Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici je izglasao ukidanje akciza na gorivo, ali je pitanje da li će toga zaista doći, jer, s obzirom na izmjene u prijedlogu zakona, istu odluku treba donijeti i Predstavnički dom, prenosi Anadolu Agency (AA).

Na današnjoj sjednici usvojen je tekst zakona uz amandman Dušanke Majkić, poslanice SNSD-a, da akcize budu ukinute na period od mjesec dana.

S obzirom da je ranije Predstavnički dom usvojio zakon drugačijem tekstu, sada je neophodno da se novom odlukom usaglasi sa Domom naroda. To znači da je potrebno sazvati novu sjednicu Predstavničkog doma, kako bi se raspravljalo i eventualno usvojio zakon u istom tekstu kao u Domu naroda, što je neophodno da bi zakon mogao stupiti na snagu.

Stoga je jasno da će bh. građani još neko vrijeme sačekati kako bi gorivo plaćali za 30 do 40 konvertibilnih feninga jeftinije nego sada.

Izvor: AA

Povodom obilježavanja 30. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom, Turkiye je najavila jačanje "duboko ukorijenjenih historijskih, ljudskih i kulturnih veza" između dvije zemlje u svim oblastima, prenosi Anadolu Agency (AA).

"Odlučni smo ojačati i dodati nove dimenzije postojećim odličnim odnosima između Turkiye i Bosne i Hercegovine i unaprijediti te odnose za dobrobit naših naroda i partnera", navodi se u saopćenju turskog Ministarstva vanjskih poslova povodom obilježavanja godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa, 29. avgusta 1992. godine.

Turkiye je bila među prvim državama koje su priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine kada je proglašena 1992. godine nakon raspada Jugoslavije.

"Mir i stabilnost regije i Evrope direktno su povezani sa mirom i stabilnošću Bosne i Hercegovine. Važno je fokusirati se na očuvanje multietničkog, multikulturalnog i multireligijskog društvenog tkiva Bosne i Hercegovine i povećanje razvoja i blagostanja Bosne i Hercegovine“, istaknuto je u saopštenju ministarstva.

Turkiye će, kako je poručeno, nastaviti da doprinosi razvoju regionalne saradnje u oblastima kao što su trgovina, investicije, energetika, transport, kultura i obrazovanje, te će solidarno djelovati protiv svih oblika terorizma.

Kako se navodi u saopštenju, Ankara i Sarajevo pokazuju blisku solidarnost i saradnju na međunarodnim platformama i regionalnim formatima kao što su trilateralni konsultativni mehanizmi.

“U ovom periodu sve većih izazova u našem regionu, kao dvije prijateljske i bratske zemlje, nastavljamo da promovišemo sigurnost i razvoj na širokoj geografskoj površini koja se proteže od Balkana preko cijelog evropskog kontinenta. Vjerujemo da su Evropska unija i evroatlantske integracije našeg regiona važan element u osiguravanju trajnog mira i stabilnosti u cijeloj Evropi", zaključeno je u saopštenju.

Izvor: AA

Cijene sezonskog voća i povrća na brčanskoj Zelenoj pijaci su u blagom porastu zbog nastupajuće sezone spremanja zimnice i povećane su za oko 20 posto u odnosu na isti period prošle godine, saznali smo na brčanskoj pijaci.

Trgovci na brčanskoj pijaci kao razlog rasta cijena sezonskog voća i povrća navode slabiji rod povrća kod domaćih proizvođača, zbog dugog sušnog perioda. Očekuje se da mnogi naši sugrađani zbog visokih cijena u velikoj mjeri neće spremati zimnicu ove godine.

Na našoj gradskoj pijaci domaći paradajz se može naći po cijeni od dvije KM do 2,50 KM za jedan kilogram, papriku građani kupuju po cijeni od jedne do 1,50 KM, a crvena paprika roga se može kupiti od 2,50 do tri marke, dok se patlidžani prodaju po cijeni od jedne KM za kilogram. Luk se može naći po cijeni od jedne KM za kilogram, kao i svježi kupus dok je pasulj pet KM po kilogramu i njemu se cijena već duže vrijeme nije mijenjala.

Cijene voća se takođe nisu značajnije mijenjale i kajsije se mogu kupiti po cijeni od dvije do tri KM po kilogramu, breskve već od dvije KM za jedan kilogram, banane za dvije KM po kilogramu. Domaća šljiva se može naći po cijeni od jedne do 1,50 KM dok su jabuke i kruške 1,50 KM po kilokramu.

