Komisija za budžet Skupštine Brčko distrikta je u saradnji s Vladom i Direkcijom za finansije Distrikta održala je juče popodne drugu javnu raspravu o Prijedlogu budžeta za 2023. godinu s predstavnicima mjesnih zajednica, udruženjima građana, pojedincima i ostalima. Predloženi budžet za 2023. godinu iznosi 281.381.660 KM i u odnosu na prvobitni prijedlog budžeta za 2022. godinu veći je za 42.000.000 KM

Predsjedavajući skupštinske Komisije za budžet Srđan Blažić je napomenuo da je do toga došlo uglavnom zbog povećanja prihoda po osnovu indirektnih poreza, te da je za kapitalni budžet izdvojeno 30.000.000 KM, dok se 33 posto budžeta odnosi na bruto plate i naknade zaposlenih u javnom sektoru. Blažić je rekao da će Komisija pregledati sve prijedloge građana i nevladinog sektora koji su stigli tokom i van javnih rasprava te da će se sve što bude opravdano naći u konačnoj verziji budžeta Distrikta za 2023. godinu.

Blažić kaže da će predloženi budžet u skupštinskoj raspravi biti 60 dana što je dovoljno vremena da se izvrši preraspodjela sredstava unutar budžeta i povećaju određeni iznosi, prije svega, socijalnih davanja.

„Unutar budžeta postoje određene stavke i namjene koje možemo preraspodijeliti. Mnogo toga smo obuhvatili rebalansom budžeta za 2022. godinu. Nadam se da ćemo dobar dio tih prijedloga uključiti u konačnu knjigu budžeta Distrikta za 2023. godinu“, rekao je Blažić.

I na ovoj javnoj raspravi građani su istakli potrebu za rješavanjem problema vodosnabdijevanja u mjesnim zajednicama širom Distrikta, komunalnu i putnu infrastrukturu kao i bolju zdravstvenu uslugu.

Predsjednik Udruženja oboljelih od mišićne distrofije Enisa Rendić rekla je da će ovo udruženje podnijeti zahtjev za izgradnju prilaznih rampi na raskrsnicama i institucijama u Distriktu gdje nisu postavljene kako bi se olakšao prilaz osobama u invalidskim kolicima.

Despot Vuković iz mjesne zajednice Centar dva istakao je da je u toj mjesnoj zajednici neophodno ponovo osposobiti javnu česmu s koje se vodom snabdijevalo više naselja.

Niko Milanović, predsjednik mjesne zajednice Cerik uputio je zahtjev nadležnima da pronađu mogućnost i izdvoje sredstva za rješavanje pitanja vodosnabdijevanja i zgrade mjesne zajednice.

Jamin Čaušević, predsjednik mjesne zajednice Dizdaruša kaže da je u ovoj mjesnoj zajednici neophodno riješiti putnu infrastrukturu za šta su uspjeli riješiti imovinsko pravne odnose.

Treća javna rasprava o budžetu za narednu godinu biće održana u subotu, 22. oktobra u sali za plenarna zasjedanja Skupštine Brčko distrikta, s početkom u 12 časova.

Svoje prijedloge za raspodjelu budžetskih sredstava u 2023. godini građani mogu podnijeti pisanim putem, u naredna dva mjeseca, na protokolu Skupštine ili putem e-maila Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Izvor: Radio Brčko

U četvrtak, 20.10.2022. godine, u Banja Luci, u prostorijama Ministarstva energije i rudarstva, održan je sastanak u vezi snabdijevanja Brčko distrikta BiH električnom energijom.

Sastanku su prisustvovali Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske, te Kemal Atić, direktor JP „Komunalno Brčko“, Dragan Jelisić, zamjenik direktora i Armin Drapić, šef RJ Elektrodistribucija.

Ovaj sastanak, u stvari, predstavlja nastavak pregovora i aktivnosti koje vodi uprava našeg preduzeća, u nastojanju da građanima Brčko distrikta BiH obezbjedi, prije svega stalno, kvalitetno i što jeftinije snabdijevanje električnom energijom.

U sve aktivnost vezane za ugovaranje snabdijevanja električnom energijom maksimalno je uključen i ministar Petar Đokić, koji svojim angažmanom nastoji pomoći da Brčko dobije ugovor sa Elektroprivredom RS pod što povoljnijim uslovima.

Aktivnosti koje provodi naše preduzeće, u namjeri da građanima distrikta omogući kvalitet i što povoljnije cijene naših usluga, nastaviti će se i u budućnosti, uz maksimalan angažman svih zaposlenika, te se nadamo da će podršku ovim našim nastojanjima dati institucije Brčko distrikta BiH.

