Poskupljuje sve, a više ćemo ove godine plaćati i odmor. Pitanje je samo hoće li nam na Jadranu, gdje je izbor za sve s prosječnim džepovima sužen već i ranije, s novim cijenama samo dosoliti ili i zapapriti.

Rastu cijene energenata, namirnica, u turizmu i radne snage, pa domaćini i nemaju previše manevarskog prostora. No gdje je granica i kolika se poskupljenja spremaju?

U Zajednici obiteljskog smještaja, koja okuplja vlasnike popularnog zimmer freija, procjenjuju da će cijene u prosjeku rasti 10-20 posto, piše Večernji list. Čelnica tog udruženja Marina Nimac Kalcina svjesna je koliko su takve najave nepopularne, ali, kaže, to je realnost.

"Nažalost, kod nas je ekonomska situacija takva da će to biti problem za dio domaćih gostiju. Ali sezona traje svega nekoliko mjeseci, troškovi rastu, a domaćini moraju od nečeg živjeti", kaže Nimac Kalcina i otkriva da je rezervacija stranaca u januaru bilo gotovo kao 2019. godine.

Smatra da ako korona opet ne zakomplicira situaciju, velike su šanse za dobru sezonu. S tim da za predsezonu gotovo da nema interesa, većina rezervacija odnosi se na ljeto i nešto na posezonu.

"Strancima novac nije problem, prema nekim istraživanjima spremni su na odmoru potrošiti više nego lani. Za domaće je goste sreća da je u obiteljskom smještaju veliki raspon cijena. Lani u špici, recimo, četveročlana obitelj u Dalmaciji mogla je birati apartman u prosjeku za 70 do 250 eura po danu. Ovog ljeta bi najmanje trebao poskupjeti najjeftiniji smještaj, ali u svakom slučaju po danu će gostima trebati od nekoliko eura do nekoliko desetaka eura više nego lani. Hoteli su u pravilu skuplja varijanta, ali oni su se ugovorima s partnerima još lani obavezali na cijene za 2022. koje su više za iznos tada očekivane inflacije od dva-tri posto. Naravno, ako u hotelu nije bilo ozbiljnijih investicija", kaže direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.

Ističe da je dio kapaciteta već rasprodan po objavljenim cijenama.

"Što se tiče 'neprodanih' kreveta, sve velike hotelske kuće koriste tzv. revenue management software koji na dnevnoj osnovi mijenja cijene ovisno o ponudi i potražnji, odnosno raspoloživosti kapaciteta u vlastitoj prodaji", dodaje Ostojić.

Kada je u pitanju cijena hrane i pića u objektima koji pružaju à la carte uslugu, tu će definitivno doći do poskupljenja, moguće i više puta tokom godine, ovisno o kretanju cijena ulaznih materijala - namirnica, pića, energije.

"U ovom trenutku rano je govoriti koliko će to biti, više će se znati u drugoj polovici marta", kaže Ostojić.

U ugostiteljskoj branši sve je već manje-više jasno. Skuplju kafu, sokove, pivo i ostalo plaćat će se u kafićima i prije ljeta, a dakako, nove cjenike dobit će i većina restorana.

"Ugostitelji već duže odolijevaju svim udarima bez da su posegnuli za dizanjem cijena. To, nažalost, više nije moguće i vjerujem da će kolege diljem zemlje prije ili kasnije morati pribjeći poskupljenjima. U protivnom, mogu raditi samo na svoju štetu, to nikako ne bi bilo održivo poslovanje. Inflacija je velika, skočili su svi ulazni troškovi, nekim kolegama je poskupio i najam i većina je u vrlo kompleksnoj situaciji. S jedne strane narasle izdatke treba ukalkulirati u cijenu, a s druge smo svjesni da moramo računati i s padom kupovne moći naših građana", kaže Nikola Eterović, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.

Koje nas cifre čekaju na ugostiteljskim računima u Hrvatskoj, sugovornik Večernjeg lista nije želio špekulisati.

Svaki lokal, kaže, ima svoju specifičnu situaciju, ali vjeruje da će, recimo, kafa koja sada košta 10 kuna poskupiti 10 do 30 posto, odnosno jednu do tri kune. Za činjenicu pak da pojedini restorani najavljuju da neće dizati cijene ima jednostavno objašnjenje.

"Ili su to već napravili proteklih mjeseci pa im je sada marketinški štos reći da ne poskupljuju ili idu mimo ekonomske logike. Trećeg nema", tvrdi Eterović i poručuje da bi niži PDV, što je stari zahtjev ugostitelja, branši bio od velike pomoći. To pak nije ni na vidiku i sve vodi tome da će kafići i restorani i na moru i na kontinentu biti skuplja razbibriga nego prošle godine. A u moru poskupljenja koja su se već realizirala ili tek slijede skuplje će biti i druge vrste zabave, ne samo izlasci u kafiće, klubove i restorane.

