiranje onih koji slave negatore zločina, negatore jedne fašisticke politike još uvijek bivstvuju i dobijaju spomenike.

Handke je u Višegradu boravio nedugo nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu tačnije 1998. godine, a odsjeo je u hotelu Vilina Vlas, zloglasnom mjestu koje je tokom rata u BiH postalo simbol etničkog čišćenja, zlostavljanja i ubistava koja su se dešavala u ovom objektu.

Vilina Vlas je objekat gdje je nakon višednevne torture strijeljano 16 osoba bošnjačke nacionalnosti. Pripadnici srpske paravojne formacije "Osvetnici", kojom je komandovao Milan Lukić, oteli su 1992. godine 16 osoba bošnjačke nacionalnosti koji su iz sela Sjeverin autobusom krenuli na posao u Priboj.

Iako je sama dodjela Nobelove nagrade Handkeu 2019. godine predstavljala ciničnu uvredu za sve žrtve genocida, Handkeovo vraćanje na mjesto zločina 23 godine poslije, predstavlja još jednu bolnu ranu za sve žrtve genocida kako u Srebrenici tako i brojnih zločina koje je počinila Vojska RS-a.

Izvor: Klix

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežno sunčano vrijeme.

Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera.

Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 29°C.

Izvor: Faktor

Danas će u BiH stići 43.290 doza Pfizerovih vakcina putem mehanizama COVAX i EU4HEALTH.

Prema planu koje je objavilo Ministarstvo civilnih poslova BiH za danas je planiran dolazak 32.760 doza BioNTech-Pfizer vakcina iz COVAX programa i 10.530 doza istog proizvođača iz EU4HEALTH programa.

Sljedeće doze COVAX-a dolaze već sutra i prekosutra. U utorak stiže 35.100 doza, a srijedu 32.760. Na taj način će biti realizirana ranija najava o isporuci 100.620 doza vakcina iz COVAX-a.

izvor: Klix