Menu

5FA038EB 1C5B 431E AA22 C59B9442FCEF

Komentari na nacrt Zakona o civilnim žrtvama rata Brčko distrikta Bosne i Hercegovine Istaknuto

izbjeglice

 

 

 

Ovaj dokument je pripremljen prvenstveno u odgovoru na brojne potrebe preživjelih ratnog seksualnog nasilja (u nastavku teksta: žrtve ili preživjele) i djece koja su rođena kao posljedica ratnog silovanja (nastavku teksta: djeca rođena zbog rata ili djeca rođena iz čina ratnog silovanja) u Brčko distriktu BiH (u nastavku teksta: BDBiH), u kontekstu ostvarivanja prava na reparacije za teške zločine koje su ove osobe preživjele, a koje se trebaju i mogu regulisati Zakonom o civilnim žrtvama rata Brčko distrikta BiH (u nastavku teksta: Zakon).

Tekst započinje kraćim opisom potreba preživjelih i djece rođene zbog rata skoro tri decenije od završetka rata, a potom prikazuje zakonske propise koji su regulisali/regulišu prava žrtava ratnog seksualnog nasilja u ratu, uz predstavljanje njihovih nedostataka. Potom su izloženi ključni nedostaci ali i prilike za unapređenje nacrta Zakona, putem kojih se, ukoliko se usvoje, mogu značajno unaprijediti prava ovih kategorija stanovništva u BDBiH. Pri tome bi formulisani prijedlozi djelimično značili i unapređenje prava drugih kategorija civilnih žrtava rata i njihove djece. Lista identifikovanih problema i prilika za unapređenje nije konačna, te je prije usvajanja Zakona neophodno obaviti šire konsultacije  sa žrtvama i stručnom javnošću kako bi se kroz uvažavanje njihovih komentara osigurao što kvalitetniji odgovor na stvarne potrebe žrtava.

 

Kako danas žive žrtve ratnog seksualnog nasilja i djeca rođena iz čina ratnog silovanja?

 

Protok vremena nije zaliječio ratne rane, uključujući dugotrajne psihološke, fizičke, ekonomske i društvene posljedice seksualnog nasilja u ratu po preživjele i njihove porodice u BDBiH. Mnoge žrtve još uvijek pate od traume povezane sa ratnim seksualnim nasiljem, koja ima značajne posljedice i koju je teško prevazići. Većina preživjelih pati od posttraumatskog stresnog poremećaja povezanog sa različitim psihološkim stanjima, uključujući depresiju, poteškoće sa spavanjem, suicidalne misli ili suicidalne pokušaje, probleme sa koncentracijom i agresiju. Priroda fizičkih povreda je takva da preživjele/i i dalje pate od tjelesnih posljedica i zdravstvenih problema skoro tri decenije nakon tih događaja. Nažalost, mnoge žrtve nisu tražile neophodnu medicinsku podršku, jer se i dalje suočavaju sa stigmom koja ih sprječava da traže rehabilitaciju. Društvena stigma još uvijek mnogim preživjelim otežava da govore o svojoj traumi što, uz nedostatak adekvatne podrške, dovodi do straha od traženja pravde i mjera reparacije. Mnoge žrtve, a posebno muškarci, osjećaju stid i kriju šta im se desilo od svoje porodice. Većina preživjelih skriva traumu od svoje djece jer ih je strah kako će djeca na nju reagirati. Navedeno također utiče na porodične odnose, a posljedice traume i neadekvatne podrške onemogućava mnoge preživjele da se zaposle i ostvare ekonomsku nezavisnost. Žrtve koje imaju djecu posebno strahuju za njihovu budućnost, ističući da ne postoji sistemska podrška koja bi im omogućila da plate školovanje djece. Također ističu da ne ostvaruju pogodnosti tokom procesa traženja posla. Djeca rođena zbog rata i dalje se bore za priznavanje svog statusa i suočavaju se sa brojnim administrativnim preprekama i stigmatizacijom. Ratno seksualno nasilje ne pogađa samo preživjele i njihove porodice – ono donosi dugotrajne posljedice po cijelu zajednicu i društvo.

