Rat u Ukrajini izazvao je šok na globalnim energetskim tržištima. Sada se planeta suočava sa dubljom krizom, nedostatkom hrane.

Ključni dio svjetske pšenice, kukuruza i ječma zarobljen je u Rusiji i Ukrajini zbog rata, dok je još veći dio svjetskog đubriva zaglavljen u Rusiji i Bjelorusiji. Rezultat je da globalne cijene hrane i đubriva rastu. Od invazije prošlog mjeseca, cijene pšenice porasle su za 21 posto, ječma za 33 posto, a neke vrste gnojiva za 40 posto.

Preokret je upotpunjen velikim izazovima koji su već povećavali cijene i smanjivali zalihe, uključujući pandemiju, ograničenja u transportu, visoke troškove energije i nedavne suše, poplave i požare.

Sada ekonomisti, humanitarne organizacije i vladini zvaničnici upozoravaju na posljedice, povećanje gladi u svijetu.

Nadolazeća katastrofa razotkriva posljedice velikog rata u modernoj eri globalizacije. Cijene hrane, đubriva, nafte, gasa, pa čak i metala poput aluminijuma, nikla i paladijuma brzo rastu - a stručnjaci očekuju još gore kako efekti budu kaskadni.

"Ukrajina je samo pogoršala već postojeću katastrofu", rekao je David M. Beasley, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu, agencije UN-a koja hrani 125 miliona ljudi dnevno.

"Nema presedana ni približno ovome od Drugog svjetskog rata", dodao je.

Ukrajinske farme uskoro će propustiti kritične sezone sadnje i žetve. Evropske fabrike đubriva značajno smanjuju proizvodnju zbog visokih cena energije. Poljoprivrednici od Brazila do Teksasa smanjuju količinu gnojiva, prijeteći veličinom sljedećih žetvi.

Kina, suočena sa najgorim urodom pšenice u posljednjih nekoliko desetljeća nakon teških poplava, planira kupiti mnogo više svjetske ponude koja se smanjuje. Indija, koja obično izvozi malu količinu pšenice, već je zabilježila više nego trostruku potražnju u odnosu na prošlu godinu.

Širom svijeta rezultat će biti još veći računi za namirnice. U februaru su cijene prehrambenih proizvoda u SAD-u već porasle za 8,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je najveći rast u posljednjih 40 godina, prema vladinim podacima. Ekonomisti očekuju da će rat dodatno povećati te cijene.

Izvor: Klix

U Bosni i Hercegovini danas će biti sunčano vrijeme. Vjetar slab, od sredine dana prema poslijepodnevnim satima i umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između osam i 13, na jugu do 16 stepeni Celzijusa, najavio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH.

U utorak se u Bosni i Hercegovini takođe očekuje sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između minus pet i nula, na jugu zemlje do šest, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između devet i 15, na jugu zemlje do 18 stepeni.

U srijedu se prognozira sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između minus tri i dva, na jugu zemlje do sedam, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 18, na jugu zemlje do 21 stepen. Sunčano vrijeme očekuje se i u četvrtak. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između minus jedan i četiri, na jugu do osam, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 15 i 21 stepen.

Izvor: Tuzlanski

Danas će na sjevernoj Zemljinoj polulopti nastupiti proljeće.
Proljeće stiže u 16.33 sati, a riječ je o proljećnoj ravnodnevnici, kada dan i noć traju jednako po 12 sati.

Tog dana Sunce izlazi na istoku u 5.42, a zalazi na zapadu u 17.50 sati.

Proljeće traje do 21. juna. Na južnoj Zemljinoj polulopti danas će početi jesen.

Izvor: Radio Brčko

U Bosni i Hercegovini jutros preovladava umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Sunčano je u dijelu centralne Bosne.

Danas prije podne će preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U drugom dijelu dana mala do umjerena naoblaka. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 8 i 13°C, na jugu zemlje od 14 do 18°C.

U subotu u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 1°C, na jugu zemlje do 7°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 7 i 13°C, na jugu zemlje do 17°C.

U nedjelju u Bosni i Hercegovini sunčano. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -5 i 0°C, na jugu do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 7 i 12°C, na jugu do 15°C.

U ponedjeljak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -5 i 0°C, na jugu do 5°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 12°C, na jugu do 15°C.

Izvor: Faktor

Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme.

Bioprognoza: Opšta slika će, uz nešto izraženiju naoblaku, biti djelimično lošija u Bosni, u Hercegovini ugodnije, sa više sunca. Osjetno toplije jutro u cijeloj zemlji, u odnosu na protekli period i umjereni porast temperatura u nastavku dana, povoljno će djelovati na većinu populacije, a tegobe kod hroničnih bolesnika trebale bi se umanjiti. Moguće su blaže meteopatske reakcije poput promjene raspoloženja, glavobolje, dekoncentracije.

Danas će u Bosni preovladavati pretežno oblačno vrijeme, uz djelimično razvedravanje poslije podne. U Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Dnevna temperatura od 8 do 14, na jugu do 18 °C. U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Dnevna temperatura oko 10 °C.

U petak u jutarnjim satima u Bosni umjereno do pretežno oblačno, a u ostatku dana sunčano. U Hercegovini pretežno vedro. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Jutarnja temperatura od -1 do 3, na jugu do 6, a dnevna od 8 do 14, na jugu do 18 °C.

