U Bosnu i Hercegovinu uveze se 177 miliona KM prerađevina od mlijeka, od čega je samo sira oko 92 miliona KM, a mljekarska industrija izvozi oko 93 miliona KM iz naše zemlje.

Kazao je ovo predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić na izbornoj skupštini Grupacije prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH, te naveo kako je pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru 53 posto.

"Ovo je jedna od strateških privrednih grana i ono sa čime će se suočiti jeste povećanje cijena sirovine, hrane, žitarica i svega što je neophodno za proizvodnju mlijeka i to će sigurno imati refleksije i na konačnu cijenu proizvoda. Osim toga, otežano će biti i samo poslovanje i u tom smislu nadležne institucije vlasti trebaju prepoznati ovu stratešku granu privrede, kao i neke druge, i učiniti sve kroz različite mjere da olakšaju poslovanje. Nadležni moraju donijeti određene mjere kako bi osigurali da ovaj sektor raste i napreduje", kazao je Egrlić.

Egrlić smatra kako bi bilo veoma dobro da se podrži smanjenje i ukidanje akciza na gorivo, kao i uvođenje diferencirane stope PDV-a, kaže i da treba smanjiti poreze i doprinose na plate, a sve kako bi se rasteretila privreda.

"Mljekarska industrija nalazi se u velikim problemima zbog nastale krize. Imamo problema sa proljetnom sjetvom i ukoliko nadležne institucije ne preduzmu neke mjere doći će do smanjenja stočne hrane. Mi već imamo manjak stočne hrane, a što se tiče same sjetve obezbijeđena su sjemena koja su za 20 do 30 posto skuplja nego prošle godine", kazala je Indira Omeragić, iz Mliječne industrije 99 iz Gradačca, te dodala kako je najviše poskupjelo đubrivo – za 300 posto, zbog čega su i proizvođači mlijeka i farmeri u veoma lošoj situaciji.

Zbog nastalih problema, istakla je, doći će i do poskupljenja mlijeka i mliječnih proizvoda, te dodala kako očekuju da im nadležne institucije pomognu u rješavanju problema sa kojima se ova industrija suočava.

Izvor: Klix

U Bosni danas umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Više oblačnosti se očekuje u istočnim, sjeveroistočnim i centralnim područjima. U Hercegovini pretežno sunčano.

Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus 10 i minus četiri, na jugu zemlje do dva stepena Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između nula i pet, na jugu zemlje od osam do 12 stepeni Celzijusa.

Jutarnja temperatura zraka oko minus sedam, a najviša dnevna oko jedan stepen Celzijusa.

Dodatna stabilizacija vremena i sunčani intervali pozitivno će djelovati na opću sliku, a većina populacije trebala bi biti boljeg raspoloženja.

Jutro i veče bit će osjetno hladniji, stoga je u ovom periodu neophodno reducirati kretanje i provoditi mjere zaštite od niskih temperatura, naročito hronični bolesnici sa plućnim i kardiovaskularnim problemima, starije osobe i djeca.

Topliji dio dana poželjno je iskoristiti za boravak na otvorenom.

Sutra, prvog dana vikenda, u Bosni i Hercegovini sunčano. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između munus 11 i minus šest, na jugu zemlje od minus tri do jedan. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između dva i šest, na jugu zemlje od osam do 11 stepeni Celzijusa.

U nedjelju, u našoj zemlji sunčano vrijeme. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus devet i minus četiri, na jugu do dva. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između pet i 10, na jugu do 13 stepeni Celzijusa.

Izvor: Faktor

Snažan pad cijene ruskih obveznica, nadolazeća recesija u zemlji i velika vjerovatnost da će prestati otplaćivati inozemni dug nameću zaključak da bi Rusija uskoro mogla bankrotirati.

"Neispunjenje obveza vidimo kao najvjerovatniji scenarij. U tom slučaju malo je vjerovatno da može funkcionisati kao normalna zemlja, a najprimjerenije je poređenje s Venecuelom", piše u bilješci od ponedjeljka Simon Waever iz američke investicijske banke Morgan Stanley.

Kako navodi Bloomberg, neispunjenje obveza moglo bi doći već 15. aprila, kada nastupa kraj 30-dnevnog počeka za isplate kupona koje ruska vlada duguje na dolarske obveznice s 2023. i 2043 godine, piše Jutarnji.

Indikativne cijene pokazuju da ulagači procjenjuju obveznice iz 2023. na oko 29 USD centi, što je najniža cijena ikad, prema podacima koje je prikupio Bloomberg. Iako je rijetkost da državni dug padne na jednoznamenkastu brojku, Morgan Stanley ocjenjuje da bi se ruske obveznice tome "mogle približiti".

Prije četiri godine, nakon osporavanja predsjedničkih izbora i sankcija SAD-a, bankrotirala je državna naftna kompanija Petróleos de Venecuela S.A., s ukupnim dugom od 60 milijardi dolara. Prema mišljenju Waevera, Rusija je poput Venecuele jer također ima značajnu naftnu imovinu koja je direktno povezana sa sankcijama i izgledima njihovog ukidanja.

Ako se obveznice ne isplate, a vjerovnici dobiju sudske presude, veliki rizik bi predstavljala mogućnost pristupa imovini koja je sada zamrznuta izvan Rusije, a uključuje i devizne rezerve zemlje.

Od početka godine, ruski državni dug ulagačima je u prosjeku donio gubitke od 81 posto, a podaci Bloomberga ukazuju da je lošiji učinak ove godine imao samo dug Bjelorusije, s gubicima od 93 posto.

