Četiri osobe su povrijeđene u sudaru Centrotransovog autobusa i tramvaja u blizini zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, potvrđeno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Na uviđaj su izašli policajci MUP-a Kantona Sarajevo. U policiji zasad nemaju više detalja o nesreći, a više informacija o udesu nisu mogli dati ni u GRAS-u.

- Četiri osobe su zatražile ljekarsku pomoć i čekamo informacije o stepenu njihovih povreda - kratko su rekli u policiji.

Izvor: Faktor

Na današnjoj redovnoj 77. sjednici Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine usvojena je Odluka o dodjeli sredstava donacija za 2022. godinu na prijedlog Odjeljenja za privredni razvoj, sport i kulturu.

Ovom odlukom odobrena su novčana sredstva u ukupnom iznosu od 10.000,00 KM u korist Privredne komore Brčko distrikta BiH za realizaciju projekta „Podrška poslovnim preduzećima Brčko distrikta BiH u oporavku od posljedica pandemijske krize“.

Na prijedlog Policije Brčko distrikta BiH odobrene su smjernice za izradu nacrta Odluke o načinu upotrebe lakog ličnog električnog vozila na području Brčko distrikta BiH.

S obzirom da se u posljednjem vremenskom periodu pojavio veći broj vlasnika ili korisnika lakog ličnog električnog vozila koji upravljaju pješačkim zonama, trotoarom i kolovozom, ukazala se potreba za donošenjem spomenutog propisa, kako bi se kretanje i prekršaji istih pravno uredili. Smjernice se, između ostalog, odnose na razvrstavanje lakih vozila, propisivanje obavezne opreme kao i utvrđivanje obaveza lica koja upravljaju lakim vozilom.

Ujedno, Vlada je razmotrila informaciju Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, a koja se tiče postupanja po Odluci o organizovanom i kontrolisanom odstrjelu divljači na području Brčko distrikta BiH.

Zbog planiranih radova na EEO, u subotu 22.10.2022. godine, doći će do prekida u isporuci električnom energijom kod kupaca iz sljedećih naselja:

Bulevar mira dio, Vuka Stefanovića Karadžića, Jelenke Voćkić, Trg Mladih dio i Laze Kostića dio, zastoj u vremenu od 09:00 – 11:00 h.

-Tina Ujevića, Studentska, Edhema Mulabdića dio, prof. Murata efendije Sinanagića dio, Omerovića dio, Hasana Kikića i Fra Šimuna Filipovića dio, zastoj u vremenu 11:00 – 13:00 h.
-Gredice dio i Gredice – Pirometal (Semberska dio, Josipa Eugena Tomića, Nikole Šopa, Fra Ilije Starčevića i Dr.Fridmana 17), zastoj u vremenu od 08:00 – 12:00 h
-Stolin dio, Donji Brezik dio i Gornji Brezik dio (Nikole Pejića, Semberska dio, Jovana Hadžića, Vojislava Ilića, Luke Ćelovića, Ljubomira Krsmanovića i Jure Kaštelana) mogući kratki zastoj u vremenu od 08:00 – 12:00 h;

Za više informacija pozvati 0800 505 07.

CIK BiH apsolutno postupa u skladu sa Izbornim zakonom BiH, istakao je predsjednik CIK BiH Suad Arnautović.

O potezu Tužilaštva BiH da vrši provjere članova CIK BiH Srđan Traljić, predstavnik Transparensi Internešnala kaže: “CIK apsolutno ima pravo da radi sve ove radnje u smislu ponovnog brojanja glasova tako da osuđujemo svaku vrstu pritiska, političkog i svakog drugog, na njih. Što se tiče tužilaštva BiH meni to više izgleda kao nekakve tehničke radnje s obzirom da svako može da podnese krivičnu prijavu a Tužilaštvo je dužno da provjeri navode iz prijave.”

Arnautović pojašnjava da su 4 radnje propisane da bi se došlo do konačnih rezultata izbora.

– Postavlja se pitanje kakvo je pravo povrijeđeno SNSD ili bilo koje druge stranke naredbom CIK da se pravilno utvrde izborni rezultati – kaže Arnautović.

Ističe da u CIK nisu svi bili saglasni da se krene sa ponovnim brojanjem glasova.

– Gospodin Vlado Rogić je bio i protiv odluke o raspisivanju izbora. Njegovo je tumačenje da nije trebalo ni raspisati izbore – dodaje on.

Tvrdi da nema nikakve tromosti u brojanju rezultata.

– To je sve u skladu sa vremenskim planom i zakonom. Naš je rok 22. oktobar da utvrdimo rezultate – ističe.

Traljić naglašava da je važno da CIK ispita i utvrdi sve navode koji su uznemirili javnost i urušili povjerenje građana u izborni proces.

