U Austriji je danas na snagu stupio zakon, prema kojem je vakcinacija obavezna za sva lica starija od 18 godina.

Nekoliko država širom svijeta uvelo je obaveznu vakcinaciju za starije građane ili medicinsko osoblje, ali je Austrija prva u Evropi koja je usvojila sličnu regulativu.

Austrijska administracija ističe da je vakcinacija efikasna u borbi protiv ozbiljnog oboljenja i da je Zakon neophodan kako bi se izbjegle nove blokade.

Austrijska ministrica za EU i Ustav Karoline Edtstadler izjavila je da je "administracija svjesna da je ovo veoma teška mjera, ali da je neophodna".

"Mi, kao političari, imamo odgovornost da osiguramo rad sistema zdravstvene zaštite, da društvo može normalno da funkcioniše", rekla je Edtstadler.

Ona priznaje da obavezna vakcinacija jeste miješanje u ljudska prava, ali i ističe da je to u ovom slučaju opravdano.

"Neophodno je izaći iz pandemije, a vakcinacija je jedini način za to i povratak u normalan tok života", kaže ona.

Edtstadler je dodala kako Zakon o obaveznoj vakcinaciji ističe u januaru 2024. godine, s tim da se to i ranije može dogoditi ukoliko uslovi pandemije to budu dozvolili.

Sve one osobe koje odbiju da se podvrgnu vakcinaciji bit će novčano kažnjeni u iznosu od 600 do 3.600 eura.

Iz vakcinacije će biti izuzeti samo one osobe koje nisu u stanju da je prime iz zdravstvenih razloga kao i trudnice.

Izvor: Radio Sarajevo

Stvorio je brojne slastice, prvi u Jugoslaviji naopravio grisini, a bio je i prvi stručni majstor keksar u bivšoj državi

U 88. godini u Srbiji je preminuo Petar Tutavac, tvorac popularnih keksa Domaćica te jedan od autora recepture Plazma keksa.

Tutavac je rođen 1934. u Podgradini nedaleko od Opuzena (danas općina Slivno), pisala je lani Slobodna Dalmacija koja je tada objavila Tutavčevu životnu priču i razgovor s njim.

U dobi od 13 godina je završio pletarski zanat u Opuzenu te je postao KV radnik pletar. Tada je nekoliko godina pleo korpe u kojima se nosio kruh, ali mladi Petar se time nije zadovoljio. Godine 1949. preko sindikata se javio na kurs za keksara u Zagrebu, koji je raspisala tvornica 'Kraš', gdje su on i još jedan polaznik izučili keksarski zanat. Zanimljivo je da je bio prvi školovani keksar u tadašnjoj Jugoslaviji. Zatim je otišao u vojsku, a nakon povratka zaposlio se u 'Krašu', prenosi Jutarnji list.

Ali ono što je zanimljivo jest da je upravo "Domaćica" bila njegov diplomski rad i prvenac u konditorskoj industriji. Taj keks kasnije je doživio različite varijacije, ali osnova je ostala onakva kakvu je zamislio Petar Tutavac u svom diplomskom radu dalekih pedesetih godina prošlog stoljeća, pisala je Slobodna Dalmacija lani.

Budući da nije mogao riješiti stambeno pitanje za svoju porodicu u Zagrebu, krajem 1958. godine Petar se vraća u dolinu Neretve u Čapljinu, u tvornicu 'Lasta', koja je u to vrijeme proizvodila hljeb, oblatne i medene pogače.

Nakon dolaska u tvornicu na mjesto tehničkog direktora, započeo je s proširenjem proizvodnje, nabavio nove linije i uveo nove proizvode, među kojima i štrudle od smokava.

Iako je uspješno organizirao proizvodnju, u Čapljini se nije dugo zadržao. Odlazi u Leskovac u tvornicu "Toma Kostić", gdje je napravio prve grisine u Jugoslaviji, a čak su i talijanski kolege bili oduševljeni njihovom kvalitetom.

Krune karijere Petra Tutavca dogodila se u Požarevcu. Tamo je osnovao tvornicu keksa 'Bambi', čiji je zaštitni znak lik iz Disneyjeva crtića.

"Radeći na proizvodnji dječjeg keksa sa sojinim brašnom za školske kuhinje, razmišljao sam o novom proizvodu koji bi bio nešto sasvim novo u pogledu sastojaka i veće nutritivne vrijednosti. Ideju sam upotpunio saznanjima iz američke stručne literature, a usavršavanjem i izmjenama u recepturi talijanskog keksa 'Plasmon' došao sam do originalnog proizvoda s dodacima vitamina, minerala i kombinacijom bjelančevina životinjskog i biljnog podrijetla. Tako je nastala 'Plazma', na kojoj su odrastale generacije", otkrio je Tutavac za Slobodnu Dalmaciju.

Smatrao je da svi ti proizvodi pripadaju - narodu.