 

Trenutni zakonski okvir kojim se regulišu status i prava žrtava seksualnog nasilja u ratu u Brčko distriktu BiH

 

Prema važećoj Odluci o zaštiti civilnih žrtava rata BDBiH (član 2, stav 1. a) sve osobe koje su pretrpjele trajno psihičko oštećenje uslijed seksualnog zlostavljanja ili silovanja prepoznaju se kao civilne žrtve rata, kao osobe s posebnim statusom. Žrtve na prostoru BDBiH su mogućnost priznanja statusa dobile u martu 2008. godine, kada je usvojena Odluka o zaštiti civilnih žrtava rata. Nakon što je 2012. godine usvojena nova Odluka o zaštiti civilnih žrtava rata, prilikom ostvarivanja statusa civilne žrtve rata jedino su žrtve silovanja u ratu suočene sa zahtjevom za dostavljanjem dokaza u vidu konačne pravosnažne sudske presude (tadašnji član 13, stav (1), tačka c). U odgovoru na kritike upućivane od udruženja žrtava i nevladinih i međunarodnih organizacija Skupština BDBiH je u junu 2015. godine usvojila Izmjene i dopune Odluke o zaštiti civilnih žrtava rata sa ciljem ukidanja ovog neopravdano restriktivnog uslova. Ova Odluka, međutim, i dalje ima svoje nedostatke jer ona pruža niže standarde zaštite prava u poređenju sa Federacijom Bosne i Hercegovine (u nastavku teksta: FBiH) i Republikom Srpskom (u nastavku teksta: RS) jer je njom, na primjer, izostavljeno pravo na psihološku podršku, banjsko liječenje i medicinsku rehabilitaciju koje su neophodne preživjelima.

 

 

Nedostaci nacrta Zakona o civilnim žrtvama rata Brčko distrikta BiH i prilike za unapređenje

 

Pravo na psihološku podršku

 

Poslije svih dešavanja ja, a vjerujem da su i mnogi drugi pomišljali prvo na suicid. Danas ja devedeset posto osjećam da kad idem gradom ili ulicom, da svi znaju šta se desilo i neki me strah hvata, okrećem glavu, izbjegavam neke kontakte i tako dalje, kazala je preživjela ratnog seksualnog nasilja.

Trenutni nacrt Zakona o civilnim žrtvama rata Brčko distrikta BiH ne predviđa pravo na psihološku pomoć žrtvama iz BDBiH. Ovo pravo bilo je predviđeno ranijom Odlukom o zaštiti civilnih žrtava rata, iz 2008. godine, da bi kasnijom Odlukom, iz 2012. godine, ono bilo izostavljeno iz spiska nabrojanih prava. Usvajanje Zakona predstavlja odličnu priliku za ponovno uvrštavanje ovog prava. Preživjeli se trenutno skoro isključivo oslanjaju na psihološku podršku koju pružaju nevladine organizacije jer većinom nisu ni upoznati sa mogućnošću da isto ostvare u Centru za mentalno zdravlje Brčko distrikt BiH (u nastavku teksta: CMZ BDBiH), te bi eksplicitno navođenje ovog prava u Zakonu brojne žrtve upoznalo sa njim, a potom i podstaklo da ga zahtijevaju. Nadalje, žrtve koje su u prošlosti tražile i ostvarile pravo na psihološku podršku u CMZ BDBiH su ukazale da se na termine za susret sa psihologom ili psihijatrom predugo čeka, te da nisu imali priliku ostvariti dugoročniju podršku u vidu terapijskog liječenja. Uvođenjem ovog prava u Zakon jasno će se ukazati kako psihološka podrška treba blagovremeno biti ukazana žrtvama, te da ona treba da bude kontinuirana i dugoročnijeg karaktera (prema potrebama preživjelih).

Preporuka: U Zakona o civilnim žrtvama rata Brčko distrikta BiH potrebno je uvrstiti pravo na psihološku podršku, u član 4. stav 2. tačku e.