– Prema ovome što izlazi u javnost, utvrdilo se da se kradu glasovi na zapisnicima. Definitivno je ovo važan korak da se utvrde tačni rezultati. A drugi je korak ono što se radilo u Srebrenici i Doboju kad smo imali poništene izbore, a to su grafološka skeniranja potpisa. Apsolutno dajemo podršku CIK u ovom procesu – kaže Traljić.

Na pitanje hoće li CIK poništiti izbore u Republici Srpskoj, Arnautović je dao jasan odgovor.

– Razmotrićemo sva pitanja koja zakon nudi. Teoretski, zakon je to predvidio. Ako je na biračkom mjestu tokom glasanja ili tokom prebrojavanja glasova došlo do takvih nepravilnosti koje utiču na rezultate izbora onda je CIK dužan da to poništi. U svakom slučaju to će pitanje biti raspravljeno – kaže Arnautović, prenosi Federalna.ba.

– Od bugarskog voza… svašta se može desiti. Šta se desilo konkretno kod nas, to je proces koji se usklađuje. U Glavnom centru svaki stol ima pet brojača. Oni čine kao neki birački odbor, dakle rade njihov posao, popravljaju ono što su oni trebali uraditi. Vrši se ogroman pritisak na državnu instituciju – naglašava on.

Arnautović kaže i da jako dobro razumije izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit.

– Ne podržavam ih u cjelosti i to sam visokom predstavniku i kazao. Ovim izmjenama mi kao organ se uvodimo u jednu dosta problematičnu situaciju. On je od gotovine napravio veresiju – naglašava.

– Nismo za to da OHR nameće izmjene Izbornog zakona – zaključio je Traljić.

Izvor: InfoBijeljina

Na današnji dan, 19. oktobra 2003, prije 19 godina, preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine - Alija Izetbegović.

Umro je od zatajenja srca u 78 godini. Njegovom posljednjem ispraćaju u Sarajevu prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u bh. prijestolnici. Sahranjen je, prema vlastitoj želji, na Šehidskom mezarju Kovači.

Ostao je zapamćen kao mudar političar koji je imao ogroman autoritet, a da je domovini bio odan do posljednjeg momenta govore podaci da je dok je bio na Klinici za Ortopediju i traumatologiju i poslije na Klinici za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam, primao delegacije koje su mu dolazile. Posljednjeg kojeg je primio bio je tadašnji predsjednik turske Vlade, a današnji predsjednik Republike Turske - Recep Tayyip Erdogan.

Mladi muslimani i prva hapšenja

Alija Izetbegović rođen je 8. avgusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Potiče iz ugledne begovske porodice koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u trećoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju.

- Prvu mušku gimnaziju maturirao je 1943. godine. Sarajevo, odnosno cijela Bosna i Hercegovina, tada su bili pod okupacijom pronacističke Nezavisne države Hrvatske tako da se morao skrivati cijelu 1944. godinu kako bi izbjegao mobilizaciju u neku vojnu formaciju ustaškog režima. U toku rata, bavio se humanitarnim radom pomažući prognanim civilima u okviru pokreta "Mladi muslimani", gdje je još prije rata pokušao pronaći i artikulaciju vlastitih političkih i idejnih opredjeljenja. Islam, antifašizam te antikomunizam, određivali su opću orijentaciju ovog pokreta - piše na oficijelnoj stranici Muzeja Alija Izetbegović.

Zbog pripadnosti organizaciji "Mladi muslimani" Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine. Ubrzo po izlasku iz zatvora studirao je agronomiju, koju je napustio nakon tri godine i upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

Formirao Stranku demokratske akcije

- U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom "Sarajevskom procesu" osuđen na 14 godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina. Tokom drugog boravka u zatvoru pisao je bilješke. Bila su to razmišljanja o životu i sudbini, vjeri i politici, o pročitanim djelima i njihovim autorima, ali ekonomiji i fizici. Tako je nastalo 13 "sveščica" kako ih je on nazivao, koje je Izetbegović uredio i objavio 1999. godine pod nazivom "Moj bijeg u slobodu" - navedeno je na oficijelnoj stranici Muzeja Alija Izetbegović.

Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika formirao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na prvim višestranačkim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA.

Poznat i kao kralj mudraca

Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga "Islam između istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Autobiografski zapis u knjizi "Sjećanja" objavio je 2000. godine. Godine 2004. objavljena su sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Američki diplomata Richard Holbrooke je 1998. godine u intervjuu za Televiziju Bosne i Hercegovine kazao da je Alija Izetbegović "najzaslužniji za opstanak Bosne i Hercegovine".

- Da nije bilo Alije Izetbegovića, ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine. Da je otišao u Tuzlu, Sarajevo bi palo i Slobodan Milošević je to rekao - rekao je tada američki diplomata i arhitekta Dejtonskog mirovnog sporazuma Richard Holbrooke.