"To su bila neka druga vremena, kada se znanje nije skrivalo nego se dijelilo. Sve što sam radio, sve moje recepture i proizvodi, rađeni su pod imenom "Bambi tehnologije". Uvijek sam smatrao da sve to pripada narodu, da se tako jača društvena snaga i ugled naše zemlje na domaćem i svjetskom tržištu. Bila su to vremena kada su važila neka druga pravila i odnosi među ljudima. Ma meni je dobro i ovako, ja sam sretan čovjek", rekao je u svom posljednjem razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

Izvor: Radio Sarajevo

Mejdi Sulejmani jedan je od najtraženijih gitarista u Bosni i Hercegovini i sarađuje sa mnogim poznatim muzičkim imenima.

Ovaj rođeni Brčak potječe iz muzičke porodice i samouk je muzičar sa diplomom profesora engleskog jezika i književnosti. Mejdi je karijeru u muzici počeo na dječijim festivalima sa kojih je, uglavnom, odlazio kao pobjednik. Osvajao je i nagrade na takmičenjima gitare, a posljednja u nizu je na "Solo guitarist festivalu".

- To je bilo neočekivano. Poslao sam kompoziciju čisto iz neke znatiželje. Jedno jutro dobijam mail gdje mi čestitaju na pobjedi. To je svakako vjetar u leđa da radim još više.

Uveliko radite na svojoj četvrtoj gitarsko-instrumentalnoj numeri. Kada publika može očekivati da kompletirate album?

- Januar sam rezervisao za komponovanje i rad u studiju, tako da sam uradio još četiri kompozicije. Imam jako strog režim, gdje u studiju provodim po 7-8 sati dnevno, baš kao na radnom mjestu jer ustvari to i jeste moje radno mjesto. Svaki dan nešto komponujem i snimam. Dosta toga pobrišem i krenem ispočetka, ali onu temu koja mi se svidi razvijam u smislenu kompoziciju. Trenutno imam završenih sedam kompozicija, od kojih četiri čekaju miks i još jedna ili dva instrumenta, ali ih smatram gotovim što se tiče mog rada na njima. Jednu kompoziciju imam "u glavi" i čekam da odem kod mog Halida Hajdukovića u "Sound ART Studio" da zajedno radimo na njoj. Na albumu ću imati mnogo gostiju, dragih ljudi i prijatelja sa kojima volim raditi i koji su fantastični muzičari. Pored Halida Hajdukovića, tu su Muris Varajić, Nenad Gajin, Mirza Balić, Meho Radović.

Karijeru ste počeli na dječijim festivalima sa kojih ste uglavnom donosili nagrade. Koliko ste do sada zadovoljni svojom karijerom?

- Moje prvo takmičenje je bilo prije 12 ili 13 godina na Guitar ART Expo Festivalu u Beogradu, gdje sam osvojio nagradu i bio jedini takmičar iz Bosne i Hercegovine koji je bio tamo, tako da sam davno počeo da pratim dešavanja i pratim scenu, jer sam znao šta želim da radim u životu. Zadovoljan sam kako stvari teku jer sam sebi krčim put koji nije jednostavan i koji je pun prepreka, od toga da živimo na podneblju gdje je tržište jako malo i na kojem vlada šund, kič bez umjetničke i estetske vrijednosti. Naravno, imate šund i kič svugdje na svijetu, ali stvar je u tome da je ovo tržište jako malo, te ima malo ili nikako prostora za umjetnost. Mimo svega, ja znam šta radim, kako radim i šta želim od svega ovoga. Zadovoljan sam, sretan i ispunjen. Super živim od posla koji volim najviše na svijetu.

Kome najviše možete zahvaliti za svoj uspjeh?

- Dragom Bogu koji mi daje snage da izdržim i prebrodim sve što me zadesi, pogotovo u vrijeme pandemije, kada su muzičari bili apsolutno odsječeni od bilo kakvih izvora prihoda. Tada mi je dao zdravlje i mir da mogu pronaći druge načine da doprinesem, i to sve na polju muzike. Zatim hvala mojoj porodici, mom bratu koji mi uvijek čuva leđa. Zahvalu dugujem i samom sebi jer ne dopuštam toksičnim ljudima da sruše ono što radim jer znam da radim srcem i znam da je ovo što radim dobro i da ima vrijednost. Takvi ljudi će brzo da se umore, a ja sam tek u uzletu.

Skoro svi članovi Vaše porodice sviraju neki instrument i dugo se bave muzikom. Ko Vam kvari prosjek?

- Fatmir je opasan muzičar! Mnogo sam naučio i učim od njega. Volim kad sjedne za klavir. Nevjerovatno svira. Nas dvojica smo zdrava konkurencija i hvala Bogu na tome. Ne trebam u svom užem krugu ljude koji samo klimaju glavom i odobravaju sve što uradim.

I Vaša supruga Naida također je završila muzičku akademiju. Da li biste voljeli da kćerka Iman nastavi porodičnu tradiciju?

