Svim novinarima, urednicima i ostalim medijskim radnicima te udruženjima novinara čestitam 3. maj – Svjetski dan slobode medija.

Ovaj datum je prilika da pošaljemo poruku o važnosti podizanja svijesti o medijskim slobodama i njezinim temeljnim načelima. Radnici u medijima obavljaju izuzetno društveno odgovoran i značajan posao koji nije uvijek dovoljno cijenjen.

Kao gradonačelnik lokalne zajednice koja svoje principe djelovanja temelji na demokratskom društvu želim svim medijskim radnicima što manje pritisaka u radu te više prilike za slobodu izražavanja, istinitih i pravovremenih informacija.

Sve ovo doprinosi i radu Vlade Brčko distrikta BiH, stoga koristim priliku da iskažem zahvalnost svim medijima koji su upravo na ovakav profesionalan način izvještavali i time pomogli naš rad,
naročito tokom protekle godine u kojoj se zajednički borimo sa korona virusom.

                                                                                                                                      GRADONAČELNIK

                                                                                                                                        Esed Kadrić   

"Revija živih slika" predstavlja 19 najpoznatijih umjetnika i umjetničkih djela u figuraciji.

Dragi Brčaci, Bosanci i Hercegovci, ljubitelji pisane riječi, budući pisci!

Tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović vraćao se tog 2. maja 1992. godine u državu sa pregovora u Lisabonu.

Odmah po dolasku na Sarajevski aerodrom zarobila ga je agresorska JNA. Odvezli su ga u kasarnu u Lukavicu odakle su, u jeku najžešćih borbi, uspostavljene veze sa tadašnjom Radiotelevizijom Sarajevo.

U direktnom prijenosu dnevnika tadašnje TV Sarajevo domaća, ali i svjetska javnost je saznala da je Predsjedništvo RBiH napadnuto, da je Komanda JNA u Sarajevu u okruženju, da je predsjednik države u zarobljeništvu, da se grad razara iz svih raspoloživih oružja te da se posredstvom medija pregovara o obustavi vatre i razmjeni.

Javnost je slušala dramatičan dijalog između zarobljenog Izetbegovića i člana državnog Predsjedništva Ejupa Ganića.

Ganić: "Alija, saslušaj jednu stvar... Zašto ti ne dođeš u Predsjedništvo?"

Alija Izetbegović: "Zato što mi ne daju da dođem! Ja sam ovdje prisilno doveden u Lukavicu!"

General Milutin Kukanjac, komandant 2. vojne oblasti JNA, htio je izmjestiti vojnu komandu iz Sarajeva i ubiti Aliju Izetbegovića. Za otmicu predsjednika, tada već nezavisne i međunarodno priznate, Republike Bosne i Hercegovine nikada niko nije odgovarao.

Predsjednik Izetbegović razmijenjen je za Kukanjca sutradan, 3. maja, u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj, danas ulici Hamdije Kreševljakovića. Kada je kolona JNA krenula sa Bistrika, zaustavljena je u Dobrovoljačkoj.

Došlo je do sukoba zbog stvari koje nisu ispoštovali pripadnici JNA zajedno s komandom Druge armijske oblasti, na čelu sa Milutinom Kukanjcem. Kako svjedoče sudionici ovih događaja, bilo je striktno dogovoreno da razmjena može biti izvršena uz lične stvari, bez oružja. No, na pripadnike Teritorijalne odbrane, Zelenih beretki i MUP-a otvorena je vatra.

Uprkos naređenju da se obustavi vatra, koje izdaje general Armije RBiH Jovan Divjak, u okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika agresorske JNA u Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno je 14 osoba.

Američki historičar Robert Donia piše o tome u svojoj knjizi o Sarajevu:

- Planirana razmjena tekla je sporo. Izetbegović i MacKenzie putovali su zajedno u bijelom oklopnom vozilu UN-a do komande JNA, gdje su preuzeli Kukanjca. UN-ovo vozilo je zatim duž Dobrovoljačke ulice povelo kolonu od četrdeset vozila JNA, koja je trebala otići u kasarnu pod kontrolom Srba u Lukavici, sa planom puštanja Izetbegovića u blizini zgrade Predsjedništva. No, Izetbegovićeva garancija sigurnosti se pokazala bezvrijednom. Kada je konvoj stigao u uski dio ulice, trupe ARBiH su otvorile (...). Njihov komandant je na slijedeći način opisao taj napad:

Ganić je tražio da ne otvaramo vatru dok konvoj vozila ne napusti kasarnu. Kako sam ja to vidio, ako bi konvoj bio pušten, oni bi mogli slobodno ubiti predsjednika; stoga smo morali zarobiti Kukanjca i razmijeniti ga za predsjednika. Tako bi bilo sigurnije. Ja sam dao naređenje da se konvoju dozvoli da napusti zgradu komande JNA na Bistriku. Kada su došli na otvoreno, naredio sam ljudima da otvore vatru. Imali smo ih u obruču.