Trgovci kažu da se dinje prodaju po cijeni od jedne KM za komad a da su se cijene lubenica drastično snizile i da se mogu naći po cijeni od 0,50 KM po kilogramu i istuiču da su uglavnom domaće proizvodnje.

Cijena jednog kilograma oljuštenih oraha je ista kao i prije nekoliko mjeseci i iznosi 16 KM dok je cijena smokava četiri KM za kilogram, a bademi se mogu naći i po 17 KM po kilogramu.

Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda na pijaci se mogu naći samo uglavnom domaći proizvodi i cijena flaše od 1,50 litara mlijeka iznosi dvije KM, svježi sir se može kupiti po cijeni od pet KM, a kajmak već od četiri KM za kilogram, dok se za jednu marku može kupiti tri komada domaćih jaja.

Pitali smo i naše sugrađane hoće li i ove godine praviti zimnicu i da li se pripremaju, ali dobili smo uglavnom negativne odgovore, a kao razlog zbog kojeg neće spremati povrće za zimu, navode isključivo ekonomske razloge.

Izvor: Radio Brčko

Trijažna i Kovid ambulanta u Domu zdravlja u Brčkom od juče su prestale sa radom i pacijenti sa simptomima virusa korona ubuduće se mogu javiti svom porodičnom ljekaru, potvrdio nam je danas Salih Ibrahimbegović, portparol Javne zdravstvene ustanove “Zdravstveni centar Brčko“.

Svi pacijenti, kaže on, koji imaju simptome bolesti respiratornog trakta – kašalj, kihanje, otežano disanje i povišenu temperaturu javljaju se na pregled porodičnom doktoru u Zdravstvenim stanicama u kojima ostvaruju svoje pravo na liječenje uz obavezno nošenje zdravstvene maske.

Ibrahimbegović naglašava da je nedavnom odlukom Kriznog štaba ukinuta obavezna izolacija za zaražene pa su za građane, trenutno na snazi modifikovane, neobavezujuće epidemiološke mjere.

Prema njegovim riječima trenutna epidemiološka situacija na području distrikta je povoljnija, tako da se u poslednja tri dana rada trijažne i kovid ambulante prosječno javljalo od 25 do 30 pacijenata.

„Na bolničkom liječenju se nalaze četiri osobe starije životne dobi od kojih dvije sa teškom kliničkom slikom, a dvije sa srednje teškom kliničkom slikom. A jedan pacijent se nalazi na respiratoru. U poslednja 24 časa bio je jedan otpust, a nije bilo prijema pacijenata“, istakao je Ibrahimbegović.

Na kraju da podsjetimo da je nedavnom dlukom Kriznog štaba u Brčkom naređeno da se pokrene proces vakcinisanja stanovništva četvrtom dozom vakcine protiv virusa korona. Ova odluka se odnosi na lica starija od 75 godina, koja su prethodno primila tri doze vakcine i koja imaju hronična oboljenja.

Izvor: Radio Brčko

Građani Mostara i brojni turisti svjedočili su odvažnom i hrabrom skoku sa Starog mosta 13-godišnje djevojčice.

Snimak skoka objavljen je na Facebook grupi CIDOM – Centra za informaciju i dokumentaciju Mostar. U pozadini snimka muškarac govori da se radi o Mostarki sa adresom boravka u Norveškoj.

Nakon skoka djevojčica je isplivala iz vode, a uslijedio je gromoglasan aplauz.

Imati invaliditet u Bosni i Hercegovini ne znači nužno da ćete imati i ista prava kao druga osoba s istim invaliditetom. Naime, stepen socijalnih prava za osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini zavisi od toga kako i kada je taj invaliditet nastao, a ne o vrsti i stepenu invaliditeta. Ovakav odnos prema osobama sa invaliditetom predstavlja direktno kršenje Konvencije pravima osoba s invaliditetom koju je BiH potpisala 2009, a ratifikovala 2010.

U Republici Srpskoj socijalna davanja zavise od toga da li ste invaliditet stekli kao učesnik rata, civilna žrtva rata, ili kao građanin/građanka prije ili nakon navršenih 18 godina starosti.
Zoran Dragić je osoba sa 70% invaliditeta prve kategorije. Ranjen je od, kako kaže, zalutalog metka tokom rata, te kao civilna žrtva rata prima invalidninu od 360 KM.