U subotu sunčano. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu do 5, a dnevna od 6 do 12, na jugu do 16 °C

U nedjelju sunčano. Jutarnja temperatura od -5 do 0, na jugu do 4, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 14 °C.

U ponedjeljak sunčano. Jutarnja temperatura od -5 do 0, na jugu do 3, a dnevna od 6 do 10, na jugu do 14 °C, javlja Federalni hidrometeorološki zavod.

Izvor: Radio Sarajevo

Invazija Rusije na Ukrajinu potresla je i energetski sektor. Opće je poznato da je Rusija jedan od najvećih svjetskih snabdjevača naftom i plinom, ali Europa i svijet polako okreću leđa ruskoj nafti. Tako je američki predsjednik Joe Biden zabranio uvoz ovih sirovina iz Rusije, a Europska unija planira uraditi isto čim osigura alternativu.

Šta je sa Bosnom i Hercegovinom?

Snabdijevanje BiH plinom za sada teče bez većih problema i zastoja, saopćeno je ranije iz Energoinvesta BiH. Od 1. aprila prošle godine, naša zemlja se snabdijeva preko Turskog toga, od jedinog snabdjevača – Gazproma.

Plinovod "Turski tok" dio je dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport plina kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su, pored Turskog toka i Sjeverni tok 1 i 2, a EU je već zabranila puštanje u promet Sjevernog toka 2.

Međutim, zbog novog zahtjeva SAD da Europa otkaže ugovore s Gazpromom, BiH bi se mogla naći u teškom položaju.

Plinovod kroz Mađarsku, odnosno Sjevernim tokom, nije opcija, pogotovo u ovakvim okolnostima. Prelazak na Turski tok izazvao je brojne probleme prošle godine jer je distributivno poduzeće BH Gas tada optužilo uvoznika Energoinvest da će Mađarskoj morati biti isplaćeni penali, jer je ugovor za isporuku potpisan do 2023. godine.

Energoinvest je tvrdio da je Tuski tok bio uslov da BiH uopće dobije plin iz Rusije, preko Gazproma, a cijena je 25 posto jeftinija u odnosu na rutu preko Ukrajine i Mađarske koja je korištena do 2021. godine.

BiH nema skladište plina
Damir Miljević, ekonomski analitičar i stručnjak za sektor energetike, u izjavi za portal Radiosarajevo.ba upozorio je da će, eventualno uvođenje sankcija Gaspromu prouzrokovati probleme u BiH.

"Svakako da će utjecati na snabdijevanje plinom u regiji s obzirom da bilo koji vod koji trenutno ide prema BiH, odnosno kroz regiju, snabdijeva se uglavnom 95 posto ruskim plinom. Ukoliko EU odustane od ruskog plina, on ne može proći do naše zemlje", smatra Miljević.

Bosna i Hercegovina nema skladišta plina. Prije nešto više od 20 godina je pokrenuta inicijativa za podzemno skladište u Tuzli, koje bi bilo dovoljno za BiH, ali i ostala je samo to – inicijativa.

Kriza i rat u Ukrajini iz dana u dan sve više bukte. Teško je za očekivati da će bh. vlasti u kratkom periodu naći rješenje.

"U situaciji kada 20 godina ne vodite računa o skladištima, o alternativama, onda je teško da se u kratkom periodu može nešto uraditi. Ukoliko bude išlo kroz Turski tok, ali na neki drugi način, onda ćemo ga plaćati po cijeni koja tada bude nametnuta. Cijene na tržištu su sada već luđačke, nemaju nikakve veze ni sa ponudom ni sa potražnjom. One su čisti izraz nervoze i isčekivanja šta će se desiti na tržištu", mišljenja je Miljević.

Krajem prošle godine, Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o gasovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.

Izgradnja ovog plinovoda bio bi drugi pravac snabdijevanja gasom jer gas sada u BiH ulazi samo preko Srbije, kod Zvornika.

"Razlog za realizaciju ovog projekta nije samo činjenica da je Federacija BiH ovisna o samo jednom izvoru i pravcu snabdijevanja, već i u tome što postojeći gasovod, izgrađen 1979. godine, karakterizuje zastarjelost te velika opterećenost tokom zimskih perioda kada je potrošnja gasa najveća", saopćeno je tada iz Vlade FBiH.

Međutim, Miljević smatra da treba preispitati izgradnju ovog plinovoda.

"Ne znam koliko je uopšte pametno, za zemlju koja se obavezala da će u narednih 28 godina da se riješi fosilnih goriva, ići u pronalaženje rješenja za otvaranje alternativnih pravaca za snabdijevanje fosilnim gorivima", istakao je Miljević u izjavi za portal Radiosarajevo.ba.

Početak ove godine za građane BiH, kada je u pitanju ova tema, nije nimalo dobar. U Kantonu Sarajevo, plin je skuplji za minimalno 30 posto.

Udar na džepove građana postala je svakodnevna pojava. Rat u Ukrajini već uzima danak pa su, osim plina, skočile i cijene goriva, a litar dizela na nekim pumpama ide i do 3.40 KM. Cijene osnovnih životnih namirnica također rapidno rastu.

Izvor: Radio Sarajevo