 

Pravo na banjsko liječenje i medicinsku rehabilitaciju

 

Banja mi je potrebna više nego zalogaj hljeba, kazala je preživjela ratnog seksualnog nasilja.

Žrtve iz BDBiH nemaju pravo na besplatan pristup banjskom liječenju i medicinskoj rehabilitaciji, što je potrebna i značajna mjera rehabilitacije koju kao takvu prepoznaju kako žrtve tako i eksperti medicinske i psihijatrijske struke. Uočeno je da se, sa obzirom na protek vremena od početka rata u BiH do danas, mnoge preživjele već nalaze u dobnoj grupi iznad 50 godina,  te da posljedice pretrpljenog silovanja, zajedno s procesom starenja, ima znatan utjecaj na njihova fizička oboljenja. Istraživanja su ustanovila vezu između mentalnih oboljenja povezanih s pretrpljenom traumom i nastankom oštećenja organizma kao što su kardiovaskularna oboljenja, cerebrovaskularna oboljenja, degenerativne promjene kičme, različiti bolni sindromi i karcinomi. Brojne žrtve smatraju da bi im fizičke posljedice koje imaju nakon preživljene traume, a koje se starenjem dodatno manifestiraju, bile olakšane korištenjem usluga banjskog liječenja i medicinske rehabilitacije

Žrtve ratne torture u Republici Srpskoj u Zakonu o zaštiti žrtava ratne torture RS, na primjer, već imaju predviđeno pravo na banjsku rehabilitaciju, upravo zato što je prepoznata važnost ovakve rehabilitacije za ovu ranjivu kategoriju ratnih žrtava. Također, ratni vojni invalidi iz BDBiH ostvaruju pravo na topličko-klimatsko liječenje prema Zakonu o dopunskim pravima obitelji poginulih branitelja i ratnih vojnih invalida BDBiH. Slično rješenje potrebno je integrisati i u nacrt Zakona o civilnim žrtvama rata BDBiH, upravo iz razloga što potonji zakon već predviđa jednostavnu i jasnu proceduru za sve one koji smatraju da im je ovaj vid rehabilitacije neophodan, pri čemu prijedlog za topličko-klimatsko liječenje daje ovlašteni doktor – specijalista. Stoga bi se, na ovaj način, također osiguralo ujednačavanje statusa civilnih žrtava rata i ratnih vojnih invalida.

Omogućavanje ovog prava civilnim žrtvama rata, uključujući i žrtvama ratnog seksualnog nasilja, neće predstavljati značajno budžetsko opterećenje za BDBiH, imajući u vidu da, prema trenutnoj evidenciji Službe za boračko-invalidsku zaštitu i civilne žrtve rata BDBiH samo 102 osobe ostvaruju status civilnih žrtava rata, od čega 44 osobe imaju status žrtava seksualnog zlostavljanja i silovanja.

Eksplicitno navođenje ovog prava u Zakonu je važno za preživjele, jer su trenutno, iako je potreba za pristupom ovom pravu veoma izražena, iznimno rijetki primjeri ostvarivanja ovog prava putem redovnog procesa apliciranja u okviru sistema zdravstvenog osiguranja koji se odnosi na sve građane i građanke.

Preporuka: U Zakona o civilnim žrtvama rata Brčko distrikta BiH potrebno je, među osnovnim pravima u članu 4., stavu (1), tački e), uvrstiti pravo na banjsko liječenje i medicinsku rehabilitaciju, te u članu 9. razraditi uslove i proceduru za ostvarivanje ovog prava. Civilne žrtve rata iz člana 2., stava (1), tačke a), b), c), d) i e), koje ispunjavaju predviđene uslove bi imale pravo na banjsko liječenje i medicinsku rehabilitaciju godišnje u trajanju od 14 dana. Prijedlog za banjsko liječenje i medicinsku rehabilitaciju bi izdavao ovlašteni ljekar specijalista na osnovu medicinske dokumentacije, a odobrilo bi je ovlašteno povjerenstvo Odjela za zdravstvo i ostale usluge.