U Muzeju sjećanja na 15. juli u Istanbulu na izložbi o historijatu državnih udara u svijetu i o historiji kolonijalizma, na jednom zidu postavljene su fotografije boraca za slobodu i protiv ugnjetavanja, a tu se u društvu Mustafe Kemala Ataturka, Mahatme Gandhija, Che Guevare, Nelsona Mandele i Martina Luthera Kinga, našao i Alija Izetbegović.

Pored njegove slike piše: "Svojim intelektualnim porijeklom Alija Izetbegović, poznat i kao kralj mudraca, osvojio je divljenje cijelog svijeta svojim odnosom prema zločinima počinjenim protiv čovječanstva tokom raspada Jugoslavije. Borio se za to da Bošnjaci u Bosni i svi ljudi vode dostojanstven život."

Izvor: Faktor

U povodu 19.godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića u brčanskom Domu Islahijeta održan je okrugli sto pod nazivom „Alija Izetbegović-misao i politička praksa“.

Organizatori okruglog stola su Senat SDA BiH, Fondacija „Centar za edukaciju i inicijative“-Politička akademija SDA i Asocijacija mladih SDA BiH.

Predsjednik Senata SDA dr.sc. Nedžad Branković je kazao da su politička praksa predsjednika Izetbegovića, čuvanje institucija i motiviranje patriotskog potencijala u narodu, bili preduslov za ostvarivanje prostora za izgradnju države.

- Rahmetli predsjednik je često isticao da Bosna nije samo jedan komad zemlje,da je ona ideja, te da moramo graditi više bosanskohercegovački identitet, uvažavajući pri tome sve naše specifičnosti- kazao je Branković.

Haris Šabanović, predsjednik Asocijacije mladih SDA BiH je kazao da je povod za organizaciju okruglog stola 19.godišnjica smrti Alije Izetbegovića te da je Brčko izabrano za organizaciju okruglog stola kako zbog borbe i vezanosti Alije Izetbegovića za Brčko tako i zbog simbolike i značaja tog grada za Bosnu i Hercegovinu.

Direktor Fondacije „Centar za edukaciju i inicijative“-Političke akademije SDA dr.sc. Sedad Dedić je naglasio da cilj okruglog stola nije promocija ličnosti Alije Izetbegovića već promocija slobode za koju se borio i žrtvovao Alija Izetbegović a koja je i danas na jednom otvorenom udaru.

Gradonačelnik Brčko distrikta BiH Esed Kadrić je u svome pozdravnom obraćanju istakao ulogu koju je Alija Izetbegović imao u vremenima najtežim za Brčko, kako u vrijeme pregovora u Dejtonu, tako i u procesu Arbitraže i godinama povratka Brčaka u njihov grad.

- Prve donacije za rekonstrukciju povratničkih kuća, rahmetli predsjednik Izetbegović je usmjerio u Brčko. I evo nas danas na ušću Brke u Savu, na granici sa Evropskom unijom, i činimo sve da nastavimo tu misiju čuvanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine za koju je Alija Izetbegović zalagao- izjavio je Kadrić.

Učesnici okruglog stola su bili i prof.dr. Amir Karić, i prof.dr. Ajdin Huseinspahić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici

Prof.dr. Amir Karić, dekan i profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, izdvojioje pet vrijednosti za koje smatra da su konstanta mišljenja i političkog djelovanja Alije Izetbegovića.

- Prva vrijednost je sloboda kao fundamentalna vrijednost, zatim demokratija i njegovo zalaganje za slobodu izražavanja i nepristajanje na uvođenje cenzure ni u najtežim danima agresije. Nakon toga bih izdvojio vrijednost znanja i obrazovanja, odnosno vrijednost meritokratije, te vladavinu prava kao fundamentalnu vrijednost na kojoj se razvio savremeni zapadni svijet i bez koje nema pretpostavki za razvoj društva i na koncu sloboda tržišta oplemenjena socijalnom solidarnošću- izjavio je Karić.

Prof.dr. Ajdin Huseinspahić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici je u svome izlaganju napravio paralelu između ličnosti dr. Mehmeda Spahe i Alije Izetbegovića.
-

Spaho i Izetbegović su temelji bošnjačke politike dvadesetog vijeka. Njih dvojicu, između ostalih, veže jugoslavenska ideja, odnosno borba za i protiv jugoslavenske ideje. Spaho se borio za jugoslavensku ideju kako bi Bošnjaci i Bosna i Hercegovina opstali u vremenu u kojem je živio i djelovao. Alija Izetbegović se bori protiv jugoslavenske ideje kada je već bilo očito da je ona postala velikosrpska, a do tada se i on zagovarao za ideju Jugoslavije jer je svjestan da Bosna i Hercegovina unutar jednog takvog sistema može opstati- kazao je Huseinspahić.

Program okruglog stola vodio je Ismet Bećar, portparol Kantonalne organizacije SDA Sarajevo.