Izetbegović je sa vrha vozila koje ga je odvodilo u sigurnost naredio trupama ARBiH da prestanu pucati na stražnju polovinu konvoja, a general Divjak, koji se vozio sa njim je neprestano izvikivao naredbu da se obustavi napad. Kada je pucnjava prestala, ispostavilo se da je šestero ljudi poginulo u konvoju JNA, uključujući i Bošnjakinju koja je evakuirana zajedno sa trupama iz zgrade komande. Armija Republike BiH je zarobila desetke pripadnika JNA koji su kasnije pušteni u razmjeni zarobljenika. Konvoj je na kraju nastavio kretanje ka zapadu. Predsjednik Predsjedništva RBiH je pušten malo dalje, pred sportskim centrom Skenderija, odakle se vratio u zgradu Predsjedništva nekoliko stotina metara dalje. General Kukanjac je sa konvojem stigao u kasarnu u Lukavici zapadno od grada bez daljih incidenata, ali su tijela vojnika JNA ostala da leže po ulicama Sarajeva zajedno sa nepoznatim brojem civila i boraca ARBiH koji su stradali u borbama.

Propali napad JNA 2. maja i dramatično povlačenje Kukanjca sa pratnjom je bio posljednji čin njegove komande. Savezno jugoslavensko Predsjedništvo je 4. maja naredilo snagama JNA da se povuku iz Bosne i Hercegovine u roku od 15 dana. Četiri dana kasnije isto tijelo je penzioniralo 38 generala JNA i smijenilo Kukanjca sa položaja, efektivno dovršavajući transformaciju JNA iz jugoslavenske vojske u instrument srpskog nacionalizma.

Izvor: Faktor

Prihodi svake druge osobe u svijetu smanjili su se zbog pandemije izazvane koronavirusom, a ljude u siromašnijim zemljama posebno je pogodio gubitak posla ili skraćivanje radnog vremena, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak.

Američka firma za istraživanje javnog mnjenja Gallup, koja je anketirala 300.000 ljudi iz 117 zemalja, otkrila je da je polovica onih koji imaju posao zaradila manje zbog pandemije covida-19. To znači da je pogođeno 1,6 milijardi odraslih ljudi širom svijeta, piše Hina.

“Širom svijeta ti su se postotci kretali od visokih 76 posto na Tajlandu do niskih deset posto u Švicarskoj”, objavio je Gallup u priopćenju.

U Boliviji, Mjanmaru, Keniji, Ugandi, Indoneziji, Hondurasu i Ekvadoru više od 70 posto ispitanih reklo je da su u kuću donijeli manje nego prije globalne zdravstvene krize. U Sjedinjenim Državama ta je brojka iznosila 34 posto.

Kriza covida-19 pogodila je radnike širom svijeta, posebno žene, koje su prekomjerno zastupljene u slabo plaćenim i nesigurnim sektorima poput maloprodaje, turizma i prehrambenih usluga.

Studija međunarodne dobrotvorne organizacije Oxfam u četvrtak je pokazala da je pandemija koštala žene širom svijeta 800 milijardi dolara izgubljenog dohotka.

Gallupova anketa pokazala je da je više od polovice ispitanih reklo da je privremeno prestalo raditi na svom poslu ili u vlastitoj tvrtki – što znači da je pogođeno oko 1,7 milijardi odraslih ljudi širom svijeta.

U 57 zemalja, uključujući Indiju, Zimbabve, Filipine, Keniju, Bangladeš i Salvador, više od 65 posto ispitanika reklo je da su na neko vrijeme prestali raditi.

Zemlje u kojima je najmanje vjerojatno da će ljudi reći da su prestali raditi bile su pretežno razvijene zemlje s visokim dohotkom.

Gotovo svaka deseta osoba, koja je imala posao u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj, rekla je da je privremeno prestala raditi. U SAD-u je ta brojka iznosila 39 posto, pokazalo je istraživanje.