 

Pravo na prioritet prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu

 

Imamo problema kad odemo doktorima. Ja sam otišo u XXX, doktoru gdje sam prijavljen da vadim nalaze, bio sam bolestan. I ja imam znači pravo, sva prava da ne čekam nikakav red i piše tamo ‘ratni vojni invalidi imaju prednost’ i tako dalje. Želim i civilne žrtve rata da imaju prednost, kazao je preživjeli ratnog seksualnog nasilja.

Pojedini preživjeli su istakli da im se prilikom pristupa uslugama zdravstvene njege ne pruža prioritet (što je posebno bitno za preživjele s težim oboljenjima, na koja je već ukazano u prethodnom tekstu) na isti način kao što to pravo ostvaruju ratni vojni invalidi. Iz tog razloga, zakonom je potrebno predvidjeti davanje prioriteta u pristupu zdravstvenim uslugama preživjelim, ali i svim civilnim žrtvama rata, na sličan način kao što je to već posrijedi npr. za ratne vojne invalide . Pored prioritetnosti u pristupu zdravstvenim uslugama, preživjele je potrebno informisati o ovom pravu u zdravstvenim institucijama.

Preporuka: U članu 8. Zakona o civilnim žrtvama rata Brčko distrikta BiH potrebno je dodati da civilne žrtve rata ostvaruju prioritet prilikom korištenja usluga zdravstvenih ustanova, uključujući sve vrste dijagnostike, te da su zdravstvene ustanovedužne na vidnom mjestu istaći obavijest da civilne žrtve rata imaju prednost za pružanje usluga.

 

Priznavanje statusa i pripadajućih prava djeci koja su rođena iz čina ratnog silovanja

 

Djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja su zanemarena populacija čije samo rođenje sa sobom nosi po život opasne i trajne rizike i štete. To može podrazumijevati stigmatizaciju i diskriminaciju od strane društva i pravnog sistema u kojem žive, fizičko nasilje i emocionalno zlostavljanje tokom odrastanja, vršnjačko nasilje u školama gdje su ova djeca targetirana kao djeca bez oca, napuštena djeca, u svojim izvještajima navodi Udruženje Zaboravljena djeca rata

Transgeneracijska trauma je nažalost često breme koje nose djeca preživjelih, a posebnu pažnju zaslužuju djeca rođena iz čina ratnog silovanja. BDBiH pred sobom ima priliku da donese historijsku odluku, tako što će po prvi put u BiH priznati status djeci rođenoj iz čina ratnog silovanja, i poslati snažnu poruku svoj djeci u BiH da nisu zaboravljena. Simbolična poruka ovog priznanja će odjeknuti i na globalnom nivou, jer će se ovakav pozitivan iskorak u Brčko Distriktu BiH pozdraviti i služiti kao uzor za mnoga druga postkonfliktna društva.

O djeci rođenoj kao posljedica počinjenog zločina silovanja za vrijeme proteklog rata u BiH se godinama skoro nikako nije razgovaralo. Nažalost, ne postoje zvanični podaci o tačnom broju ove djece u BDBiH, ali niti u cijeloj BiH, sa obzirom na to da nije vođena evidencija o njihovom rođenju. Nakon poroda određeni broj žena se odrekao djece koju su rodile poslije pretrpljenog silovanja, te su takva djeca smještana u domove za nezbrinutu djecu ili usvojena i odvedena u strane zemlje, zbog čega većina njih nije upoznata sa svojim porijeklom i identitetom. Ona djeca koja su ostavljena na brigu majkama da ih samostalno odgajaju, koja znaju informacije o svom porijeklu, suočavaju se s problemima koji se vezuju za njihov identitet, stigmatizaciju, marginalizaciju i izolaciju. Majke su ih često odgajale u teškim društvenoekonomskim uslovima, bez bilo kakve dodatne podrške.