I organizatori velikih festivala najavljuju više cijene ulaznica. Neizbježno, kažu, žele li zadržati održivost poslovanja, pogotovo nakon dvije godine stagnacije i minusa.

Danas će u Bosni i Hercegovini biti pretežno oblačno vrijeme sa kišom u nizinama i snijegom u višim područjima. U večernjim satima očekuje se slab snijeg i u nizinama u centralnim i istočnim područjima.

Vjetar će biti umjerene jačine, a u jutarnjim satima jugo će promijeniti smjer na sjever. Povremeno će biti i jakih udara vjetra, a od večernjih sati i tokom noći na utorak se očekuje jaka bura.

Topliji dio dana je prije podne sa temperaturama zraka većinom između 5 i 11°C, na jugu i do 14°C. Sa prolaskom padavina temperatura zraka u opadanju.

Sutra (utorak) bit će pretežno oblačno u centralnim i istočnim područjima gdje u jutarnjim satima lokalno može padati slab snijeg. U ostalim područjima umjerena naoblaka i sunčanije. Vjetar u Bosni većinom slab do umjerene jačine zapadnog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini i jugozapadu Bosne jaka bura koja će poslije podne oslabiti.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 1°C, na jugu do 5°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 2 i 8°C, na jugu i u Krajini do 10°C.

U srijedu više oblačnosti se očekuje prije podne u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne, gdje bi se trebalo izvedriti u drugom dijelu dana. U ostalim područjima pretežno sunčano. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 1°C, na jugu zemlje do 4°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 12°C.

Izvor: Klix

U Evropi sve više raste optimizam zbog toga što je konačno izgledan kraj pandemije koronavirusa. Sve je više država koje ukidaju skoro sve epidemiološke mjere. No, stručnjaci pozivaju na oprez.

Dvije godine pandemije u Evropi i ostatku svijeta uzrokovale su prije svega najveću zdravstvenu krizu modernog vremena. Pojava omikron soja koronavirusa krajem prošle godine je pojedine navela na zaključak da bi on mogao značiti kraj pandemije.
Za zarazniji, ali manje opasan omikron je tada rečeno da je to ono što se očekivalo. Sudeći prema trenutnim okolnostima, navedene pretpostavke se ostvaruju.

Broj zaraženih širom Starog kontinenta jeste veliki, ali broj hospitaliziranih nije toliko veliki te se smanjuje broj preminulih. To je prvenstveno slučaj u državama u kojima je većina stanovništva vakcinisana i u kojima su mnogi preboljeli zarazu.

Shodno tome, pojedine države odlučile su se na ukidanje skoro svih epidemioloških mjera. Na to su se odlučile Velika Britanija, Francuska, Danska, Norveška i Švedska, koja je imala liberalniji odnos prema pandemiji u odnosu na većinu drugih zemalja.

Kao razlog zašto su se odlučile na normalizaciju života istakle su povoljne epidemiološke uslove, a prije svega se to odnosi na stopu vakcinisanih, hospitaliziranih i preminulih. Njihove vlasti poručuju da se život sada može normalizovati, što podrazumijeva i život s koronavirusom. Ističu da se s koronavirusom mora živjeti kao što se živi i s prehladom i gripom.

Razlog za optimizam jeste i to što su pojedine farmaceutske kompanije uspjele napraviti i tablete protiv koronavirusa te to što se o koronavirusu mnogo više zna nego što se znalo kada je pandemija počela. Osim toga, izgledno je da će se vakcine poboljšavati te da će biti još učinkovitije.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da još treba biti oprezan. Napominju i da omikron soj uzrokuje smrt velikog broja ljudi, prije svega onih koji nisu vakcinisani i koji spadaju u zdravstveno ugroženiju populaciju. Zato pozivaju na vakcinaciju te da se vakcine omoguće i onim državama koje nemaju dovoljno vakcina.

Već na početku pandemije, a kasnije se to i potvrdilo, je bilo jasno da je vakcina najučinkovitije sredstvo u borbi protiv pandemije i da se jedino njom pandemija može okončati. Nažalost, Bosna i Hercegovina je među evropskim državama u kojima je mali broj vakcinisanih - ne više od 30 posto. Uvjerljivo najveći broj vakcinisanih je u Kantonu Sarajevo. Sa već 60 posto vakcinisanih ovaj kanton je na dobrom putu da ima kolektivni imunitet.