U narednom periodu u RS će ponovo poskupjeti i brašno, i do 1,5 KM po vreći od 25 kilograma.

Trenutno, vreća standardnog brašna košta do 31, a namjenskog, odnosno onog kvalitetnijeg, do 34,5 KM.

– Cijena pšenice koju uvozimo iz Mađarske kreće se između 380 i 420 eura po toni i ona je, od žetve do sada, bila prilično stabilna. Međutim, zbog poskupljenja goriva, očekivati je da će skočiti trošak prevoza pšenice, a nakon toga i cijena brašna. Standardno brašno će, po vreći od 25 kilograma, poskupjeti za jednu marku, a namjensko za 1,5 KM – kaže predsjednik Udruženja mlinara RS i vlasnik i direktor preduzeća „Žitoprerada“ Prijedor, Zoran Kos.

Prije početka krize izazvane rusko-ukrajinskim ratom, vreća standardnog brašna u RS je koštala 25, a najmjenskog 28 KM.

S obzirom na to da su cijene goriva opet krenule da skaču, građani strahuju da nas u narednom period očekuje nova lavina poskupljenja hrane.

– Čim gorivo u kraćem vremenu koji put poskupi, za očekivati je lančani skok cijena osnovnih životnih namirnica i ostalih proizvoda. Od marta smo se suočili sa rekordnim cijenama prehrambenih namirnica. I samo što smo dočekali njihovu stabilizaciju, opet nam prijete nova poskupljenja. A da ne govorimo o direktnom trošku koji imaju vozači. Ponovo se najviše priča o cijenama dizela i benzina, od kojih, trenutno, najviše strahujemo – kaže Vedran K, komercijalista iz Banjaluke.

Izvor: InfoBijeljina

U mjesnoj zajednici Maoča ove sedmice izvode se posljednji radovi na rekonstrukciji puta koji je od bitnog značaja za stanovnike ovog naselja.

“Asfaltiranje puta tokom nadolazećeg vikenda vršit će se od samoposluge do raskrsnice prema drugoj džamiji u našoj mjesnoj zajednici”, rekao je predsjednik mjesne zajednice Maoča Muhamed Lević.

Kako dodaje predsjednik ove mjesne zajednice primjetno je nestrpljenje kod stanovnika da se ovi radovi završe što prije, jer su se stvarale saobraćajne gužve zbog nemogućnosti korištenja drugih sporednih puteva.

Za vozače motornih vozila u subotu su obezbijeđena dva alternativna putna pravca prema mjesnim zajednicama Islamovac i Rašljani zbog smanjenja gužve u saobraćaju i olakšanja u asfaltiranju ovog dijela puta.

Izvor: Radio Brčko

U Brčko distriktu BiH sinoć su predstavom „Škrtac“ prema tekstu Žan Batiste Molijera, u režiji Dore Ruždjak Podolski i u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba otvoreni 39. Internacionalni teatarski susreti Brčko distrikta BiH. Susrete je otvorio gradonačelnik Brčko distrikta BiH Esed Kadrić.

Na konferenciji za novinare održanoj uoči otvaranja ovogodišnjeg Festivala, direktor Susreta Jakov Amidžić, istakao je da je ove godine došlo do značajnijih izmjena, te da je Festival ove godine radikalno drugačiji u odnosu na prethodne, ustvari da se završava način na koji su do sada organizovani.

„Dogodine, Festival će ući u pedeset godina postojanja ovdje u Brčkom, što je veliki vremenski period. U toku jedne godine ovaj grad živi za glumca, živi za scenu, živi za pisca i isto tako oni žive za ovaj grad i to nam je drago“, kazao je Amidžić.

Potom je podsjetio, da je 1974. godine Udruga profesionalnih kazališta BiH osnovala ovaj Festival kao Susrete pozorišta BiH u Brčkom, u čijoj okosnici postojanja je bio domaći dramski tekst, što se i zadržalo gotovo 40 godina na ovom Festivalu.

Do 1991. godine, Festival se kao Susreti odvijao po pravilama koje je uradila ta Udruga, odnosno da su bili takmičarskog karaktera, da su se dodjeljivale nagrade za najbolji tekst, predstavu, režiju, glumu, kostimografiju, scenografiju, muziku, a taj kontinuitet se zadržao i poslije.

Do prve velike promjene dolazi 1991. godine kada Festival postaje Revija, kada nisu dodjeljivane nagrade.