Djeca rođena iz čina ratnog silovanja nisu zakonom priznata kategorija žrtava rata, te samim tim, kao i druga djeca civilnih žrtava rata, ne ostvaruju nikakva prava i beneficije koje bi im olakšale pristup i finansiranje školovanja ili beneficije prilikom zapošljavanja. Uzimajući u obzir kako djeca ratnih vojnih invalida i poginulih branitelja već ostvaruju ova prava i beneficije u skladu sa Zakonom o dopunskim pravima porodica poginulih branilaca i ratnih vojnih invalida, jasno je da se ona mogu jednostavno i na isti način osigurati i djeci civilnih žrtava rata. Time bi se također osiguralo ujednačavanje statusa djece civilnih žrtava rata i djece poginulih branilaca i ratnih vojnih invalida.

Priznavanje statusa djeci rođenoj iz čina ratnog silovanja ima višestruk značaj, kako za samu djecu tako i za njihove majke, preživjele ratnog seksualnog nasilja, koje su često izložene dvostrukoj stigmatizaciji zbog zločina koje su preživjele — i kao majke djece koja su rođena iz čina silovanja i kao žrtve. Brojni su primjeri gdje su takve okolnosti dodatno utjecale na psihološku, a shodno tome i ekonomsku stabilnost ovih majki tokom prisilnog majčinstva. Većina žrtava ističe potrebu da njihova djeca ostvare određene beneficije po osnovu statusa civilne žrtve rata. Navode kako, za razliku od drugih kategorija, djeca civilnih žrtava rata nemaju prijeko potrebne beneficije. Većina majki/roditelja ima izraženu brigu za budućnost njihove djece, pogotovo kada je riječ o obrazovanju i budućem zaposlenju, što zapravo predstavlja bojazan za egzistenciju njihove djece. Od završetka rata, BiH nikada nije adekvatno preuzela odgovornost za brigu o ovoj ranjivoj kategoriji djece, i to kada im je takva podrška bila najpotrebnija. Iz tog razloga, pored prethodno opisane simboličke vrijednosti, priznavanje statusa djeci koja su rođena iz čina ratnog silovanja je hitan i prioritetan potez koji se mora napraviti, a upravo Brčko distrikt BiH može biti taj koji će prvi napraviti korak u pravom smjeru da se ovoj djeci napokon pokaže da nisu zaboravljena.

Preporuka: U Zakonu o civilnim žrtvama rata Brčko distrikta BiH potrebno je pod definicijom civilnih žrtava rata u članu 2, stav (1), tački a) podvesti i djecu koja su rođena iz čina ratnog silovanja, te im u članu 3, stavu (1), tački b) priznati status korisnika prava, kao licu rođenom iz čina ratnog silovanja, tj. kao djetetu lica s posebnim statusom.

Nije predviđeno da ova populacija ima mogućnost za ostvarivanje materijalnih prava, ali sticanjem statusa mogu ostvariti druga prava. U tom smislu, potrebno je, među dopunskim pravima iz člana 4, stava 2, pod tačkom f) predvidjeti i pravo na prioritet kod upisa u obrazovne ustanove i stipendiranja, te razraditi ova prava, uključujući i pravo na oslobađanje plaćanja naknade u obrazovnim ustanovama u članu 13. Zakona. Ovo pravo bi se predvidjelo kako za djecu rođenu iz čina ratnog silovanja tako i za ostalu djecu civilnih žrtava rata.

 

Sljedeći koraci

 

Nemojte vi donosit’ samo zakone šta je potrebno civilnim žrtvama rata, a niste otišli od porodice do porodice i rekli, sjeli s njima i rekli ‘de ti nama reci koje s tvoje potrebe, de ti nama objasni, šta bi tebi olakšalo, kazala je preživjela ratnog seksualnog nasilja.

Pored iznad navedenih preporuka, koje je potrebno  uvrstiti u Zakon prije usvajanja, potrebno je i podijeliti Nacrt Zakona sa žrtvama i stručnom javnošću putem javne rasprave, kako bi se osigurao što kvalitetniji odgovor na stvarne potrebe preživjelih, navedeno je iz Trial International.

 

 

Izvor: Otisak.ba

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com