Izvor: Klix

Svečano otvorenje 24. Zimskih olimpijskih igara u Pekingu bit će održano danas na nacionalnom stadionu Ptičije gnijezdo u 12.55 sati po našem vremenu, a Bosna i Hercegovina će na Igrama imati šest predstavnika.

Zimske olimpijske igre u Pekingu zvanično počinju 4. februara i trajat će do 20. februara 2022. godine, iako su neka takmičenja već startovala još 2. februara.

Čast da nose zastavu Bosne i Hercegovine imat će sportisti Elvedina Muzaferija (alpsko skijanje) i Mirza Nikolajev (sankanje).

Ovo je prvi put da na zimskim olimpijskim igrama zastavu nose ženski i muški predstavnik državnog tima, a ovaj protokol je uveo Međunarodni olimpijski komitet na prethodnim, Ljetnim olimpijskim igrama Tokio 2020.

Naš olimpijski tim od šest sportista čine: Elvedina Muzaferija, Emir Lokmić, Esma Alić (alpsko skijanje), Sanja Kusmuk i Strahinja Erić (skijaško trčanje) i sankaš Mirza Nikolajev.

Što se tiče same ceremonije, režiser je 71-godišnji Zhang Yimou koji je bio glavni tvorac ceremonije otvaranja na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. godine, koje su također održane u Pekingu.
Peking će također biti i najveći grad koji je ikada organizovao Zimske olimpijske igre, a to će biti prve ZOI održane u Kini za koje budžet iznosi 3,9 milijardi dolara.

U Pekingu će nastupiti oko 2.900 sportista iz više od 90 zemalja svijeta, a prvi put u historiji na ZOI nastupit će Saudijska Arabija i Haiti.

Zbog pandemije koronavirusa, ranije je odlučeno da svi sportisti moraju biti u potpunosti vakcinisani, a borilišta su zatvorenog tipa kako bi se umanjili kontakti među učesnicima i eventualne zaraze.

Također, broj gledalaca će biti vrlo limitiran. Za razliku od Tokija, mjesta neće biti prazna, ali nijedna karta nije puštena u prodaju čak ni kineskoj javnosti. Takmičenjima će moći pristupiti samo oni koji su dobili poziv od organizacijskog odbora. Zanimljivo je da će povlašteni na tribinama moći aplaudirati, ali ne i ne skandirati.

Peking je sedam sati ispred srednjoevropskog vremena, što je gotovo ista vremenska razlika kao između Tokija i Evrope. To znači da će Igre u Pekingu imati raspored sličan ovogodišnjim ljetnim Olimpijskim igrama.

Peking je 2015. na glasanju pobijedio jedinog preostalog kandidata - Almati, (Kazahstan). Oslo (Norveška) se smatralo glavnim kandidatom za domaćinstvo, ali je uklonjeno iz razmatranja prije konačnog glasanja nakon što je norveški parlament odbio zahtjev za finansiranje, navodeći kao razlog prekoračenje troškova prethodnih Olimpijskih igara.

Izbor Pekinga bio je kontroverzan zbog kineske klime i limitiranih ljudskih prava u zemlji. Američka vlada optužila je Kinu za genocid nad ujgurskim muslimanima u Xinjiangu i za suzbijanje zagovornika demokratije u Hong Kongu.

Kineski olimpijski dužnosnici planiraju ponovno koristiti brojna mjesta koja su bila u upoterebi i za ljetne Olimpijske igre 2008. godine, uključujući Nacionalni stadion (svečanosti otvaranja i zatvaranja), Nacionalni centar za vodene sportove (curling), Nacionalni stadion u zatvorenom prostoru (hokej), Glavni zatvoreni stadion (klizanje), short-track speedskating) i Wukesong Arena (hokej).

Također, izgrađena su i nova borilišta za alpsko skijanje i bob/sankanje. Skijaško mjesto Xiaohaituo, udaljeno je više od 80 kilometara od Pekinga, a događaji za skijaško trčanje, nordijsku kombinaciju, skijaške skokove, biatlon i snowboarding održat će se u Zhangjiakouu, skijaškom području udaljenom 120 km od Pekinga.

Izvor: Klix

Jutros je u Bosni djelomično vedro. Na istoku Bosne lokalno pada slab snijeg. U Hercegovini je pretežno sunčano.

BIOPROGNOZA: Slično kao i proteklog dana, jutro hladno, potom ugodnije, uz porast temperatura zraka i više sunca. Slabije poteškoće u vidu glavobolje, nervoze, neraspoloženja, kod osjetljivih osoba moguće su pretežno zbog mjestimično povećane naoblake, izraženije u Bosni tokom prijepodneva. Obzirom da će osjet hladnoće biti pojačan, preporučljivo je posvetiti više pažnje odijevanju u jutarnjim satima, a toplije dijelove dana iskoristiti za boravak na otvorenom.