- Ne smatram ovo nekom porodičnom tradicijom. Taj termin mi je više blizak nekoj mesnoj industriji ili automehaničarskoj radnji. Muzikom se bavim jer to volim, a ne zato što mi je otac muzičar. Po kvalifikaciji ja sam profesor engleskog jezika i književnosti. Volio bih da Iman prije svega bude sretna i radi ono što voli. Kada bi htjela ozbiljnije da se bavi muzikom, tu bih pomno pratio na koji način želi da se bavi muzikom. Muzika je umjetnost, a ne skakanje uz neartikulisane krikove u dva sata ujutro u nekom zadimljenom klubu. Želim da ona bude sretna, ma šta god da odabere u životu. Sreća i mir su najbitniji.

Izvor: Faktor

U Bosni i Herecegovini jutros je sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

U našoj zemlji danas će preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, uz postepeno naoblačenje. Krajem dana kiša se očekuje na sjeverozapadu Bosne. Tokom noći u nizinama kiša ili susnježica, koja će u Bosni preći u snijeg. U višim područjima snijeg.

Vjetar slab promjenjivog smjera. Dnevna temperatura od 4 do 10 stepeni Celzijusovih, na jugu do 12.

Izvor: Faktor

Odlukom Stožera civilne zaštite od utorka u Hrvatskoj važit će nova pravila o trajanju Covid potvrda, izolacije i samoizolacije. Novost je ta da će se od prvog februara EU digitalne Covid potvrde za one vakcinisane s dvije doze izdavati na rok od devet mjeseci, a ne na godinu kao što je to bilo do sada.

Promjene se tiču uglavnom prelaska granice. Prelazak hrvatske granice, osim uz potvrde o vakcinaciji, bit će moguć i uz brzi antigenski test. No, on će sada vrijediti 24 sata od testiranja, a ne 48 sati kao što je bilo do sada. PCR i dalje vrijedi 72 sata. Na temelju preboljenja, prelazak granice je dopušten unutar šest mjeseci od preboljenja dokazanog PCR testom.

Što se tiče zdravstva, socijalne skrbi, javnih i državnih službi, dakle unutar Hrvatske, sve ostaje isto. Oni koji su vakcinisani s dvije doze i imaju Covid-potvrde izdane prije prvog februara, one im i dalje vrijede godinu od primitka druge doze, kako je bilo i do sada.

To vrijedi, primjerice, i za svadbe, sportske utakmice i koncerte. No, oni koji se prvi put vakcinišu i zatraže izdavanje Covid-potvrde nakon prvog februara dobit će ih, a vrijedit će devet mjeseci.

Oni vakcinisani booster dozom imaju, za sada, Covid-potvrde koje vrijede sigurno godinu, ali još nije utvrđeno hoće li možda i više. Za iduću sedmicu najavljeno je još promjena.

Ide se na to da se izolacija za oboljele s blagim ili srednje teškim oblikom bolesti smanji na pet dana. No, za izlazak iz izolacije, posljednja 24 sata ne smiju imati nikakve simptome i moraju napraviti brzi test.

Što se tiče kontakata i samoizolacije, oni će se smanjiti i za vakcinisane i za one koji nisu vakcinisani - na sedam dana.

Izvor: Slobodna Bosna

Omikron soj prenosi se najbrže od svih dosadašnjih sojeva, pa mnoge države širom svijeta obaraju crne rekorde u brojevima novozaraženih.

Simptomi infekcije ovim sojem uglavnom podsjećaju na simptome klasičnog gripa i na svu sreću su kliničkme slike uglavnom lakše, a mnogo je i asimptomatskih slučajeva. Upravo ti ljudi koji nisu imali nikakve tegobe uglavnom ne bi ni znali da su preležali omikron, da nije jednog simptoma koji se najčešće javlja nakon preležane infekcije, a to je opadanje kose, piše Mirror.

Naime, studija "Hakensak" univerzitetskog medicinskog centra u New Jersey je pokazala da je upravo ovo problem koji se najčešće javlja kao posljedica preležanog omikrona, a pojačano opadanje kose javlja se uglavnom između nekoliko nedjelja i tri mjeseca nakon bolesti.
"Provela sam šest dana u bolnici zbog koronavirusa, a nekoliko nedelja nakon što sam došla kući, kosa je počela da mi opada u pramenovima. Bilo je užasno", kaže Paula Dijaz, jedna od pacijentkinja koja se suočila sa ovim problemom.

Britanski Institut za trihologiju kaže da postoje i neka globalna istraživanja koja se bave vezom između COVID-19 i opadanja kose.

"Na primjer, tim istraživanja iz Škole za medicinu pri Univerzitetu u Indijani utvrdio je da je skoro trećina od 1.500 učesnika prijavilo opadanje kose kao jedan od dugoročnijih simptoma COVID", kažu iz Instituta za trihologiju.

Stručnjaci kažu da postoje dva glavna razloga zašto opada kosa poslije koronovirusa. Prvi razlog je kada reakcija tijela na virus postane preaktivna i izazove zapaljenje, iako bi osoba trebalo da se već oporavila od korone. Drugi razlog je stres, jer je poznato da COVID uzrokuje stres, ali i da se to povezuje sa opadanjem kose.

Izvor: Radio Sarajevo