Premijer Federacije BiH Fadil Novalić za Faktor je kazao kako očekuje da Zavod za javno zdravstvo Federacije odmah danas potpiše ugovor sa firmom Medimpex koja je na sinoćnjoj sjednici Vlade FBH odabrana za dobavljača ruskih vakcina Sputnik V za Federaciju.

Naglašava kako očekuje dopremu vakcina krajem ove ili početkom naredne sedmice.

Podsjećamo, Vlada FBiH je na sinoćnjoj hitnoj sjednici donijela odluku o potpisivanju ugovora sa firmom Medimpex, koja svojom ponudom garantira da će od trenutka potpisivanja ugovora u naredna tri dana nabaviti 100.000 vakcina Sputnika V po cijeni od 14,31 eura, a preostali dio sukcesivno u naredne 2-3 sedmice.

- Kao što znate, jedan od zaključaka sinoćnje sjednice Vlade Federacije BiH je i to da Vlada zadužuje Zavod za javno zdravstvo FBiH da odmah potpiše ugovor sa dobavljačem za kupovinu 500.000 vakcina Sputnik V. Nadam se da će taj posao biti završen danas i da možemo očekivati vakcine ili krajem ove sedmice ili početkom sljedeće - rekao nam je Novalić.

Premijera smo upitali da li će do dolaska vakcina sve biti spremno za njihovu raspodjelu i da li će i ove vakcine čekati pet dana da budu ocarinjene na Međunarodnom aerodromu Sarajevu, kao što je bio slučaj sa 2.000 vakcina Sputnik V koje je naručila Vlada RS-a, a koje su na Aerodromu Sarajevo bile pet dana, od 1. do 5. februara.

- Iz prijašnjih razgovora, direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Davor Pehar me je uvjerio da oni i deset kantonalnih zavoda za javno zdravstvo imaju još od ranije spremljen plan imunizacije. Nisam do sada čuo da postoji problem oko nepotrebnog zadržavanja vakcina na Međunarodnim aerodromu Sarajevo. Još danas ćemo ih kontaktirati da i prije nego što stignu vakcine dogovorimo tačne procedure kako bismo izbjegli zadržavanje - kazao nam je premijer Novalić.

Inauguraciona sjednica Komisije Bosne i Hercegovine za saradnju sa NATO-om bit će održana danas u Sarajevu. Sjednica kojom će predsjedavati zamjenik ministra vanjskih poslova u Vijeću ministara BiH Josip Brkić, počet će u 10.00 sati.

Komisija se uspostavlja u sljedećem sastavu:

a) mr. Josip Brkić, zamjenik ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, predsjedavajući;

b) mr. Mirko Okolić, zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine za upravljanje resursima, zamjenik predsjedavajućeg;

c) dr. Muhamed Smajić, sekretar Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, zamjenik predsjedavajućeg;

d) Mijo Krešić, zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove, član;

e) Mate Miletić, pomoćnik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine za zaštitu tajnih podataka, član;

f) Almir Šahović, pomoćnik ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine za multilateralne poslove, član;

g) Željko Bogut, sekretar Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, član;

h) Radivoje Pajić, šef Kabineta ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, član;

i) dr Denis Hadžović, šef Kabineta ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, član;

j) Mlađen Božović, šef Kabineta ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, član;

k) Davor Bošnjak, šef Kabineta ministrice civilnih poslova Bosne i Hercegovine, član;

1) Ivica Dronjić, savjetnik u Kabinetu ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, član;

m) Milomir Hršum, glavni inspektor u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, član;

n) Sabina Konjhodžić, šefica Odsjeka za politički kriterij i koordinaciju procesa stabilizacije i pridruživanja u Direkciji za evropske integracije Bosne i Hercegovine, članica;

o) Alida Sofić, pomoćnica direktora u Direkciji za ekonomsko planiranje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, članica;

p) Božo Zovko, šef Odsjeka za provođenje propisa u Regionalnom centru Mostar, Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, član;

r) Mišo Kerleta, šef Odjela u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine, član;

s) Momir Brajić, šef Odsjeka za NATO i PfP u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, član;

t) Siniša Ostojić, brigadir, šef Odsjeka za NATO/PfP u Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine, član;

u) Ismet Kadić, pukovnik, viši stručni saradnik za NATO/PfP programe u Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine, član;

v) Alma Vražalica, savjetnica u Odsjeku za NATO i PfP u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, članica i tehnički sekretar.