Danas u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima slab snijeg će lokalno padati na istoku Bosne. U Hercegovini pretežno sunčano. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 7°C, na jugu zemlje do 12°C.

U petak: U Bosni i Hercegovini prolazno više oblačnosti prije podne. Novo naoblačenje u noći na subotu. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 1°C, na jugu do 5°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 12°C.

U subotu: U Bosni i Hercegovini oblačno. U nizinama u Bosni se očekuje kiša, a u višim područjima snijeg. U Hercegovini rijetko su moguće slabe padavine. Smanjenje oblačnosti u noći na nedjelju. Vjetar slab. U jutarnjim satima jugo koje će promijenuti smjer na sjever. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 4°C, na jugu zemlje od 5 do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 8°C, na jugu zemlje do 12°C.

U nedjelju: U Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno. U večernjim satima slabija kiša u Hercegovini i jugozapadu Bosne. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 0°C, na jugu zemlje do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 4 i 10°C, na jugu zemlje do 14°C.

Izvor:Radio Sarajevo

Mubarek noć Lejletu-r-regaib nastupa u akšam u četvrtak, 3. februara 2022. godine.

- Allahumme barik lena fi redžebe, ve ša’bane, ve belligna ramadan! - je dova Muhammeda, a. s., kojom vjernici ulaze u mjesec redžeb i mubarek noć Lejletu-r-regaib.

Prva mubarek noć mjeseca redžeba je Lejletu-r-regaib, nastupa uoči prvog petka u tom mjesecu, a muslimani je kao mubarek noć obilježavaju u ibadetu.

Vjernici se raduju mubarek noćima jer čovjek svjestan Boga – prije negoli pogleda ka Nebesima - gleda u sebe. Mubarek noći su dodatno ohrabrenje da vjernici svoje najglasnije i najskrovitije želje predaju Utočištu - Gospodaru svjetova. I zbog toga je ova noć prilika da preispitamo svoje ciljeve, strasti i želje za budućnost kao i za svojevrsno godišnje "podvlačenje crte", navode iz Islamske zajednice u Bosni I Hercegovini.

Među muslimanima Balkana izraz učajluci je zajednički naziv za mjesece redžeb, ša'ban i ramazan. U njima se nalaze četiri mubarek noći, to su: Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-Mi'radž, Lejletu-l-berat i Lejletu-l-kadr. Ove noći su za ljude, za otvorene razgovore s Bogom u kojima čovjek sebi otkriva ono što je Bogu znano, a što mu može biti od pomoći u susretu sa svijetom oko sebe.

Duhovni velikani su mubarek noći opisivali kao vodu koja se susreće sa suhom zemljom. Redžeb je jedan od četiri mjeseca sigurnosti i mira.

Lejletu-r-regaib, Noć želja, također poznata kao Noć nade, prilika je da se krene u potragu za dubljom vezom s Bogom i osnaži duh na putu sunneta Božijeg miljenika Muhammeda, a. s.

Imajući na umu da je dova ili molba Allahu, dž. š., bila i ostala spona i most koji povezuje Stvoritelja i Njegovo stvorenje, nemojmo propustiti da u noći Lejletu-r-regaiba dokučimo Allahovu milost, blagodat i bereket. Dova je posebno potrebna današnjem čovjeku koji u brzom i dinamičnom životu često izgubi orijentaciju i ravnotežu između duhovnog i materijalnog. Čovjeka treba uputiti dovi, kao vidu svakodnevne veze s njegovim Stvoriteljem, od jutarnjeg buđenja do večernjeg lijeganja, da dovom čisti svoju dušu i istraje na Allahovom putu, ističu iz Islamske zajednice u BiH.

Ova noć je prilika i možda prvi korak za prihvatanje i razumijevanje Božije milosti kakvu nam opisuje hadis u kojem je Vjerovjesnik, a. s., rekao: "Uzvišeni Allah kaže: Ja sam u stanju učiniti Svome robu ono što o Meni misli, i s njim sam kad Me spomene. Ako on Mene spomene u sebi, i Ja njega spomenem u Sebi; a ako Me on spomene u nekoj skupini, Ja njega spomenem u skupini boljoj od nje. Ako se on Meni približi za jedan pedalj, Ja se njemu približim za jedan lakat; a ako se on Meni približi za jedan lakat, Ja se njemu približim za jedan hvat. Ako on Meni ide običnim hodom, Ja njemu idem brzo!".

Izvor: Faktor