„Ratni vojni invalidi imaju oko 550 KM za isti procent invaliditeta. Uvijek se na prvo mjesto stavljaju RVI“, kaže Dragić.

Željko Volaš je osoba sa 100% invaliditeta i ima status ratnog vojnog invalida pa prava ostvaruje iz boračko-invalidske zaštite koja uključuju invalidninu, ortopedski dodatak, materijani dodatak i pravo na ortopedsko pomagalo.

„Moja invalidnina je 640 KM, pored ovoga ostvarujem pravo na banjsku rehabilitaciju svake godine u trajanju od 14 dana. Osobe sa neratnim invaliditetom trebaju isto tako da ostvare prava prema svojim potrebama. Od velike bi koristi bilo imati tačnu bazu podataka osoba sa invaliditetom“, govori Volaš.

Zoran Vujin je u saobraćajnoj nesreći 1998. zadobio povrede kičme, stekavši 100 postotni invaliditet.

„Nemam nikakvo pravo na socijalnu pomoć, pošto je zakon, nažalost, postavljen tako da samo oni koji su nastradali prije 18. godine imaju to pravo, ja sam nastradao s 26, zato se i borimo da to izmijenimo“, kaže Vujin. Zbog svega se osjeća diskriminisano, a zakonsku regulativu smatra kao sredstvo kojim se uskraćuje mogućnost normalnog života svima koji su stradali kao civili.

„Na neki način mi jesmo diskriminisani, ne samo ja, ja sam ipak uspio da dobijem minimalnu penziju jer sam imao malo radnog staža. To jeste minimalna, ali je opet penzija, ali kada uzmete nekoga ko je stradao u saobraćajnoj nezgodi, poput mog kolege sa 19 godina, on ne može da dobije nikakvu pomoć, što je čista diskriminacija“, dodaje Vujin koji kaže i da socijalna primanja osoba sa neratnim invaliditetom nisu dostatna pa moraju da žive na račun porodica.

Ovi primjeri jasno ilustruju diskriminaciju osoba sa invaliditetom po više osnova, a da postoji veliki broj socijalno ugroženih stanovnika koji nisu korisnici socijalnih davanja zbog propusta i praznina u sistemu socijalne zaštite i vezanom zakonodavstvu upozoreno je i u Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju za 2020. godinu – „Socijalna uključenost u Bosni i Hercegovini” koji je izradio Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) uz podršku Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini.

„Fragmentirani i neefikasni sistemi u zemlji doveli su do razlika ne samo u kriterijima za stjecanje prava, nego i u pokrivenosti, usmjerenosti, efikasnosti, raspoloživosti i nivoima naknada na osnovu mjesta prebivališta, uzroka invaliditeta ili instituciji koja u odnosu na uzrok invaliditeta ima nadležnost da administrira socijalna davanja, a ne na osnovu potreba“, navodi se u Izvještaju.

Radovan Ristić, predsjednik Udruženja distrofičara regija Banjaluka kaže da u Republici Srpskoj postoje tri osnova po kojima se ostvaruje pravo na ličnu invalidninu: ratni vojni invalidi, civilne žrtve rata i neratni invalidi. Osobe koje su stradale u ratu pomoć ostvaruju u Ministarstvu boračko-invalidske zaštite, a neratni invalidi prava ostvaruju iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

„To znači da se isto pravo ostvaruje po osnovu tri različita zakona i naravno iznosi su različiti. RVI imaju najviše prava, pa su iza njih civilne žrtve rata i onda su posljednji osobe sa civilnim invaliditetom. Razlika je ogromna u samoj njezi i u ličnoj invalidnini. Iznosi se kreću od 130KM do 1500-1600KM. Slijep čovjek je slijep čovjek i iste su mu potrebe kad je invalidnost u pitanju, ne ulazeći u način nastanka invalidnosti“,
upozorava Ristić.

Slične probleme imaju i osobe koje invaliditet nisu stekle u statusu boraca u Federaciji BiH. Mirza Alihodžić, potpredsjednik Kantonalnog Udruženja civilnih žrtava rata "Svjetlost" iz Sarajeva kaže da je odnos države prema osoba s invaliditetom diskriminirajući.