Djelokrug poslova Komisije je:

a) utvrđuje prioritete u realizaciji obaveza Bosne i Hercegovine koje proizlaze iz učešća Bosne i Hercegovine u NATO programu “Partnerstvo za mir”, kao i realizacije obaveza iz dokumenta ‘Program Reformi Bosne i Hercegovine’.

b) predlaže Vijeću ministara Bosne i Hercegovine mjere i aktivnosti za realizaciju obaveza iz tačke a) ovog stava i kontinuirano prati i analizira njihovo sprovođenje, te izvještava Vijeće ministara Bosne i Hercegovine o istom;

c) organizuje i rukovodi izradom godišnjih dokumenata Programa reformi u okviru saradnje Bosne i Hercegovine i NATO-a te iste dostavlja Vijeću ministara na razmatranje i usvajanje;

d) vrši stručno-konsultativne poslove i funkcionalnu koordinaciju aktivnosti institucija Bosne i Hercegovine koje su involvirane u proces realizacije obaveza iz tačke a) ovog stava;

e) sarađuje sa drugim državnim i entitetskim institucijama, kao i nevladinim organizacijama, u procesu realizacije obaveza iz tačke a) ovog stava;

f) sarađuje sa nadležnim autoritetima iz sjedišta NATO-a u Briselu i NATO štaba u Sarajevu u svrhu adekvatne realizacije obaveza iz tačke a) ovog stava;

g) sarađuje sa Misijom Bosne i Hercegovine pri NATO-u u Briselu u procesu realizacije obaveza iz tačke a) ovog stava;

h) sarađuje sa nadležnim institucijama drugih zemalja, kao i sa međunarodnim organizacijama, u procesu realizacije obaveza iz tačke a) ovog stava;

i) predlaže projekte i programe koji su od posebnog interesa za saradnju Bosne i Hercegovine i NATO-a;

j) obavlja i druge poslove koji su od značaja za saradnju Bosne i Hercegovine i NATO-a.

Donošenje odluka

(1) Komisija će u svom radu, po pravilu, nastojati sve odluke i zaključke donositi konsenzusom.

(2) U slučaju da se konsenzus ne postigne, Komisija odlučuje većinom glasova prisutnih članova Komisije, uz obavezu da su u tu većinu uključeni glasovi najmanje dva predstavnika svakog konstitutivnog naroda, od čega je jedan glas predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg ove komisije iz reda svakog od konstitutivnih naroda.

(3) U slučaju da se odluka ili zaključak ne donese u roku od 15 dana ni na taj način, u drugom krugu glasanja prilikom računanja većine propisane u stavu (2) ovog člana, potreban je glas predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg ove Komisije iz reda svakog od konstitutivnih naroda.

Izvor: N1

U Bosni i Hercegovini od koronavirusa umrlo je više ljudi nego u Kini, iz koje je ovaj virus i potekao. Kina, prema procjenama, ima više od 1,4 milijarde stanovnika, a BiH tek nešto više od tri miliona.

Prema podacima koji se mogu pronaći na stranici Svjetske zdravstvene organizacije, u Kini je od koronavirusa do ovog trenutka umrlo 4.849 osoba, a u Bosni i Hercegovini 5.584.

Slično stanje kao u BiH je i u susjednim zemljama. Tako je u Hrvatskoj zabilježeno 5.697 smrtnih slučajeva, a u Srbiji nešto manje - 4.747.

U Kini je zabilježen 102.441 slučaj zaraze, a u BiH 144.831.

Podsjetimo da se koronavirus pojavio krajem 2019. godine u Kini, odakle se početkom 2020. proširio na cijeli svijet i izazvao pandemiju nezapamćenih razmjera.

Kina je na početku bila najveće žarište, a fotografije pustih ulica i pretrpanih bolnica obilazile su svijet. No, žustrom reakcijom ova država uspjela je dosta uspješno zaustaviti širenje virusa.

U najpogođenijim provincijama i gradovima, poput Wuhana, bio je uveden potpuni lockdown, odnosno kretanje građana je bilo svedeno na minimum.

Reakcija Pekinga u to vrijeme bila je jedina ispravna jer još nisu postojale vakcine niti lijekovi za ovaj virus.

Druge države ponašale su se dosta opuštenije, pa je, naprimjer, u većini Evropskih zemalja broj zaraženih i smrtno stradalih ubrzo premašio brojke iz Kine.

Zemlja sa najviše smrtnih slučajeva su Sjedinjene Američke Države, gdje je život izgubilo 530.114 osoba.

Osim što je Kina odlučnom reakcijom smanjila broj žrtava, to joj se i ekonomski isplatilo. Dok je većina zemalja, uključujući BiH, prošlu godinu završila u recesiji, Kina je jedna od rijektih koja je zabilježila ekonomski rast.

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, taj rast je iznosio 1,9 posto.

Izvor: Klix