Neplaćanje bi moglo biti povezano i s nespremnošću Rusije da isplaćuje inozemne vjerovnike zbog uvedenih sankcija, a postoji i određena neizvjesnost oko toga hoće li američkim bankama biti dopušteno prihvatiti isplate kupona od ruskog Ministarstva finansija.

Plaćanja stranim ulagačima ovisit će o sankcijama uvedenim protiv Rusije i "izuzecima utvrđenim relevantnim dozvolama i dozvolama", prema Ministarstvu finansija u Moskvi.

Izvor: Jutarnji

Vlada Austrije donijela odluku da privremeno obustavi primjenu Zakona o obaveznoj vakcinaciji protiv virusa korona.

ORF navodi da Komisija za sprovođenje obavezne vakcinacije traži, u svom izvještaju koji će danas biti saopšten, zadržavanje obavezne vakcinacije, ali i neprimjenjivanje kazni od sredine marta, kako je to bilo planirano.

Komisija ukazuje da sredinom juna treba ponovo analizirati situaciju i odlučiti o daljem delovanju u vezi obavezne vakcinacije i mjera primjene.

Izvor: B92

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je hrana na tržištu u januaru poskupila za 2,3 posto, u odnosu na decembar prošle godine. U komparaciji s januarom prošle godine, cijene su porasle za 11,9 posto.

Trenutno kilogram hljeba košta u prosjeku 2,77 marke (oko 1,39 eura). U avgustu prošle godine, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijena je iznosila 2,50 marke (1,25 eura) u Federaciji BiH, a u bh. entitetu Republika Srpska 2,30 marke (1,15 eura).

Najniža cijena kilograma brašna u BiH danas iznosi 1,25 marke (oko 0,63 eura), dok je u avgustu 2021. U Federaciji BiH iznosila 0,93 marke (oko 0,47 eura), a u Republici Srpskoj 1,05 marke (oko 0,50 eura).

Porasle su i cijene ulje u trgovinama, koje trenutno košta 3,45 marke (oko 1,73 eura), u odnosu na avgust prošle godine kada je cijena iznosila oko tri marke (oko 1,50 eura).

Gordana iz Sarajeva kaže za RSE kako je posjetu sarajevskoj pijaci obavila u rekordnom roku. Kupovinu je završila sa vrećicom u kojoj su tek paradajz i, kako kaže, malo ljutih papričica.

"Sve cijene su porasle, nema šta nije. Bogami, prije iznesem iz kuće 50 maraka i kupim svašta, a sad jedna ceker i bježi kući. Valjda ćemo početi jesti svaki treći dan i neće biti problema", kaže ona.

Sa mjesečnom penzijom od 382 marke (oko 190 eura), i 70-godišnja Azemina iz Sarajeva kaže da "jedva spaja kraj s krajem". Ukoliko dođe do novog poskupljenja, kaže da će jedino preostati dodatno "stezanje kaiša".

"Ništa drugo ne možemo. Da mogu išla bih na selo da zasijem nešto za sebe i svoju porodicu. Ali nemam gdje i mogu samo na asfalt posijati. Nemamo se kome žaliti i tako nam je kako nam je", kaže Azemina.

Robert ističe da je rat devedesetih godina prošlog vijeka proveo u Sarajevu, te da mu to iskustvo pomaže da se izbori i sa trenutnom krizom.

"Bože moj, proći će i sve ovo. Imam pola duluma zemlje, imam luk i krompir. Tako da lakše izdržim", ističe on.

Potrošačka korpa za četveročlanu porodicu, prema računici Saveza samostalnih sindikata BiH za januar je iznosila 2.357 maraka. To je za 91 marku više od potrošačke korpe za prethodni mjesec.

Izvor: InfoBijeljina

Ambasada Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu obilježila je Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine prigodnim programima te je upriličen i koncert pijanistice Dženane Šehanović Sarajlić i sopranistice Dženane Huseinagić, koje su ovim povodom doputovale u London te uveličale svečanost izvođenjem sevdalinki u duhu klasične muzike.

- Iznimna nam je čast i zadovoljstvo što smo imale priliku biti dijelom ovog značajnog događaja. Kolegica Huseinagić i ja rado smo se odazvale na poziv ambasadora Vanje Filipovića i njegovih saradnika iz ambasade, da prisustvujemo i nastupimo na proslavi Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u Londonu. Ponosna sam i sretna sto naša dijaspora obilježava Dan nezavisnosti na ovako dostojanstven način širom svijeta - kazala je za Fenu po povratku iz Londona Dženana Šehanović Sarajlić.

Proslava Dana nezavisnosti BiH u Ambasadi BiH u Londonu bio je jedan od mnogih događaja oganizovanih tim povodom u UK.

Obilježavanju su prisustvovale diplomate, predstavnici UK parlamenta i predsjednica Interparlamentarne grupe za BiH Alicia Kearns, chairman organizacije Remembering Srebrenica Waqar Azmi, predstavnici organizacija BH dijaspore u UK, Zaim Pašić, Anes Cerić, Ferid Kevrić, Meho Jakupović i mnogi drugi, te nekadašnji reporteri iz ratnog Sarajeva, Prijedora i BiH, Ed Vulliamy, Paul Lowe i Charlotte Eagar.

Osim u ambasadi, Dan nezavisnosti BiH obilježen je i u Britanskom parlamentu te u Bosanskoj kući u Birgminhamu gdje su umjetnice Šehanovic-Sarajlić i Huseinagić takođe nastupile.

Koncerti su održani 3. marta u Ambasadi BiH u Londonu i 5. marta u Birminghamu.

Izvor: Fena