Anketa je također pokazala da je svaka treća anketirana osoba izgubila posao ili privatni biznis zbog pandemije – što je globalno nešto više od milijardu ljudi.

Više od 60 posto ispitanika izgubilo je posao ili privatni biznis u siromašnim zemljama, u usporedbi s 3 posto u Švicarskoj i 13 posto u Sjedinjenim Državama.

Izvor: Radio Sarajevo

Oko pet miliona Amerikanaca nije se pojavilo da primi drugu dozu, nakon što su jednom cijepljeni cjepivom Pfizera ili Moderne, pokazuju podaci koje je objavio New York Times. To je oko osam posto vakcinisanih, prenosi Deutsche Welle.

Razlozi mogu biti razni, počevši od toga da ljudi nisu imali vremena ili nisu dobili slobodno na poslu. No virusologinja Angela Ramusen sa Sveučilišta Saskatchewan u Kanadi u razgovoru za DW nabraja još neke mogućnosti – neki misle da je dovoljna jedna doza, ili ne žele ponavljanje mogućih reakcija na cjepivo. Rijetkima se iz medicinskih razloga savjetuje da ne uzimaju drugu dozu.

Međutim, je li jedna doza dovoljna? Stručnjaci uvijek kažu – nije! Prve studije doduše pokazuju da se već poslije prve doze u velikom postotku razvija imunitet, ali je nejasno koliko dugo on traje.

U dvije studije britanskog Zavoda za statistiku i Sveučilišta Oxford navodi se da se udio simptomatskih zaraza koronom smanjuje za čak 72 posto kod ljudi koji su primili samo jednu dozu cjepiva BioNTech/Pfizer ili AstraZenece. Nakon druge doze Pfizera, broj zaraza je 90 posto manji, dok za AstraZenecu podaci još nisu bili dostupni jer se na drugu dozu čeka dvanaest sedmica.

„Kao i kod svake druge zarazne bolesti, i ovdje se poslije prve doze stiče visok stepen zaštite, ali on će popustiti“, kaže Koen Pauels, naučnik s Oxforda koji je sudjelovao u izradi studije. Druga doza znatno povećava nivo antitijela, posebno kod starijih. „Veoma je važno dobiti i drugu vakcinu“, kaže Pauels.

Nedavno je na taj problem upozorio Michael Woerner, liječnik iz takozvane crvene zone bolnice u Torontu. On je na Twitteru objavio da na respiratorima često završe pacijenti koji su prije dužeg vremena primili prvu dozu, a nisu primili drugu. Woerner traži da vlasti jasno naglase građanima: „Cijepljeni ste tek kada ste potpuno cijepljeni.”

Drugačije je po svoj prilici s ljudima koji su prošli zarazu. Stalna komisija za cijepljenje u Njemačkoj trenutno tim ljudima preporučuje da, nakon preležane korone, pričekaju najmanje šest mjeseci, a da onda prime samo jednu dozu.

Do istog zaključka je došla i jedna studija iz Los Angelesa. Na primjeru 260 ljudi koji su imali koronu, a zatim primili samo jednu dozu BioNTech/Pfizerovog cjepiva, zaključeno je da je imuni odgovor sličan kao kod ljudi koji su primili dvije doze vakcine.

“Ako se ljudi koji su imali koronu cijepe samo jednom, onda ćemo brže cijepiti mnogo više ljudi i dostići kolektivni imunitet“, navodi za DW Johnatan Braun, koautor te studije.

Izvor: Fokus

Bruto proizvodnja električne energije u BiH u februaru iznosila je 1.948 gigavat-sati, što je više za 32,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te manje za 4,65 posto u odnosu na januar.

U ukupnoj bruto proizvodnji, hidroelektrane su učestvovale sa 48,8 posto, termoelektrane sa 49,5 posto, a solarne i vjetroelektrane sa 1,7 posto, objavila je Agencije za statistiku BiH.

Bruto proizvodnja hidroelektrana u februaru iznosila je 951 gigavat-sat, što je više za 133,08 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te više za 8,06 posto u odnosu na januar.

Kada je riječ o bruto proizvodnji termoelektrana u drugom mjesecu, ona je iznosila 965 gigavat-sati, što je manje za 6,59 posto u odnosu na februar 2020, te manje za 14,98 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Bruto proizvodnja solarne i vjetroelektrane u februaru iznosila je 33 gigavat-sati, što je više za 17,85 posto u odnosu na isti mjesec lani i više za isti procenat u odnosu na januar.

Izvor: Klix