„RVI imaju najveća primanja, imaju sve privilegije koje civilne žrtve rata i neratni invalidi nažalost nemaju. Sve beneficije koje imaju oni su obezbjedili preko svojih predstavnika u izvršnoj zakonodavnoj vlasti od kraja rata na ovamo, koje mi nemamo. Što se tiče Konvencije o istim pravima OSI, ona samo postoji na papiru. Ništa više“, kaže Alihodžić.

Čak 13 godina civilne žrtve rata nisu dobile povećanje invalidnine, a finansiranje ortopedskog dodatka je, kako objašnjava naš sagovornik, mizerno.
Osobe sa istim invaliditetom u Bosni i Hercegovini nemaju nužno ista prava. Ova više nego očita diskriminacija se mora što prije ukloniti, i omogućiti da svaka osoba ima pravo i dobije podršku kakva joj je potrebna.

U Drugom i Trećem periodičnom izvještaju države potpisnice (BiH) koji su uradili nadležni organi 2020. o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini stoji da u entitetima i Brčko Distriktu i dalje nisu izrađeni i ne primjenjuju se usklađeni kriteriji i postupci ocjenjivanja procenta invaliditeta, bez obzira na uzrok nastanka invaliditeta, već se ocjenjivanje u svakoj oblasti vrši prema posebnim propisima (neratni invalidi, civilne žrtve rata i ratni vojni invalidi).

ZA ONE KOJI ŽELE PROČITATI VIŠE

2017. Komitet UN-a za prava osoba sa invaliditetom je dao komentar na Izvještaj BiH o sprovođenju Konvencije izrazivši zabrinutost što se Zakon o zabrani diskriminacije ne primjenjuje i ne provodi sistematski i zbog nedostatka jasne definicije diskriminacije na osnovu invaliditeta sa efikasnim i primjenjivim sankcijama. Takođe, Komitet je nezadovoljan što su „različita zakonom propisana prava osoba sa invaliditetom čija invalidnost nije posljedica rata u odnosu na civilne žrtve rata i ratne vojne invalide“.

Dok se Komitet poziva na nejasnu definiciju diskriminacije u BiH, Konvencija jasno propisuje šta je to diskriminacija.

“Diskriminacija na osnovu invaliditeta znači svako razlikovanje, isključivanje ili ograničavanje na osnovu invaliditeta, čija su svrha ili posljedica umanjivanje ili poništavanja priznanja, uživanja ili korištenja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda, ravnopravno s drugim osobama, na političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, društvenom i svakom drugom području”, stoji u Konvenciji čije je poštovanje upitno.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović uputio telegram saučešća premijeru Islamske Republike Pakistan Shehbazu Sharifu, javlja Anadolu Agency (AA)

"U ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine i svoje ime, molim vas da primite izraze najdubljeg saučešća zbog velikih ljudskih žrtava i razaranja koje su posljedica poplava u Pakistanu", naveo je Džaferović.

On je dodao da Bosna i Hercegovina u ovim za Pakistan teškim trenucima stoji uz prijateljski narod i Vladu Islamske Republike Pakistan.

Izvor: AA

U Sarajevu će danas biti održana sjednica Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine.

Na dnevnom redu je 18 tačaka, među kojima je i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama na gorivo u drugom čitanju.

Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH kao i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Delegati Doma naroda PSBiH danas će razmatrati više izvještaja: Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2020. godinu, Izvještaji Ureda za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji 74 institucije BiH za 2020. godinu, Izvještaj o aktivnistima Ureda za reviziju institucija BiH za 2021. godinu, Izvještaj o provedenoj reviziji učinka o temi: „ Osnovne pretpostavke za inspekcijski nadzor u institucijama BiH“, Izvještaj o provedenoj reviziji učinka o temi: „ Problemi i nedostaci institucija BiH u sistemu javnih nabavki“, Izvještaj o radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa za 2021. godinu, Izvještaj o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za 2021. godinu, Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije u 2021 godini te Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za 2021. godinu.

Planirano je i razmatranje Informacije o radu Tužilaštva BiH za 2021. godinu kao i Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31. 12. 2021.