Nakon toga, dolazi do prekida održavanja Festivala, koji se ponovo obnavlja 2002. godine po prethodnim pravilima, a od 2007. godine, na zahtjev tetarske struke BiH prerasta u regionalni festival s tim da okosnica ostaje tekst bh savremenog pisca, te nagrade dodjeljuju stručni i žiri publike.

„Došli smo do zadnje promjene ove godine, do promjene imena, sada smo Internacionalni teatarski susreti i nadamo se da ćemo ovom izmjenom zadovoljiti interese i potrebe publike. Ovogodišnji Festival će biti radikalno drugačiji. U prvom redu strukturalno smo se apsulutno otvorili, nismo se više vezali za tekst. Napravili smo iskorak, ali i dalje smo ostali festival dramskog teksta gdje dodjeljujemo respektabilnu nagradu, s tim da smo uveli i nagradu za dramatizaciju. Nema više žirija publike, odnosno nagrade publike, ali ćemo nastojati da to riješimo u narednom periodu, da nađemo način da publika ocijeni i procijeni ko je najbolji. Također, nema nagrade za bh teatar i gran pri nagrade. Isključivo se dodjeljuje jedna razina nagrada. I treće što je najbitnije, nema ograničenja u bilo kom pogledu. Ovo je Festival bez ograničenja. Nadam se da smo napravili dobru stvar i da će konačno poslije toliko godina evo prvi put večeras biti igran Molijer u Brčkom. A u budućnosti očekujemo da ćemo dovesti i kazališta koja na tekstu na kojem je pisana drama, izvode predstave, kao što su Čehov, Ibzen, Šekspir“, pojasnio je Amidžić.

Umjetnički direktor Susreta Rubina Sarajlić, govoreći o predstavi koja otvara Susrete istakla je autora teksta, Molijera, kao jednog od najpoznatijih francuskih književnika, najcjenjenijih francuskih komediografa i predstavnika klasicizma. Dodala je da su se njegova djela izvodila na velikim svjetskim pozornicama, a neka od poznatijih su „Učene žene“, „Mizantrop“, „Umišljeni bolesnik“ i upravo komedija „Škrtac“ koja je napisana u pet činova.

„To je predstava koja za temu ima opsesivno zgrtanje novca, kojim se zanemaruje svaki osobni i tuđi osjećaj, a glavni motiv je patološka škrtost glavnog protagoniste koji predstavlja jedno oličenje škrtosti, sebičnosti i gramzivost. Iako je tekst pisan krajem sedamdesetih godina XVII stoljeća, zasigurno možemo reći da ova priča i ova tematika korenspodira sa današnjim vremenom i društvom u kojem živimo i samim tim opravdava naziv ovogodišnjeg mota Festivala „Bolest društva“, kazala je Sarajlić.

Na pitanje novinara Josipa Petrovića gdje je mjesto Internacionalnim teatarskim susretima u konkurenciji susreta festivala unutar BiH i regije, Jakov Amidžić je odgovorio:

„Dušan Kovačević je prije neku godinu rekao da je brčanski Festival, ustvari Festival srpske drame u Novom Sadu „Sterijino pozorje“ u najboljem svom izdanju. I nije samo on to rekao, mnogi koji su došli ovdje su to rekli. Mislim da smo stvarno prevazišli festivale u BiH i da se možemo mjeriti sa velikim festivalima. U tom smo rangu negdje jer brčanska vlast u kulturu ulaže veoma mnogo“, kazao je Amidžić.

Novinar Admir Kadrić, postavio je pitanje o sastavu stručnog žirija, te o selekciji predstava, odnosno da li je selektor bio ograničen zbog scenografije?

„Ove godine u stručnom žiriju su Minka Muftić, glumica iz Sarajeva i profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti, Željko Mitrović, glumac i profesor na Akademiji umjetnosti u Banja Luci i Dragan Despot, glumac i profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Zagrebu.

Što se tiče predstava, ove godine dvije krasne predstave nismo mogli dovesti zbog činjenice da nisu mogle stati na našu scenu koja je rađena na žalost za neka druga vremena. Ali se nadam da će i pitanje scene biti uskoro riješeno“, odgovorio je Amidžić.

Odgovarajući na pitanje o brčanskoj publici, dodao je da je činjenica da u ovo teško vrijeme publika želi „lagane teme“, odnosno lagane predstave.

Amidžić se na kraju zahvalio i prisutnim novinarima koji prate i promoviraju ovaj Festival, za koje je rekao da su oni okosnica Festivala koji ne bi vrijedio bez njih kao ni bez glumaca i publike.

Izvor: Radio Brčko