Posljednje tri tačke se odnose na davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o grantu od 4. 7. 2022. i Amandmana br. 8 na Sporazum o finansiranju od 27. 2. 2006. između KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW) i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Vijeće ministara BiH (primalac) u iznosu od 6.000.000,00 eura – Ublažavanje uticaja pandemije Covida-19 na mikro, mala i srednja preduzeća (MICMSME) – putem Evropskog fonda za Bosnu i Hercegovinu (EFBH), za ratifikaciju Ugovora o zajmu (GrCF2 W2 – Javni prijevoz Sarajevo e-Mobility) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj te za ratifikaciju Sporazuma o saradnji između Bosne i Hercegovine i Sudske administracije Norveške koji se odnosi na finansiranje projekata u korist pravosuđa u Bosni i Hercegovini.

Podsjetimo, u prvom čitanju Dom naroda PSBiH glasao je za ukidanje akciza. Predlagača zakona je Predstavnički dom Parlamenta BiH, piše N1.

Izvor: N1

Iako su joj, kako danas, tako i u minulim stoljećima, s radošću predviđali brzi nestanak, Bosna, ta stara evropska država, najčvršćih i najdugovječnijih granica, eto, danas obilježava 833 kako su udareni temelji njezine državnosti.

Naime, na današnji dan, 29. augusta 1189. godine nastala je Povelja bosanskog bana Kulina, najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata ukupne bosanskohercegovačke, ali i slavenske povijesti.

„U ime Oca i Sina i svetog Duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ...“

Ovim riječima udareni su duboki evropski temelji naše domovine.

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, također, ugledni bh. historičar Husnija Kamberović kazao je autoru ovih redaka da je Povelja značajna s apakta promoviranja ili negiranja kontinuiteta državnosti Bosne i Hercegovine.

“Mislim da u ocjeni značaja ove povelje Kulina bana treba biti realan: ona je prvi i vrlo vrijedan dokaz o funkcioniranju i karakteru državne vasti u Bosni, te dokaz o postojanju trgovačkih veza Bosne sa Dubrovnikom. Povelja, dakle, dokazuje da su prije toga, u dužem vremenskom razdoblju, građene državne institucije u Bosni, razvijana privreda, uspostavljani dobri odnosi sa susjedima i tako dalje. Sve su to manje-više poznate stvari i dobro je da se na godišnjicu Povelje na to podsjeća i naša javnost, jer su to stvari koje pokazuju koliko smo mi danas daleko od vrijednosti kojima smo se nekada ponosili pa čak i prednjačili u odnosu na ostale susjedne zemlje“, govorio je Kamberović.

Enver Imamović, profesor emeritus na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, smatra da Povelja Kulina bana predstavlja najznačajniji spomenik kulturne prošlosti Bosne i Hercegovine.

„Riječ je o najstarijem sačuvanom diplomatskom dokumentu srednjovjekovne bosanske države, pa je za nju uobičajeno reći da je to rodni list bosanske državnosti. Pisana je dvojezično i dvama pismima. U originalnoj varijanti to je bosanski jezik i bosansko pismo (bosančica), u drugoj je isti tekst pisan latinicom i na latinskim jeziku. Izdao ju je 29. augusta 1189.godine, onovremeni vladar Bosne Kulin ban Dubrovniku, koji je bio najvažniji trgovački partner srednjovjekove Bosne“, rekao mi je prof. Imamović.

Sadržaj Povelje, dodaje Imamović, daje obilje dragocijenih podataka važni za izučavanje političkih, privrednih i kulturnih prilika kakve su bile u Bosni prije više od 800 godina.

„Zanimljivo je da, unatoč, jasnog sadržaja Povelje mnogi strani historičari, prvenstveno srpski i hrvatski, po pravilu pišu da je Bosna u Kulinovo doba bila pod tuđom (madžarskom) vlašću. Te tvrdnje su bez ikakve osnove jer u Povelji sasvim jasno piše da ban Kulin jamči dubrovačkim trgovcima osobnu i materijalnu sigurnost: "kire hode po moemu vladaniju“, to jest „koji se kreću po mojoj državi“, jer ono „vladanije“ na stabosanskom jeziku doslovno znači „država“. Takvo jamstvo može dati samo onaj ko drži punu vlast u svojoj zemlji“, kazivao je prof. Imamović.

Kako god od pisanja Povelje do danas, nastajale su i prolazile države, stasavala i nestajala carstva, dolazile i prolazile razne kuge i boleštine, i svi su je gledali, kao, s visoka, kao da je na umoru.

A naša jedina domovina je opstajala i prkosila...

Izvor: Radio Sarajevo